Slobodna Bosna [broj 865, 6.6.2013]

7/28/2019 Slobodna Bosna [broj 865, 6.6.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 1/84

www.slobodna-bosna.ba

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KSKLUZIVNO: DUBROVA^KE PREDIGRE MINISTRA LAGUMD@IJE

TOÂK D.O.O.ELAH-TE[ANJ

Titova bb Jelah032 666 833720, 666 226

PROIZVODNJA I PRODAJA

DRVENE STOLARIJEURE\ENJE ENTERIJERA

BH PROLJEĆENEVJERNE BEBE





“PRAVDA“ ZA BUDIMIRAKAKO JE PROPALA ISTRAGATU@ITELJSTVA BiH

Na posljednjem ro~i{tu o odre|ivanju pritvorapredsjedniku Federacije BiH dràvni tuìteljOLEG ÂVKA kona~no je priznao da protiv@IVKA BUDIMIRA nema nijednog ~vrstogdokaza; iako je samo pitanje dana kada }enategnuta tuìteljska konstrukcija biti dokraja uru{ena, tuìtelj âvka i dalje traìda se Budimir, Bari{i}, Halilovi} i Kulosmanponovno po{alju u pritvor

DUBROVA^KE LJETNEPREDIGRELELE, [TO JE ZLATKO

Pro{le godine je ministar vanjskih poslova ilider SDP-a ZLATKO LAGUMD@IJAnadzi|ivanjem i pro{irivanjem udvostru~iokvadraturu jednosobnog (naslije|enog) stanau Dubrovniku, a ovih dana je lokalnim vlasti-ma toga grada podnio zahtjev za legalizacijubespravno sagra|enog potkrovlja; dok traje„papirologija“ , Lagumdìja je, tvrde izvori„SB“, nadzidani stambeni prostor prodaoporatnom tajkunu ENVERU MALAGI]U,vlasniku firme MALcom iz Sarajeva

IZDVOJENO MI[LJENJENALI^JE PRESUDE STANI[I]U ISIMATOVI]U

Nakon {to je Ha{ki tribunal oslobodio {efasrbijanske Slu`be dràvne bezbjednostiJOVICU STANI[I]A i njegovog prvog sarad-nika FRENKIJA SIMATOVI]A, pod ~ijom sukomandom paravojne jedinice po~inile

najve}e zlo~ine u BiH i Hrvatskoj, postavljase pitanje da li je Tuìla{tvo dobro uradilosvoj dio posla; u svom izdvojenom mi{ljenjusutkinja MICHELE PICARD na dvadesetstrana detaljno obja{njava kako je bilo“isuvi{e” dokaza da se Stani{i} i Simatovi}osude po vi{e ta~aka optu`nice

SENZACIJA IZ NEUMADORIS JE PRESKOÎLA @ICE

Prije nekoliko dana DORIS BAÎ] (18) izNeuma potpisala je ~etverogodi{nji ugovor salondonskim ARSENALOM; za SB Doris pri~ao svom ìvotnom putu, borbi s bole{}u,ponudama evropskih klubova i razlozimaodlaska u London

POVRATAK “DINARA“OPET ]E DO]I NA VLAST

EDIN TAHIROVI] - TAHIR DINAR (52) front-men je nekada{njeg, a moèmo slobodnore}i, i sada{njeg benda DINAR; s tim da su~lanovi te grupe nekada ìvjeli u Banjoj Luci,a danas na raznim stranama, pa ~ak i uSarajevu

SVIJET PUN PREDRASUDALAUREATA IMA KO DA PITA

ABDELLATIF KECHICHE osvojio je “palmu” na ovogodi{njem “Filmskom fesu Cannesu, za {okantan ali i izvrstan film“@ivot Adéle”; na{a saradnica razgovaru Cannesu sa francuskim rediteljemtuniànskog porijekla

6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik:Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora:Asim METILJEVI]

Direktor:Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik:Edin SPAHI]

DTP:Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor:Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije:Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja:Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija:Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni:444-041, 262-630, telefaks:444-895

Adresa:êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasiMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazova

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

64

46

58

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 4/84SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.4

