RELIGIJA

POJAM RELIGIJE

Pojam religija mogli bismo izvesti od latinske rijei religio 1

(izraavanje

tovanja bogovima), odnosno latinskog glagola religare (vezati,povezivati). Religija je i stvar elja, nastojanja, ovjekovih tenji za prijatnim osjeajima, za onim to se nema (a eli se imati). Teoloka koncepcija u odreenju pojma religija, za razliku od socioloke, polazi od toga da je religija po svojoj prirodi izvansocijalna, da ima nadnaravni izvor i prirodu. Ali, nas zanima nauno odreenje pojma religija. Sociolozi religiju, u pravilu, odreuju i istrauju kao skupni fenomen. Naime, oko religijskih ideja uvijek se formiraju skupine koje se od ostalih skupina razlikuju po istoj religijskoj pripadnosti njihovih lanova. Jednom rijeju, u sociolokoj, ali i u drugoj literaturi, prisutna je iroka lepeza razliitih stajalita o porijeklu religije,njenom smislu i znaenju u ljudskom ivotu. esto nailazimo na razliite definicije pojma religija . Ovisi o tome to (koji socioloki element religije) koji autor uzima kao najvanije za svoju definiciju. Kod jednih je to vjera u Nadnaravno, kod drugih uenje, treih rituali, itd. Djelimino za to opravdanje nalazimo i u tome da je, ponekad, teko nai podjednako znaajne elemente za razliite religije . Vano je ukazati na nunost preciznije upotrebe znaenja pojmova: vjera i religija. Prema jednom broju sociologa, pojam vjere je ireg znaenja od pojma religije. Oni gledaju na vjeru kao konstantu, a na religije kao konkretne vidove ispoljavanja, vjerovanja i njegovog manifestiranja u ljudskim ivotima. Religije mogu ak doivljavati transformacije, ukljuujui i deformacije, razuivanja i podjele, kvantitativni rast i opadanje itd. Za razliku od toga vjera je, u svom pojmovno-ishodinom smislu, konstantna, odnosno, ljudi naprosto vjeruju u Boga kao tvorca svega (teisti), ili ne vjeruju u njega (ateisti). Za druge je pojam religije obuhvatniji od pojma vjere dok su za1

Religija od lat. rijei religio izraavanje potovanja bogovima Religije suvremenog svijeta Ivan Cvitkovi, Sarajevo 1999.god.

RELIGIJA

tree to sinonimi, jer primarno je da li ovjek uope vjeruje u Boga ili ne vjeruje, te kakva je forma tog vjerovanja itd.

POSTANAK RELIGIJE Odnosu prema biti religije prevladavaju uglavnom dva stava: prvi, da je religija uroena ovjeku,i drugi, da je ona drutveno i povjesno uvjetovana pojava. 1.Religija je uroena ovjeku. ovjek je po prirodi religiozno bie. On se raa s odreenim religioznim predodbama, religiozna svijest mu je genetski imanentna. Drugim rijeima, religija je stara koliko i ovjek. Takvo odreenje karakteristino je za sociologe teoloke orijentacije, ali i za izvjestan broj eminentnih suvremenih sociologa izvan tog kruga, kao to su Thomas Luckmann, Peter Glasner, Milton Yinger idr. Za Yingera je karakteristino da pravi razliku izmeu tradicionalne, doktrinarne religije, koja je povjesno i kulturno prepoznatljiva, i religije koja je neovisna, univerzalna, natpovjesna, transkulatorno artikulirana i nedoktrinarna. 2. Religija je drutveno i povijesno uvjetovana pojava. To znai da je nastala na odreenom povijesnom stupnju razvijenosti ovjeka i drutva i da se njihovim razvitkom i sama razvijala i mijenjala forme svoga ispoljavanja.

DRUTVENE FUNKCIJE RELIGIJE

RELIGIJA

U sociolokoj religiji ne postoji saglasnost ni o pitanju vrijednosnog odreenja ni o pitanju identificiranja konkretnih drutvenih funkcija religije. Za marksistiku socioloku misao poznato je negativno vrijednosno odreenje religije. Ona je za sociologe te orijentacije "reakcionarni oblik ideologije", "opijum naroda","iskrivljene stvarnosti", "instrument u rukam vladajue klase", "suprotna moralu" itd.Iz toga proizilazi i identifikacija njezinih drutvenih funkcija, a osnovne su funkcije religije, prema tom odreenju, otupljivanje bola tlaenja, koje se u klasnom drutvu prakticira nad veinom stanovnitva, i njegova pasivizacija u odnosu na drutvene destrukcije koje doivljava. To ublaavanje bola i izazivanje ravnodunosti ovjeka prema svim nepravdama koje mu se ine, dakle njegova drutvena pasivizacija, izaziva se na razliite naine : obeavanjem vjenog blaenstva u zagrobnom ivotu , pretvaranjem patnje izazvane tlaenjem u vrlinu, nadom u nadnaravnu intervenciju koja e rijeiti probleme na zemlji, opravdavanjem drutvenog poretka i pozicija u njemu itd. Naravno da se drutvena funkcija religije ne moe tako negativno odrediti. Elementi se takvog odreenja mogu nai u nekim povjesnim epohama i u izvjesnim drutvima, ali se ne mogu izdizati na razinu opih sudova. Jer, kako u tom sluaju objasniti upravo suprotno ponaanje organizacije crkava na elu s Martinom Luterom Kingom u borbi za crnaka prava u Americi. Drugim rijeima, ne moe se religija vrijednosno promatrati kao instrument ozakonjivanja moi niti iskljuivo kao izraz otuenja i ozakonjivanja drutvenih privilegija. Sociolozi izvan marksistikog sociolokog kruga na potpuno drugaiji nain pristupaju pitanju naelnog odnosa prema drutvenim funkcijama religije.To je, u biti, realistino-afirmativan, znatno jae utemeljen pristup koji identificira tri temeljne funkcije religije: integrativnu, kontrolnu i funkciju izazivanja drutvenih promjena.