TRGOVAC [TEKSTILOM

Unato~ sudskojzabrani, AnesSadikovi}redovnokontaktiraposlovnepartnere

U posljednja tri mjeseca, koliko senalazi na privremenoj slobodi,

kontroverzni trgovac tekstilomAnesSadikovi} na{ao je zgodnu priliku da,unato~ sudskoj zabrani, kontaktira sposlovnim partnerima. Sadikovi} je,podsjetimo, uhap{en u septembrupro{le godine, zbog sumnje da jecarinskim prevarama i poreznimutajama o{tetio dràvni prora~un zanajmanje 3,5 milijuna KM. Iz pritvora jepu{ten nakon pla}ene kaucije, uz mjereograni~enog kretanja, zbog ~ega ne bismio napu{tati op}inu Doboj Jug, gdjeima prijavljeno prebivali{te. No, kako seprotiv Anesa Sadikovi}a na Op}inskomsudu u Sarajevu vodi maratonskiproces, po optu`nici da je prije {estgodina naru~io paljenje kamiona srobom u vlasni{tvu konkurentske tvrtkeUrgent , on svaki poziv za ro~i{te vje{tokoristi za odràvanje poslovnihsastanaka. Tako je bilo i po~etkom ovogtjedna, kada je Sadikovi} do{ao uSarajevo da se vidi s familijom iposlovnim suradnicima, iako je znao dase njegov odvjetnikFahrija Karkinozljedio i da ne}e do}i na su|enje.

(S.M.)

Saslu{anje Milidraga Stokanovi}a,sve{tenika iz sela Rudanke kod Doboja u banjalu~koj policiji, bila je udarna ovosedmi-~na vijest u medijima u Republici Srpskoj, alii u cijeloj regiji. „Ka~avendin pop saslu{anzbog {verca kokaina“, „Saslu{an Ka~avendinmakro“, samo su neki od naslova u novinamai na portalima koji su se bavili ovom aferom.Televizija Republike Srpske saslu{anje popaStokanovi}a u policiji tretirala je kao udarnuvijest kojom su otvarane sve informativneemisije u utorak, 4. juna.

„Nisam uhap{en, nisam priveden,pozvan sam na razgovor u banjalu~kupoliciju i na taj sam se razgovor kaolegalista odazvao“, kazao je u kratkomtelefonskom razgovoru za „SlobodnuBosnu“ „problemati~ni“ sve{tenik Mili-drag Stokanovi}. Dodao je jo{ samo da je ju~er poku{ao demantirati vijesti i optu`bena svoj ra~un, prije svega RTRS-a, ali damu je re~eno da „je takva ure|iva~ka politika“ entitetskog javnog servisa.

Pop Stokanovi} saslu{an je zbog svojihkontakata sa Goranom Jovanovi}emiz Dobojai Antom ân~arevi}emiz Br~kog koji suuhap{eni u velikoj me|unarodnoj akciji„ARKA“ pokrenutoj u borbi protiv {verceranarkoticima . Akcija „ARKA“ provedena je uu zemljama regije, ali i u Njema~koj, Belgiji iHolandiji, i u njoj je uhap{eno vi{e osoba i pretreseno desetine objekata. Kao jedan od

{efova ovog me|unarodnog lanca trogovacadrogom ozna~en je Hadì Zoran Jovanovi}Zigikoji je nedavno uhap{en u Srbiji.

Njegov brat Goran Jovanovi} ìvi uDoboju i vlasnik je kafi}aHavana u kojem je ~esto boravio pop Milidrag Stokanovi}. Na{i izvori iz Doboja tvrde da su Jovanovi}i Stokanovi} dugogodi{nji prijatelji.Me|utim, tvrde isti izvori, sve{tenik Stokanovi} koji je nekonvencionalna,komunikativna, druèljubiva osoba, imao jedesetine takvih prijatelja i poznanika, nesamo u Doboju, nego {irom RepublikeSrpske, pa i Federacije BiH.

Saslu{anje popa Milidraga Stokanovi}a

u banjalu~koj policiji na{i sugovorniDoboja dovode i u „{iri kontekst“, odnu vezu sa turbulentnim doga|ajimaSrpskoj pravoslavnoj crkvi koja su vrhdoìvjela smjenom Vasilija Ka~avenvladike tuzlansko-zvorni~kog. Stokan je bio jedan od sve{tenika iz ove epakoji je bio najlojalniji smijenjenKa~avendi. To potvr|uje i ~injenica dtokom saslu{anja u Banjoj Luci pitasvojim vezama sa smijenjenim tuzlanzvorni~kim vladikom Ka~avendom.

Tako|er, isti izvori tvrde da je pMilidrag, koji je mjesecima bio „policijskim tretmanom“, odgovarao pitanja o svojim posjetama Sarajevljudima sa kojima se vi|ao u glavngradu Bosne i Hercegovine.