RELIGIJA

1.Religiju u funkciji socijalne integracije detaljno prikazuje francuski sociolog Emile Durkheim (Dirkem) u svojoj knjizi " Elementarni oblici religioznog ivota". Objanjavanje toteizma kao oblika religije australskih domorodaca Durkheim koristi za formiranje opih sudova o funkciji religije. On zakljuuje da je totem, na koji se ta plemena pozivaju, istovremeno simbol i Boga i drutva, a to znai da je stvarni predmet njihova vjerskog oboavanja drutvo samo. Budui da je predmet religije drutvo i drutveni ivot, normalno je da religija svoje teite usmjerava na zajednike vrijednosti i moralna uvjerenja, tj.na kolektivnu svijest kao uvjet drutvenog ivota. Za izgradnju kolektivne svijesti posebno znaenje imaju kolektivni religijski obredi, preko kojih lanovi drutva izraavaju svoju vjeru u zajednike vrijednosti i uvjerenja i time proizvode i jaaju elemente drutvene integracije. 2.U funkciji instrumenata socijalne kontrole znaenje je religije u tome to utjee na oblikovanje savjesti pojedinca i time mu se namee kao njegov nevidljivi unutarnji element kontrole.Tako, naprimjer, religija titi instituciju braka.Katolianstvo tu instituciju dri ak nerazrjeivom.Ali, instituciju braka titi i drutvo.Meutim, ono to ini elementima represije- zakonima.Religija se, naprotiv, kod ovjeka pojedinaca manee kao njegov unutarnji kontrolni imperativ.Ona mu oblikuje savjest da brak ima karakter svetinje i na taj nain pomae i drutvu u ouvanju institucije braka. 3.Religija u funkciji drutvenih promjena. Suprotno nekim sociolozima, koji zastupaju tezu o nuno konzervirajuoj biti religije, njemaki sociolog Max Weber u svojoj knjizi " Protestantska etika i duh kapitalizma", dokazuje upravo suprotno, da religija moe biti u funkciji drutvenih promjena. On,naime, tvrdi kako se kapitalizam u Zapadnoj Evropi uspjeno mogao razvijati zahvaljujui upravo karakteru protestantizma, asketizma, koji on pripovjeda. Za razliku od nekih drugih religija protestantizam,a posebice kalvinizam, nalae ovjeku poduzetnitvo kao zadatak koji mu nalae Bog. A Bog mu nalae i asketizam, dakle tedljivost kao opu vrijednost.

RELIGIJA

RELIGIJSKI ELEMENTI

I pored raznovrsnosti religija, te bitnih razlika u interpretacijama odreenih religijskih stavova unutar jedne religije, za sve religije karakteristino nekoliko zajednikih elemenata.

Zajedniki elementi svih religija su:

Vjerovanje u Nadnaravno Pojam Svetog Sistem vjerovanja,obiaja i obreda Religijski simboli Religijske zajednice Postojanje religijskog voe

a) Vjerovanje u Nadnaravno Mnogi autori smatraju kako je to minimum za definiciju religije.Ono nije jednoznano u svim religijama i u svim razdobljima razvoja ljudskog drutva. Ameriki Sociolog Glenn Vernon istie kako Nadnaravno ne mora pokazivati socioloke karakteristike. Naunik nemora utvrditi naune karateristike Nadnaravnog niti indikatore preko kojih bi ustanovio postoji li to Nadnaravno stvarno ili ne. Po Durkheimu, pojam koji je karakteristian za sve to je religijsko jest upravo pojam Nadnaravnog. Ali on je, upozorava Durkheim, nepoznat primitivniom narodima i novijeg je datuma.Vjeruje se da Nadnaravno zainteresirano za ovjeka i kako ovjek ( npr. preko

RELIGIJA

molitve ) moe uticati na Njega. Otud je za Nadnaravno uvijek povezan odreeni sistem normi. To podrazumijeva i postojanje religijske spoznaje, koje moe biti u domeni racionalnog (religijske ideje o Bogu, raju, svecima, itd.); u domeni emocionalnog (religijska osjeanja i raspoloenja pri emu treba imati u vidu kako religija ne izaziva samo negativna osjeanja poput straha, enji, ve i pozitivna radost, prijateljstva i voljnog (religijski motivi i tenje).