U Doboju se za danas najavlokupljanje pravoslavnih vjernika iz Rudanke, svojevrstan „miting podrnjihovom sve{teniku Milidragu Stokno

vi}u. (S.B

POP KULTURA: SLUÂJSVE[TENIKA MILIDRAGA STOKANOVI]A

MINI MARKET

Policija popa Stokanovićapitala o drogi, ali i o

Kačavendi, posjetamaSarajevu...

INFORMATIVNI RAZGOVORPop Milidrag Stokanovi} tvrdi da nije niuhap{en ni priveden, nego da je pozvan narazgovor u policiju



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


SLIKU SVOJU LJUBIM

U internombiltenuTuìla{tva BiHobjavljeno 37fotografijaGoranaSalihovi}a

Otkako je izabran za glavnogdràvnog tuìoca Goran Salihovi} sepokazao aùrnim jedino u promocijisamog sebe, a sve pod izlikom dagra|anima èli pribliìti unutra{njuorganizaciju i na~in rada ove institucijTako je u povodu desetogodi{njice radTuìla{tvo BiH izdalo Bilten-bro{uru n37 strana, u kojem su pored obra}anjaglavnog tuìoca objavljene ~ak 23njegove slike! U Biltenu se jo{ moèpro~itati i intervju koji je Goran Saliho

dao za Glas Amerike , te ~lanci oostalim aktivnostima glavnog tuìoca.No, tu nije kraj (samo)promociji novog{efa Tuìla{tva BiH. I njihova je internstrana zatrpana Salihovi}evim slikamakoje su istaknute u prvi plan, dok suinformacije o istragama, podignutimoptu`nicama i saradnji sa policijskimagencijama i institucijama zaprovo|enje zakona, stavljene u drugiplan. (M. ].)

MINI MARKE

Protest bh. sindikataDa nam živi, živi rad...

Goran

Salihovi}



Vijest da je ZLATKO SALKO LAGUMD@IJA, u~enik Internacionalne srednje {kole u Sarajevu, pobijedio natakmi~enju iz matematike (odrànom u/na Palama) u

Dnevnom avazu je imala elitni tretman i zvjezdani status. Neuporedivo grafi~ki rasko{niji i ure|iva~ki prioritetnijinego {to je, dva dana ranije, dobila osloba|aju}a presudasrbijanskim parapolicijskim gospodarima ratova u biv{ojSFRJ, Jovici Stani{i}ui Frenkiju Simatovi}u. (Usput, vi{e je pa`nje, uznemirenja, zabrinutosti presuda {efovimasrpske tajne policije izazvala uNew York Timesu , vidjetitekst tim povodom napisan profesora Erica Gordyja“WhatHappened to the Hague Tribunal” (u najslobodnijemmogu}em prijevodu: “Koji je k..c Ha{kom tribunalu”), negou najtira`nijem dnevnom listu “u Bo{njaka”).

T reba ~estitati Zlatku Lagumdìji junioru nazasluènoj pobjedi na takmi~enju mladih ma-temati~ara na Palama i poèljeti mu uspjeh i svaku

sre}u na me|unarodnom natjecanju sa vr{njacima iz cijelogsvijeta koje }e se odràti za koji mjesec u turskom graduAntaliji.

Matematika je, van svake razumne sumnje, va`nanau~na grana koja se njeguje i kojoj se poklanja du`na pa`nja u obitelji Lagumdìja, prenosi s koljena na kolje-no. Skoro pa bi se moglo re}i da radi odosljednom/posljednjem autenti~nom pitogorejskomupori{tu koje ba{tini logiku prema kojoj su “na~elamatematike na~ela svih stvari” i ~iji je ideal “izjedna~iti bi}e sa brojevima”. Treba, me|utim, biti beskrajnooprezan i podozriv, nagla{eno kriti~an, pa i nemilosrdan,kada se logika matematike kao “teorije brojeva” na veli-ka vrata u{eta u dru{tvenu, javnu, politi~ku sferu; a to jeuspio profesor informati~kih nauka Zlatko Lagumdìja; prave}i od matematike, sabiranja i oduzimanja, principe isu{tinu proste operacije, svoje maligne, pogubne politi~ke“filozofije”. Neki dan je u ekspozeu, polaù}i ra~une pred

dràvnim parlamentarnim odborom za me|unaro politiku, ministar vanjskih poslova Lagumdìja sa prezentirao, crno na bijelo, “egzaktne, provje podatke” koliko je ministarstvo na ~ijem je ~elu zapljudi, koliko je automobila prodalo, a koliko kukoliko je on para u{tedio u pore|enju sa prethodnim strom Svenom Alkalajem(ba{ kao da je to neka ogrna komparativna prednost). U normalnim, demokrat~ak i ofrlje, provizorno ure|enim dru{tvima minvanjskih poslova ne bi dobio priliku da logorejis bulazni o takvim efemerijama, besmislicama, bespoma, autima, sekretaricama, voza~ima, ambasadori(cmorao bi, imperativno, pod hitno, objasniti vanjskoti~ku poziciju svoje zemlje, koja je alarmantna, na

najnepovoljnija, najdramati~nija u dvadeset godina samostalnosti.