b)Pojam Svetog Durkheim je davao izuzetnu vanost pojmovima svetoga (istog) i profanoga. Hubert smatra kako je sveto majka religije. I Le Bras je smatrao kao bit religije ini odnos prema svetom.Sveto se razlikuje od obinoga, profanog, svakidanjeg.Bilo koja stvar moe bit sveta. Npr. -Kuran je za muslimane sveta knjiga. -Kri ili krst je za katolika i pravoslavca sveti simbol bez kojeg se ne moe odrati nijedan obred u skupu. -Krava za Hindusa pretstavlja neto sveto ... Suprotno svetom je profano to je stanje u kojrm se svijet pokuava shvatiti bez neeg , radikalno drugaijeg, nadnaravnog .... Zakljuujemo : sveto je ono to je suprotno, potpuno razliito od profanog. Razlika izmeu svetoga i nesvetog nije fizike , ve simboline prirode.

c)Sistem vjerovanja,obiaja i obreda Mnoge od savremenih religija postale su sinonim za odreene obiaje, obrede i vanjske manifestacije. Pripadanje religiji u pravilu podrazumijeva i participaciju u vjerskoj praksi obiajima i obredima.To su sredstva pomou kojih se eli uticati na Nadnaravno. ovjek se najvie osjea religioznim kad sudjeluje u obiajima i obredima. Tad i jaa

RELIGIJA

njegova religioznost. U nerazvijenim drutvima obredna strana religije je razvijenija (Boga najvie mole u nesrei) i obred ima ire socioloko znaenje . U razvijenim drutvima vie stavljaju naglasak na intelektualnu nego na obrednu stranu religije. Bez obiaja i obreda religija bi bila mrtva . Religijski obiaji su ustaljen nain ponaanja vjernika u datim uvjetima, koji se smatra obaveznim. Religijski obredi su naini ponaanja slini religijskim obiajima. Obavljaju se prema tano odreenim pravilima. Ako bismo pokuali izdvojiti elemente koji dominiraju u obredima, onda ne bismo mogli zaobii klanjanje, molitvu. sjedenje ili stajanje, pijenje ili jedenje, prinoenje rtve, pjevanje i sl. Naravno jedni od ovih obreda dominiraju u obredima jedne, drugi u obredima neke druge religije. Muzika je u mnogim religijama imala i ima svoje mjesto u ritualnim aktivnostima (naroito u pogrebnim obredima), iako ima religija koje iskljuuju muziku u svojim obredima. Kao rezultat obredne djelatnosti moe biti zadovoljavanje religijskig potreba, proirenje religijskih spoznaja, imterakcija vjernika, sticanje navika religijskog ponaanja, a mogu se zadovoljiti i estetske potrebe (npr.slikarstvo) .

d)Religijski simboli Religijski simboli su sastavni dio svake religije. Oni podrazumijevaju i specifinu upotrebu rijei, radnji, obreda, muzike, igre. ak i tiina u obrednoj radnji moe imati simboliko znaenje. Religijska skupina treba prihvatiti neto kao svoj simbol. Davidov znak je simbol u idovskoj religiji, krst je simbol kranstva, polumjesec islama i sl. Vjernik svoj odnos prema Nadnaravnom ostvaruje uz pomo simbola. Religijski simboli mogu biti za sve pripadnike religijske zajednice, ili samo za religijsko vodstvo (simboli koji se primjenjuju u religijskim obredima). Sklapanje ruku u molitvi, pokreti koje ine muslimani tokom klanjanja, ritualno pranje i sl. Imaju simbolini karakter. Sadraj simbola moe se mijenjati.

RELIGIJA

e)Religijske zajednice To su instuticionalzirane religijske skupine koje se bave zadovoljavanjem religijskih potreba i funkcija. Religijska zajednica razvija osjeaj identifikacije, pripadnosti njoj. Veina ih (osim moda idovske religije, hinduizma, intoizma i sikhizma) eli, uz razvoj svijesti o pripadnosti zajednici, razviti i misionarski rad u cilj pridobivanja novih lanova. Proces religijske institucionalizacije nije podjednako razvijan u svakoj skupini. Bio je razliit u kranstvu, budhizmu, islamu, hinduizmu itd. Naime, religiju dijele lanovi skupine. Ali, upozorava Durkheim, ne iskljuujemo li time iz pojma religije razne individualne, tzv. line religije.

f)Religijski voa Postojanje religijske organizacije podrazumijeva i postojanje razliitih tipova religijskog vodstva koje sistematizira, unaprijeuje i pridonosi irenju religijskog uenja. Svaka religijska zajednica postie dogovor o voi i odreuje doseg njegove uloge. Tako dolazi do statusnih razlika u zajednici, zasnovanih na specifinim ulogama pojedinih lanova. Najvei status ima voa zajednice. to je vei status u religijskoj zajednici, to je vei i autoritet i mo imaoca tog statusa. Veina religijskih zajednica razvija i ulogu uitelja onoga koji poduava nove lanove skupine u doktrinama vjere, obiajima i obredima. Jaanju socijalizacije unutar zajednice poklanja se, na taj nain, vana pozornost.