M e|utim, nagla{ava, ministar vanjske poliLagumdìja, ima on te{ku zakonsku zaprPredsjedni{tvo BiH je kreator vanjske politi

ne on. Da se njega, ministra Lagumdìju pita, nambasador u Ministarstvu vanjskih poslova BiHZlatko Mileti}, koji ne barata vaè}im, prihvatlji jezicima, nego bi bio ambasador Tomislav Limov, povranik iz vi{egodi{nje diplomacije u Njema~koj, inspektor na pijaci u âpljini, nevi|eni pezmek…

Za{to Vije}e Evrope prijeti isklju~ivanjem BoHercegovine iz svojeg ~lanastva; zbog ~ega je BHercegovina udaljenija od euroatlantskih integracij poredivo vi{e nego {to je bila prije ~etiri-pet godinali gra|ani BiH ostati bez “bijelog Schengena”, za{ propalo pet miliona eura iz IPA fondova namijen poljoprivrednicima u BiH; zbog ~ega je fini, dobro jerni prijatelj ove zemlje Patrick Moon, ambasadSjedinjenih Ameri~kih Dràva u BiH, javnosti i u s

SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Sve što je, preuzimajući prije tri godine vlast u Federaciji, relativnopobjednička, ali nedovoljno nadmoćna, krhka, labilna Socijalde -mokratska partija BiH, mimikrijski, neiskreno, ali “pragmatično”,poduzela bilo je matematičko gimnasticiranje, ekvilibriranje na rubulegaliteta, matematičke vjerovatnoće, procjene, aproksimacije, sta-tistike. Matematika kao zahtjevna prirodno-znanstvena nauka jestenastala, prirodnim tokom, kao logična posljedica trgovine

MATEMATIKA KAO GRANPOLITIKEPi{e: SENAD AVDI]

Lagumdìja je u bh. politiku uveo najvulgarniju (kv



i na{oj zemlji morao javno, o~ito nevoljko, ukazati na {tetnost naj-manje tri dràvna zakona koje je je nametnula nova parlamentarnave}ina uz diktat Zlatka Lagumdìje i blagoslov Milorada Dodika.Tehnicisti~ki, specijalisti~ki, u konkretnom slu~aju matemati~ki, pri tom vulgarno-posesivni, nesenzibilni, nesistemati~ni odnos prema bh. ekonomskoj socijalnoj, politi~koj sceni je neoodgovorani u osnovi privatno motiviran.

Sve {to je, preuzimaju}i prije tri godine vlast u Federaciji, rel-ativno, pobjedni~ka, ali nedovoljno nadmo}na, krhka, labilnaSocijaldemokratska partija BiH, mimikrijski, neiskreno, ali “prag-

mati~no”, poduzela bilo je matemati~ko gimnasticiranje, ekvilibri-ranje na rubu legaliteta, matemati~ke vjerovatno}e, procjene,aproksimacije, statistike. Matematika kao zahtjevna prirodno-znanstvena nauka jeste nastala, prirodnim tokom, kao logi~na posljedica trgovine. Dakle, prvo je bila trgovina, a tek nakon toga,historijski dokazano, iz nje se izvodila matematika.

[ ta je su{tina, u ~emu je maternica svih problema u FederacijiBiH? U najprostijoj matemati~koj operaciji koju ~ak i jaznam, koji sam ja~i u oduzimanju nego u sabiranju, u dijel-

jenju nego u mnoènju: da je tre}ina od sedamnaest hrvatskihzatupnika u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine naj-manje {est zastupnika. Lagumdìja je to, kada je vidio da su mu se pobrkali ra~uni, prepustio na arbitra`no ra~unanje visokom pred-stavniku Valentinu Inzkuda on to baci na papir. Inzko je presudioda ni pet nije zanemariva “tre}ina”, ako se, i ukoliko se “ vladaju}ave}ina oko toga sloì”. Tom je vrlo zanimljivom, nesvakida{njomslobodnom matemati~kom (pr)ocjenom tre}ina (komada pet) odsedamnaaest hrvatskih zastupnika izabrala @ivka Budimiraza predsjednika Federacije BiH. I {ta imamo za posljedicu? Politi~ko-

pravosudnu odmazdu, divljanje nesposobne Dijane Kajmakovi}i

ambicioznog, neura~unljivog pajaca “vladaju}e ve}ine” legâvke: ako smo te nelegalno, politi~ki dirigirano imenimamo pravo i da te ilegalno, pravnim, politi~kim, mednasiljem, uhapsimo, razvlastimo, ponizimo, pregazimo.