RELIGIJA

RAZNOLIKOST RELIGIJA

Bogatstvo i raznolikost religijskog ponaanja mogue je raslaniti prema razliitim kriterijima. Najee ih dijelimo na neobjavljene ili prirodne i objavljene ili svjetske religije . U primitivnoj zajednici moemo moemo razlikovati vie vjerovanja : TOTEMIZAM vjerovanje da rodovsko ili plemensko porijeklo vodi porijeklo od neke ivotinjske vrste u kojoj prebiva duh umrlih predaka a smatra se da je do njega dolo sa razvojem lova ili ribolova. ANIMIZAM vjerovanje u duhove posebno u duhove umrlih. Prvobitni ovjek je zauen pojavama kao to su san, smrt ili privienje, zbog toga je bio naveden na pomisao da postoji neki drugi ivotni element, odvojen od tijela i prirode. Poeo je da vjeruje da njegova dua moe da napusti njegovo tijelo. TEIZAM znai vjeru u boga ili bogove. BUDIZAM usmjeren na spasenje odricanjem od elja i jaanjem samodiscipline putem meditacije. Ta religija je prisutna u mnogim dalekoistonim zemljama. FETIIZAM oblik vjerovanja u nadprirodnu mo nekim predmetima : kult kamen, ali i ivotinja i biljaka. Zbog toga je fetiizam usko povezan sa totemizmom i magijom.

MAGIJA skup tajanstvenih radnji , rijei ili postupaka pomou kojih mag ili arobnjak eli uticati na prirodni tok stvari, mijenjajui ih, podeavati ili usklaivati ih sa svojim

RELIGIJA

eljama. Mag hoe da umjesto Boga bude stvoritelj, zakonodavac, izaziva I promjenitelj sudbine, a u to i ljude uvjerava, navodi i zavodi. KONFUIZAM tei usklaivanju ljudskog ivota s unutarnjim skladom prirode, naglaavajui potovanje predaka. Dok TAOIZAM polazei od slinih naela naglaava meditaciju i nenasilje kao put do vieg, duhovnog ivota. MONOTEIZAM vjera u jednog boga, a politeizam u vie njih ( mnogobotvo ). Politeistiki hinduizam je najstarija velika svjetska religija (6.000 godina), a iskljuivo je rairen na Indijskom potkontinentu.

sl.1 Buda

RELIGIJA

MONOTEISTIKE RELIGIJE Kada kaemo monoteistike religije onda nas to podsjea na na idovsku religiju, kranstvo i islam. Sve su potekle sa Bliskog istoka i imaju mnogo zajednikih elemenata.

JUDAIZAMuj Izraele! Jahve je Bog na, Jahve je jedan! Zato ljubi Jahvu, boga svoga, svim srcem svojim, svom duom svojom i svom snagom svojom. Rijei ove to ti ih danas nareujem neka ti se ureu u srce2

Judaizam je religija idovskog naroda. U svijetu ima 12 miliona idova, est miliona u Sad-u, dva milona u Izraelu, a etri miliona posvuda po svijetu, mnogo ih ima i u Rusiji. NASTANAK JUDAIZMA Prema podatcima koje sam sakupio doao sam do saznanja da je judaizam najstarija monoteistika religija na svijetu. Prve tragove Judaizma nalazimo jo u 6. stoljeu prije Krista. Prvobitno kod idova je bilo mnogo boanstava. Postepeno je sa ujedinjavanjem plemena bio najutjecajniji Bog Jahve, koji e postati glavni bog svih idova. Od 539. do 333. godine p.n.e. vladalo je perzijsko carstvo. Poloaj idova nije bio sjajan. Pobjedom Aleksandra Makedonskog na Isu 333. godine p.n.e. poelo je novo razdoblje, razdoblje blagostanja. Nakon Aleksandrove smrti njegovo carstvo se raspalo na Grku, Egipat i Kraljevstvo Selenkida. U 3. stoljeu Selenkidsko kraljevstvo se postepeno smanjuje na podruje Sirije. Babilon je bio odsjeen od od svih idovskih zajednica. Za2

Sema, ponovljeni zakon, 6, 4, 9 str.

RELIGIJA

vrijeme Anticha IV dolo je do eksplozije kada idovi nisu prihvatili vrhovnog sveenika, kojega je on imenovao, s vojskom je zauzeo Jeruzalem. Neki su se idovi predali, a oni koji nisu pretrpjeli su razna muenja. Zatim je dolo do jakog otpora koji je predvodila porodica Hasamonejaca. 165. godine p.n.e. Juda Makabejski je uspostavio mir sa Sirijcima i uao u Jeruzalem. Pobjeda se jo slavi na Blagdan svjetlosti ili Hanuka. Za vrijeme cara Dawida Jeruzalem je postao religijsko sredite u kojem je uvan Zavjetni koveg (Boiji). Njegov sin Salomon sagradio je poznati jeruzalemski hram kojeg je babilonski car Nabukodonosor unitio. Hram je vie puta podizan i oskrnavljen, pa i ruen.

sl.2 Zid plaa u Jeruzalemu

RELIGIJA

PODJELA JUDAIZMA

Kada se govori o Judaizmu neizbjeno je rei neto o podjelama koje su nastale u njemu. Judaizam se podijelio na vie ogranaka koji svaki zasebno zastupaju svoja uenja. Prema tome imamo : 1. Ortodoksni judaizam pretstavlja strogo tradicionalan judaizam koji prihvaa zakon i autoritet rabina. 2. Progresivni judaizam (liberalni i reformisani) oba ova pokreta naglaavaju kritiki pogled na Bibliju i etike i ope primjenjive vidove judaizma nasuprot obrednom i ogranienom judaizmu . 3. Konzervativni judaizam taj ogranak nastao je u 19-om stoljeu, posebno, u Americi, a negdje je izmeu ortodoksnog i pogrenog . 4. Mistini judaizam a) Kabbalah naglaava vezu s Bogom kroz meditaciju b) Hasidim naglaava vezu s Bogom kroz oduevljenje molitve 5. Cionizam zasjeca sve ostale pokrete, nacionalistiki je s duhovnim primjesama. Karakteristini su po nainu odijevanja (crni kaput i pramen kose kod uha) i veselom obliku bogosluenja uz pjesmu i ples.

RELIGIJA

IDOVSKI OBREDI I OBIAJI itanje u hramovima starih knjiga Thore, te Biblije na hebrejskom jeziku, zadralo se do danas kao osnovni oblik prenoenja religije, obiaja i rituala kod idova. Stari idovi su, u znak alosti za umrlim, cijepali haljine, posipali se pepelom po glavi i nisu sjekli nokte na rukama. Umrlom se odri kadi . To nije molitva za mrtve nego molitva koju u spomen na mrtve, mole u slavu Boga. Naroito sin treba izgovoriti kadi za umrlog oca. Pogreb se obavlja to prije po mogunosti u roku od dvadest etri sata. Kao i ostale monoteistike religije i idovska religija pridonosi veliko znaenje molitvi. Od vjernika se oekuje molitva tri puta dnevno i odravanjem strogih zakona o prehrani, izjavom da je sva hrana ista (KOER). Kao znak saveza kojeg je Bog sklopio sa Abrahamom, sva idovska muka djeca se obrezuju osmi dan nakon roenja. Tradicionalno se taj obred obavljao u kui ili sinagogi, ali danas se obavlja u bolnici uz prisustvo rabina. idov je ona kojeg je rodila majka idovka mada je mogue postati idov obraanjem. U dobi od trinaest godina djeak postaje punoljetan, BAR-MICVA to je porodini praznik kojim se oznaava punoljetstvo djeaka. Od tog dana on se smatra odgovornom osobom, i moe sluiti kao jedan od deset odraslih mukaraca koji su potrebni za javnu molitvu. Za djevojku je posebno vano kako odravati idovski dom. Djevojke postaju automatski punoljetne im napune dvanaest godina. Dunost idovske domaice je da uva religijsku istou doma, a jedno od njenih glavnih obaveza je da jelo bude koer tj. dobro ili isto u skladu sa jevrejskim zakonima o hrani . Brak se smatra svetim savezom. Prije braka mladoenja potpisuje brani dokument u kojem se obraa svojoj mladenki. Obred kod idova obavljaju rabini koji su posrednici izmeu Jahve i vjernika. idovi iz cijelog svijeta odlaze u Jeruzalem na ostatke zapadnog zida starog idovskog hrama (Solomonovog) gdje se mole i plau za izgubljenom zemljom zbog toga se i zove Zid plaa (sl.2 ). Molbe zapisane na ceduljici stavljaju u pukotine zida.

RELIGIJA

SINAGOGA

Sinagoga je zgrada u kojoj se idovi okupljaju na molitvu. U njoj se nalazi aron hakode (koveg) uz istoni zid, okrenut prema Jeruzalemu. U kovegu su Boije zapovijedi zapisane na hebrejskom jeziku, a iznad njega stalno gori svjetiljka. Svake subote idovi otvaraju koveg i nose po sinagogi svitak ispisan Boijim zapovijedima. ene ne idu u hram osim na blagdan Jom Kippur. Za vrijeme bogosluenja mukarci na glavi nose eir ili kapicu i bijeli al. ene pokrivaju glavu, ali nemaju oko vrata al. Na mjestu gdje se mole nemaju ni kipova ni slika. Na zidu se obino nalazi estokraka zvijezda (Davidov znak) koja simbolizira pripadnitvo idovskom narodu, a nose je kao amblem.

sl.3 - Thora (sveta knjiga idova)

RELIGIJA

IDOVSKI PRAZNICI 1. Hanuka je zimska svetkovina. 2. Pasha (pesah) je osmodnevno svetkovanje u proljee, sjeanje na izbavljanje Izraela iz egipatskog robstva. 3. Purim podsjea na izbavljenje idova iz Perzijskog carstva. 4. Nova godina poetak vjerskog kalendara u ranoj jeseni. 5. abat je jevrejski dan odmora, identifikovan kao sedmi dan. Traje 24 sata poevi od zalaska sunca u petak. 6. Pedesetica svetkuje se sedam sedmice nakon Pashe, kad se slavi svretak etve ita. 7. Sjenice radosna jesenja svetkovina proslavlja berbu plodova. Molitve se izriu za dobru kiu i za umrle.