Logika matematike je, tako, u{la u izravni sukonepomirljiv nesklad, sa standardima, recimo, pored osobi~ajnog prava. Budimir jeste nezakonito izabran,

treba on (ba{ zbog toga!) zakonski odgovarati: procesuirati, treba i zatvoriti, pod hitno, neizostavno treba, tuìtelje, s

{efove policijskih agencija koji su, amaterizmom, politi~kimnama, obesmislili, ponizili pravnu supstancu BiH.

Gledao sam i slu{ao neki dan, iz prikrajka, ali dov pozorno poslanike u Kantonalnoj skup{tini Sarajeva, iz politi~kih stranaka - svi na svojim “digitronima”, pametnimfonima, I-phonima, tabletima presabiraju, sumiraju, ra~unaju}e parlamentarna ve}ina izgledati ako ovaj iz one stranke pristupio novoj parlamentarnoj ve}ini… bla, bla, bla tru}tru}. Nikome kome dobro mislim, razboritom i odgovo~estitom i temeljitom ne bih poèlio da se uhvati u ko{tac snicima GRAS-a danas, “Vodovoda”, sutra, Javnih parkova, dsutra…

Uàsne je, neka`njive (zastara nekih te{kih inkriminadakle vjerojatno trajne, nepopravljive posljedice po bh. drekonomiju, privredu, kulturu ostavila vlast odmetnuta od grudaljena, za{ti}ena od suda javnosti. Najve}em dijelu ov javnosti uglavnom je jasno, razgovijetno, da su dva i dva-toliko osnovne gra|e o matematici znaju; javnost, tako|er zna matematika ozbiljna disciplina, ali tek ukoliko je se ne ukzakonske okvire, ako ne postane aksiom socijalne i svake

korektnosti…6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO IL

ktrinu: pitogorejsku logiku prema kojoj su brojevi sve, a ljudi ni{ta

POPULIZAM KAOMATEMATI^KA

VJEROVATNO]A Radno sposobno

stannovni{tvo SDP-a BiH

uzda se u ~ovjeka zabespoli~are



ÊTVRTAK, 30. MAJ Neki od dana{njih prisutnih na promociji

knjige NENADA PEJI]A u sarajevskomMedia centru , autoru zamjeraju {to{ta,najvi{e da je ure|iva~ka politika TelevizijeSarajevo pod njegovim vodstvom bila„dvosmislena“, “yutelovska“, „uspavlju ju-}a“, „zbunjuju}a“. Iskreno, u to vrijeme,1990.-1992., o „objektivnosti“ TV Sarajevo

mislio sam sve najgore.

Govorim da sve, pa i Peji}ev ure|iva~ki„postupak“, treba pa`ljivo odvagati,smjestiti u povijesni, politi~ki, nacionalni,sigurnosni kontekst, pa tek potom izvoditivalidne zaklju~ke.

U danu u kojem su od svake krivi~neodgovornosti u Haagu oslobo|eni {efovisrbijanske Dràvne bezbjednosti JOVICASTANI[I] i FRENKI SIMATOVI], kojisu nad nekim od najva`nijih uredni~ko-novinarskih persona na TV SA (\ogo,Guzina, Boàni}, Keni}ka...) imaliefektivniju kontrolu od njihovognominalnog {efa Peji}a, neprimjereno je,nepo{teno i nefer i{ta predbacivati Peji}u...

PETAK, 31. MAJ Nisam duè vrijeme „obilazio“

slu`benu stranicu Tuìteljstva BiH, danassam bio prisiljen - upozorilo me da sutuìtelji DIJANA KAJMAKOVI] i OLEGÂVKA svoju àlbu upu}enu Sudu BiH na pu{tanje iz pritvora @IVKA BUDIMIRA iostalih uhap{enih u akciji „Pravda“ objavilina oficijalnoj web stranici Tuìteljstva. Sve je na toj web stranici skandalozno: od javno objavljene àlbe, {to je nepoznato u povijesti pravosu|a, do novog, redizajnira-nog izgleda stranice sa desetinama fotografijaglavnog tuìtelja GORANA SALIHOVI]A.Ba{ka je skandalozno kako taj ~ovjek izgleda: najnesretnija, najneukusnija kom- binacija estradnih marginalaca, seoskog bekrije MITRA MIRI]A i beskompro-misnog {armera LEPOG MI]E...