KRANSTVO

Oe, doao je as, proslavi Sina svoga da Sin proslavi tebe, i da vlau koju si mu dao nad svakim tijelom dade ivot, vjeni ivot svima koje si mu dao. A ovo je ivot vjeni: da upoznaju tebe jedinog i istinskog Boga, I koga si poslao Isusa Krista. Ja te proslavi na zemlji, dovrivi djela koja si mi dao izvriti. A sada ti, Oe, proslavi mene kod sebe onom slavom koju imadoh kod tebe prije nego li je svijeta bilo. Isusova molitva, Ivan, 17, 1 5. Najvei broj stanovnika na Zemlji su krani. Prema najnovijim istaivanjima krana u svijetu ima .

RELIGIJA

NASTANAK KRANSTVA Mnogi smatraju da kranstvo nastalo na tlu Palestine, u sklopu idovstva. Prema imenu Isusa to na grkom znai Christos i tako se njegovi sljedbenici nazivaju krani i religija je nazvana kranstvom. Kao i judaizam kranstvo je monoteistika religija. Politike i idejne veze uspostavljene nakon raspada antikog drutva i osnivanja Rimskog Carstva dovele su do stvaranja predodbe o univerzalnom bogu koji bi bio spasitelj najniih drutvenih slojeva. Tako se kranstvo irilo najprije meu niim i srednjim slojevima poput trgovaca, robova, zanatlija itd. Tome je doprinosio i raspad politeistikih religija te privlanost monoteizma. Kranstvo ve na samom poetku plijeni ljude svojom etikom ljubavi, obraajui se svim ljudima, bez obzira na naciju, stale, jezik, jer su svi pred Bogom isti. Kao to sam ve rekao da su prvi slojevi koji su primili kranstvo bili siromani, neuki, nemoni, ponieni, ljudi sa nadom u spas koji im je obeavao nakon ovog ivota punog udnji za mirom, ljubavlju i pravednosti. Kranstvo takoer nagovjetava skori obraun Sudnji dan kad nee ostati kamen na kamenu, zli e biti kanjeni, a dobri e kao Isus uskrsnuti u ivot vjenog blaenstva. Kranstvo je 391. godine postalo zvanino religija Rimskog Carstva.

sl.4 - Vatikan

RELIGIJA

ISUS KRIST

Uenje o Kristu veoma je vano u kranstvu. Po njemu, u Nazaretu je ivjela Djevica Marija. Njoj se ukazao aneo Gabriel, koji joj je saopio kako e roditi sina Bojega. Zanijela ga je po Duhu Svetom. Uskoro su je udali za Josipa, s kojim je otila u njegov rodni grad Betlehem, gdje se Krist rodio. Kada mu je bilo trinaest godina, poeo je propovijedati svoje uenje, primivi prije toga krtenje od Ivana Krstitelja u rijeci Jordanu. Krist je imao dvanaest uenika apostola i jo vie drugih uenika.irio je uenje po Judeji, to nikako nije odgovaralo tamonjem sveenstvu. Zbog toga ga je sud osudio na smrt, poslije ega su ga razapeli na kri.

BIBLIJA

Biblija je glavni izvor i autoritet kranske religije. Rije biblija (sl.5) dolazi od grke rijei (biblos) koja u prevodu znai pismo, iako se smatra kako je ime dobila i po luci Biblos, blizu dananjeg Bejruta. Biblija se sastoji od 66 knjiga. Postoje dva nejednaka dijela Biblije. Prvi vei, koji krani nazivaju Stari zavjet jesu hebrejski spisi judaizma. Oni izriu historiju i vjersko miljenje Boijeg naroda do vremena kada je Isus doao kao idovski Mesija. Stari zavjet se sastoji od 39 knjiga. Novi zavjet sadri 27 zapisa krana uglavnom iz prvog stoljea i uglavnom su prilino kratki. Mnogi je smatraju najrasprostranjenijom i najprevoenijom knjigom na svijetu. U razdoblju od 1815. do 1975. godine tampano je 2,500.000.000 primjeraka. A pisma su dostupna je na 2197 jezika dok je itava Biblija dostupna na oko 363 jezika.

RELIGIJA

sl.5 - Biblija

PODJELA KRANSTVA

1053. godine carigradski patrijarh objavio je pismo u kojem, je iznio svoje neslaganje s Rimom. To je bio znak raskola, papa Leo IX bacio prokletstvo na carigradskog patrijarha a ovaj je to isto uinio u odnosu na rimskog papu i itavu zapadnu Crkvu. Rimska Crkva se poslije raskola 1054. godine proglasila katolikom a carigradska i one koje su je podrale pravoslavnom. Zapadno kranstvo (KATOLIANSTVO) doivjet e jo jedan raskol u esnaestom stoljeu kada dolazi do otcjepljenja protestantizma od katolianstva.

RELIGIJA

Najznaajnije svete stvari u kranstvu su: Krst simbolizira smirenje, patnju, pokornost Ikone to su slike svetaca ili Bogorodice izgraene od drveta, metala ili predmet potovanja. Krani vjeruju u magijsku mo tih predmeta. platna. Relikvije - to su kosti, odijela i slini ostatci osoba proglaenim za svece koji su

Svaka skupina krana, koja se redovno okuplja u kui, kolskoj dvorani, ili na otvorenom prostoru, naziva se crkvom. Gledajui kroz historiju, Crkva kao institucija, imala i politikih obiljeja. Koristei svoje razliite metode kao npr. Inkvizaciju uspijevala je da se oslobodi pojedinaca koji su mogli da narue njen autoritet. Spaljivanje ivih heretika na lomai bila je tradicija Crkve. Spas se postie kroz Crkvu. Nije vano kako vjernik ivi, nego kako se odnosi prema Crkvi. Na neki nain, vjernici se slau uz crkvu i sveenstvo, a ne uz Boga.

KRANSKI PRAZNICI

Badnji dan dan prije Boia. Posebno ga obiljeavaju Englezi, Francuzi i Juni slaveni. Stari je obiaj da se na Badnji dan ujutro sijee badnjak (grana hrasta ili oraha) i prisloni uz kuu. Pred sumrak se u kuu unosi slama i rastire po podu. Po njoj se bacaju orasi da bi godina bila plodna. Badnjak je povezan s kultom plodnosti, jer iz njega izbija vatra kao simbol ivota, nov ivot. Boi proslava Isusovog roenja. Veina istonih krana slavi ovaj praznik 7.januara, a zapadni 25.decembra.

RELIGIJA

Uskrs sjeanje na Isusovu smrt i njegovo uskrsnue. Pedesetnica oznaava silazak svetog Duha, slavi se pedeset dana nakon uskrsa.

ISLAM

Allah je onaj osim koga nema drugog Boga. Apsolutni vladar, ist, daje mir. Onaj koji daje sigurnost. Onaj pod ijim je nadzorom sve, Silni, Onaj ija je veliina neograniena, Onaj iznad svih nedostataka. On je uzvien i ist od svega to mu nevjernici pruaju. Allah je onaj koji stvara, koji uspostavlja, koji daje novi oblik. On ima najljepa imena. Njega slavi sve to je na nebesima i zemlji. On je silni i mudri Rije Islam ima vie razliitih znaenja. U tradicionalnom smislu kako je upotrebljava kod muslimana, ona ima znaenje istine, svete religije upuene ovjeanstvu preko niza poslanika. Poslanici koji su ostavili knjigu objave su: Musa a.s (Tora), Davud a.s (Psalmi), Isa a.s (Jevanelje), i Muhammed a.s je bio posljednji i najvei poslanjik, a knjigu koju je on donio Kuran, dopunjuje i zamijenjuje sve prethodne objave. Islam je nastao na poetku semog stoljea na tlu Arabije. Za arapska plemena koja su bila podijeljenja po religijskom predznaku, trebalo je ujedinjenje preko jedinstvene religije.

NASTANAK ISLAMA

Islam je po vremenu nastanka najmlaa monoteistika religija na svijetu. Po mjestu njenog nastanka mogli bismo rei kako je to gradska religija, nastala meu stanovnicima grada. Kao i prethodne dvije (idovstvo i kranstvo) nastala je na Srednjem istoku, na tlu Arabije, u sedmom stoljeu. Nastanak svoje religije pripadnici Islama vezuju za Muhammeda kome se javio Dibril i sopio mu da ga je Bog izabrao za

RELIGIJA

poslanika. Muhammed je roen 571. godine u Mekki i pripadao je plemenu Kurej. U gradu je postojalo vie svetita, ali se izdvajao hram Kaba kojeg je uvalo pleme Kurei. Muhammed je bio mladi koji se bavio trgovinom bivajui u slubi bogate udovice Hatide koji e poslije biti njegova supruga. U etrdesetoj godini ivota poeo je primati Boiju objavu i propovijedati novu religiju koju je prva prihvatila Hatida, te je prozvana Majkom vjernika. Ugroen od svojih protivnika Muhammed morao napustiti Mekku prelazak iz Mekke u Medinu nazvan je hidra. Od te godine se rauna poetak islamske ere. Kao prvi grad koji je prihvatio Islam, Medina se smatra svetim gradom, najvanijim poslije Mekke. Muhammed je priznao Kabu (sl.6) kao centralno sredite i centar irenja islama. Umro je 632. godine (u 63-oj godini ivota) i sahranjen je u Medini. 622. godine. Taj

sl.6 - Kabba

KUR'AN

RELIGIJA

Kur'an (sl.7) je sveta knijga muslimana. Kur'an je pravi pisani autoritet i izvor islamskog uenja, koji sadri posljednju Boiju objavu u pisanom obliku, prenesenu preko posljednjeg poslanika Muhammeda a.s. Muslimani ga prihvataju kao Boiju objavu i svetu knjigu. Ima karakter poput Biblije kod krana. Smatra se savrenom Boijom objavom zbog toga su kopije Kur'ana vrlo tovane i dodiruju ih i itaju samo muslimani poslije obrednog ienja (abdesta). Mnogi muslimani ue napamet itavu knjigu na arapskom, koja je duga kao i kranski Novi zavjet. Oni koji naue Kur'an napamet zovu se hafizi. Rije Kuran dolazi od arapskog glagola itati. Kur'an se sastoji od 114 poglavlja (sura) koja se opet sastoje od stihova (ajeta).

sl.7 - Kur'an

Zabrane u islamu propisane Kur'anom su irk, zabrana tovanja ideala, konzumiranje alkohola, svinjsko meso, prostitucija, narkomanija, kockarske igre, gatanje. Pripadnici