SUBOTA, 1. JUNIANDREJ NIKOLAIDIS na kraju svake

svoje knjige prika~i „play listu“; pjesme kojese obavezno moraju slu{ati „u procesu“~itanja knjige. „Buybook“ je ovih dana

objavio knjigu pri~a DACE D@AMO NJE

„Ako ~uje{ da sam pao“, lijepo, ukusnoopremljenu. îtam iznova, neke po stoti put,Dacine pri~e, pustim jezivu, sablasnu pjesmu [ABANA BAJRAMOVI]A „Laì,laì, Vere“ i kao da se sve po prvi putade{ava...

NEDJELJA, 2. JUNI Nisam se nagledao novog brazilskog

nogometnog ~uda NEYMARA, mo`da u20-ak utakmica, {to reprezentativnih {toklupskih, i svaki puta sam se nasmijao naPeleovu tvrdnju kako bi LEO MESSI, da bi bio najbolji nogometa{ svijeta, morao biti bolji od Neymara. Njegov prelazak uBarcelonu katalonski klub je ko{tao skoro60 miliona eura. Ve~eras, gledam prijateljsku utakmicu Brazil-Engleska nanovoj-novcijatoj, impresivnoj „Marakani“.Dobro, utakmica jeste prijateljska,revijalna; u redu, Neymar odmah nakon njeleti u [panjolsku na potpisivanje ugovorasa „Barcom“, ali, porediti Neymara sa

Messijem nije vi{e stvar pretjerivanja, nego~istog bezobrazluka.Ovakav, kakvim sam ga ja do sada

upamtio, doìvio, Neymar }e u „Barceloni“imati najve}i izazov u tome da prvi dotr~ido Messija i poljubi malog Argentinca kadaovaj dadne gol...

PONEDJELJAK, 3. JUNIFAHRUDIN RADONÎ], dràvni

ministar sigurnosti, optuùje BAKIRAIZETBEGOVI]A, ~lana Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine, da je dràvnim parama kupio limuzinu „Audi“ koja ko{ta

preko dvjesto hiljada maraka. Bakir Izetbegovi} proziva Radon~i}evog koalicij-skog partnera, ministra vanjskih poslovaZLATKA LAGUMD@IJU da je na dva„audija“ potro{io preko 300 hiljadadràvno-narodnog novca. Lagumdìjaodgovara da je Izetbegovi} neodgovornimahala{.

Eto, jadni i àlosni mi s njima, oko ~egase vode politi~ki ratovi i na {ta se u ovako jadnoj, obogaljenoj zemlji tro{i energijanjenih vode}ih politi~ara i novac naroda: na„audije“!?

Pitali malog Cigu ko su najbogatiji ljudiu Bosni u Hercegovini? „SAUDIJCI“,

odgovori malac ko iz topa. „Kakvi, bne bio, Saudijci?“. „Pa, fini Saudijci,{to se vozu s AUDI6, s AUDI8...“

UTORAK, 4. JUNIUpore|ujem dvije knjige koje su

ovih dana pale u ruke: prva je „Hrvdrugi neprijatelji SFRJ Jugoslavi{tampana prije desetak godina u HrvatU njoj su objavljeni originalni dokum jugoslovenskih tajnih slu`bi o stotinokorjelih neprijatelja reìma, stra pla}enika i doma}ih izdajnika, nad kosu provo|ene operativne mjere.

Druga je knjiga taze objavljena, odana, tako|er u Hrvatskoj: „Djelovod{efova bosansko-hercegova~ke UD1970.-1992.“. Ovu drugu je pot pisao/prireduhodani desni~arsko-publicisti~ki hrvdvojac BO@O VUKU[I] i VICE VUKOJEVI]. Neko je iz sarajevskog sjediUDBA-e ukrao, pa prire|iva~ima (pro)„djelovodnike“ sa imenima i prezimennekoliko hiljada ljudi koji su pred rat irazli~ite kontakte i iskustva sa bh. taj policijom. Mogla su to uraditi sadvojica ljudi: ili Branko Kvesi}, predratdrugi ~ovjek bh. DB-a, koji se vol{eban na~in nije pridruìo „hrvat{estorci“ u Haagu, ili Ivan Vuk{i postratni {ef Federalne obavje{tajngur nosne slu`be.

Ni u jednoj od knjiga, ni jednomdokumenata nigdje se moje ime spominje; niti kao neprijatelja, niti suradnika, ~ak na kao „objekt prethoperativne kontrole“.

Nekako sam se osje}ao praz beskorisno; gdje sam sprcao 50 i kgodina?! [to bi rekao, odnosno kakozavapio onaj Crnogorac tokom NAagresije na Srbiju: „Ga|ajte malo i nama, ta nijesmo ni mi gube!“

SRIJEDA, 5. JUNIPotresna pri~a o djevoj~ici BE

IBRI[EVI], koja ne moè oti}i na lije~eu inostranstvo zato {to otkako je, prijmjeseca, do{la na svijet ne moè do jedinstveni mati~ni broj, kao nijedoga|aj nakon rata, senzibilirao mobilizirao i naelektrizirao javnosSarajevu. Ne ba{ impresivan broj gra blokirao je zgradu zajedni~kih institucne namjeravaju odustati dok se pit jedinstvenog mati~nog broja, privremeno, ne vanredno, nego sistemtrajno zakonski rije{i.

„Kako }e vlasti reagirati na prosvgra|ana?“, pita me prijatelj „iz okruènkoji sau~estvuje sa Sarajlijama. „Dru`moj, dobri, nije narod u Sarajevu bijesavlast, nego je uàsnut ~injenicom da o

nikakve vlasti nema.“!SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI





KOLA ZBOG PROTOKOLA

ZlatkoLagumdìja

potvrdio da jeMVP pro{legodine kupioAudi A6 i AudiA8 “za potrebeprotokola”

Odgovaraju}i na pitanje poslanikaZvonka Juri{i}a (HSP), ministar vanjsk-ih poslova BiH Zlatko Lagumdìja potvr-dio je da je MVP pro{le godine kupio dvaautomobila (Audi A6 i A8), ali, kako jerekao “za potrebe protokola”.

Ljutito je reagirao i na nedavnuizjavuBakira Izetbegovi}a, ~lana Pred-sjedni{tva BiH, koji je kupovinu slu be-nog Audija za Predsjedni{tvo BiHpovezao sa obnovom voznog parka uMVP-u.

“Ni~im izazvan Izetbegovi} seupore|uje sa mnom i ja takvo po na-

MINI MARKET

Javnost u BiH, ali i regiji zabavlja seZakonom o elektronskom potpisu BiHdonesenom 2006. godine u kojem su poj-movi “hardware” i “software” zamijenjenirije~ima “softnjare” i “hardnjare”, urednousvojeni i objavljeni na stranici Mi-nistarstva komunikacija i prometa BiH.

Zakon je tako uredno stajao dok ga senedavno javnost ponovno nije dotakla, sobzirom da iako je Vije}e ministara BiH uroku od {est mjeseci nakon stupanja nasnagu trebalo donijeti pravilnik o njegov-oj primjeni, do toga nije do{lo ni {est god-ina poslije.

Podsje}aju}i na Zakon, uOslobo|enju su ustvrdili kako su pravi razlozi saodugovla~enjem usvajanja pravilnika,odnosno primjene Zakona o elektronskom potpisu BiH u funkciji onemogu}avanja pojednostavljivanja procedure prijave bira~a, bh. gra|ana iz inozemstva zau~e{}e na izborima. A, mo`da je i do“softnjarea” i “hardnjarea” koji se pojavljuju na verziji Zakona objavljenojna stranici spomenutog ministarstva.

Zaronili smo u arhive sjednica i na{listenogram sa sjednice Predstavni~kogdoma PS BiH iz 18. septembra 2006.godine kojoj je prisustvovao i tada{nji poslanik Zlatko Lagumdìja, doktor infor-mati~kih nauka, koji je tada predloìo dase u dnevni red uvrste dvije ta~ke: prva -

izvje{taj ministra vanjskih poslova u vsa zaklju~ivanjem sporazuma o paralnim specijalnim vezama izme|Republike Srpske i Srbije, i drugaizvje{taj Tuìla{tva BiH o sporazumusaradnji s tuìla{tvima susjednih zemaljme|unarodnih institucija u vezi s procsuiranjem ratnih zlo~ina.

U stenogramu, dijelu o ta~ki 1dnevnog reda - Prijedlog zakona o eletroni~kom potpisu u prvom ~itanju, n bilo amandmana niti se iko javljao raspravu.Bilo je tu jo{ “stru~njaka” tMirsada ]emana, Azre Hadìahmetovi,Mirsada Sipovi}a, Beriza Belki}a, ali bezdoktorata u informatici...