RELIGIJA

islama vjeruju da nema Boga osim Allaha te da je Muhammed a.s boiji rob i boiji poslanik. Priznanje drugih bogova smatra se smrtnim grijehom. PODJELA ISLAMA

Glavni pravci u Islamu nastali su nakon Muhammedove smrti, odnosno nakon to su ga naslijedile halife (kalife) vrhovne vjerske voe. Nastaju dva velika pravca: 1. itski 2. sunitski

Suniti smatraju da je Muhammedovo uenje definitivno zavreno za vrijeme njegovog ivota i da mu se nema to dodati. Sunitskom pravcu pripadaju uglavnom Arapi i stanovnici zapadnog dijela islamskog svijeta dok su iiti koji su razvili kult etvrtog halife Alije, za sunite je to trei halifa Osman. iitti su dominantni na podruju Irana. injenica da oba pravca priznaju svetost Kur'ana, ali se razlikuju po nekim drugim vjerovanjima (npr. iiti ne primaju sunnet koji pretstavlja zbornik o kazivanju o Muhamedovom ivotu i djelovanju i kojeg treba prakticirati u sopstvenom ivotu).

RELIGIJA

sl.8 poslanikova damija u Medini

ISLAMSKE DUNOSTI Muslimanu nije dovoljno samo vjerovati nego je duan izvravati pet osnovni islamskih dunosti da bi bio potpuni musliman. Pet osnovnih islamskih dunosti su : 1. Izjavit Kelimei-ehadet 2. Klanjati namaz 3. Postiti mjesec Ramazan 4. Davati Zekat 5. Had obaviti

RELIGIJA

-

ehadet : ispovijedanje vjere da nema drugog Boga osim Allaga, iji je poslanik Muhammed. Namaz : molitva koja se izvrava pet puta dnevno u vrijeme koje ovisi o poloaju sunca na nebu. Molitva prije koje se uzima abdest, in u kojem se pokretima i izgovorenim rijeima nastoji ostvariti jedinstvo s Bogom. Vrijeme molitve oznaava se ezanom koji daje mujezin na arapskom jeziku. Sveana molitva petkom u damiji naziva se dumma.

-

Post : je obavezan u devetom mjesecu islamske godine. Vjernici se od zore do sumraka uzdravaju jela, pia, seksualnih odnosa i preputaju se molitvi i namazu. Obavezan je svakom punoljetnom, razumnom, zdravom i sposobnom vjerniku koji se za vrijeme posta nalazi kod kue. Ako vjernik teko moe podnijeti post, moe ga otkupiti time da nahrani siromanog.

-

Zekat: zakonska milostinja, prvi drutveni porez, nije isto to i sadaka (davanje milostinje), ve je porez na novano bogatsvo, robu i daje se samo posljednjih dana ramazana.

-

Had: hodoae u Mekku koje su duni obaviti svi vjernici ako su u mogunosti, s tim da se za bolesne ili umrle moe poslati druga osoba.

ISLAMSKI PRAZNICI

1. Nova godina Dan hiddre Islamska godina poinje onog dana kada se slavi Muhammedovo prelazak iz Mekke u Medinu 622.godine. 2. Lejle-i Rregaib no u kojoj je majka hazreti Amina zanijela Muhammeda a.s 3. Lejle-i Berat no sudbine vrijednija od hiljadu mjeseci, no u kojoj je poela objava Kurana 4. Lejle-i Mirad to je no u kojoj je Muhammed putovao kroz nebeska prostranstva 5. Mevlud blagdan u ast roenja proroka Muhammeda I slavi se 12.rebiul-evvela.

RELIGIJA

6. Ramazanski bajram slavi se tri dana, a poinje odmah po zavretku mjeseca ramazana. 7. Kurban bajram Hadilajski ili Veliki bajram poinje deseti dan mjeseca zulhide i traje etri dana. Zove se kurbanski jer se tad kolju kurbani, a hadilajski jer je tih dana glavno hodoae u Mekki.

RELIGIJA I TOLERANCIJA Ljudi su oduvijek ivili u zajednici. Drutveni sistem sastoji se od ljudskih jedinki koje meusobno djeluju. ovjeka od ostalih bia razlikuje kultura. Kultura (lat. cultura ratarstvo; colere gajiti, oplemenjivati) znai oplemenjivanje, usavravanje nekog materijala za odreenu svrhu. Religijska kultura se ostvaruje oplemenjivanjem duhovnog ivota ovjeka, preko religioznih ina. Religiozna kultura moe biti materijalna(umjetnika djela) i duhovna(molitva, meditacija). Tolerancija znai snoljivost tuih uvjerenja i nazora, doputanje da vrijede druga uvjerenja i naela koja ne moraju biti u skladu s onim to mislimo, osjeamo, vjerujemo. Pravi vjernik potuje drugu kulturu, drugu religiju, kao i drugu osobu. U Katolikoj crkvi papa Ivan Pavao II. postigao je najvei mogui stupanj vjerske tolerancije kad je skupom u Assisiju 1986. uspio u molitvi za mir ujediniti veinu svjetskih religioznih zajednica i skupina.