Mo`da su poslanici imali ispravnverziju Zakona, a do gre{ke kojoj se dansmiju BiH i region do{lo gre{kom u “snjeru” spomenutog Ministarstva obzorom da je ‘w’ u konverziji na }iril‘nj’, i o tome }e se narednih dana o~itovnadle`ni. Ali, kada stavimo {alu na stranostaje ~injenica da je BiH izme|u mnog bitnih zakona, toliko godina i bez ovZakona koji bi pojednostavio mnostvari i u informati~kom smislu nas prliìo evropskim tokovima. A, stru~njaza informatiku nam izgleda ne fali, sam bi}e da imaju pametnijeg posla...

(A.P.)

ELEKTRONSKI POTPI[

U Zakonu o elektronskom potpisuBiH pojmovi “hardware” i

“software” zamijenjeni rije~ima“softnjare” i “hardnjare”

ZlatkoLagumdìja



PROET CONTRA


{anje razumijem kao pona{anje je -dnog mahala{a, a ne kao pona{anje~lana Predsjedni{tva BiH”, rekao jeLagumdìja.

Lagumdìja je dodao da je uskupocjeni Audi A8 sjeo jednom, i “kada sam i{ao sa ministrom AhmetoDavutogluom u posjetu jednom gra-dili{tu”.

Reporter Slobodne Bosne prije dvamjeseca fotografirao je slu`beni Lagum-dìjin Audi A6 nepropisno parkiran u cetru Sarajeva; turskog ministra vanjskposlova, tom prigodom, nije bilo Lagumdìjom. (S.B.)

D@IN MARTIN

Martin Ragu`

ne}e imatiprotukandidataza funkcijustrana~kog {efa

Aktualni potpredsjednik HDZ 1990Martin Ragu` bit }e, kako sada stojestvari, jedini kandidat za novog liderastranke. Nakon {to je dosada{njipredsjednik HDZ 1990Boò Ljubi}najavio povla~enje s te funkcije, unutarnajuèg strana~kog vodstva jedogovoreno da ga naslijedi Ragu`.Formalno }e izbor novog {efa stranke biproveden na Saboru HDZ-a 1990, koji }se odràti 6. jula u Sarajevu. (S.M.)

MINI MARKE

DARKO BRKAN

Predsjednik Udruènjagra|ana „Za{to ne“

DAMi{ljenja sam da bi OHRgeneralno trebao da radivi{e u BiH i da bi trebaonametnuti odluku o JMBG.

Kada god su u pitanjuprava gra|ana i gra|anki uBiH, smatram da OHRtreba da ureduje.

IGOR GAVRAN

Ekonomskiekspert

DA/NEOdluka se obavezno moradonijeti na bilo koji na~in.

@alosno je ako odluka oJMBG bude donesena nana~in da se nametne odstrane OHR-a.

EMIR KADRI]

DirektorStudentskogcentra

DASmatram da je OHR dosada trebao nametnuti tuodluku. Uvjeren sam da,iako je donesenaprivremena odluka o JMBG,do kona~nog rje{enja ovogproblema, naàlost, ne}euskoro do}i.

DU[AN [EHOVAC

DirektorBiroa zaljudska prava

DAOHR bi trebao nametnutiodluku o JMBG jer kada seljudi ne mogu dogovoriti daljudima omogu}e normalanljudski ivot, onda to nijenikakva zajednica. Zamene, sve su mjereprimjerene da tu zajednicuprivedu koracima ka pravdi.

NIKOLINAVELJOVI]

Urednicana TV1

DANaàlost, s obzirom nasituaciju, OHR je odluku oJMBG trebao nametnuti nedanas, nego ju~er.

HUSNIJAKAMBEROVI]

DirektorInstituta zaIstoriju

DAOHR imaodre|ene ovlasti

i mogu}nosti da moènametnuti odluku o JMBG.Mi{ljenja sam da, ako imamotakve opstrukcije unutarvlasti, visoki predstavnikmora djelovati jer time bipokazao koliko je onodgovoran i koliko razumijepatnje i probleme s kojima sesuo~avaju gra|ani BiH.

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li da bi OHR trebao nametnutiodluku o jedinstvenom matičnom broju?

Priredila: Ma{a ]osi}

MartinRagu`



RASPRODAJA ENERGETSKIH RESURSA

Uprkos izričitom zahtjevu Parlamenta Federacije BiH da se iz privatizacije izuzelektroenergetski sektor, direktor Elektroprivrede BiHELVEDIN GRABOVICAnasvoju ruku daje inostranom partneru suvlasništvo u novom termobloku u Tuzli

SDPODUSTAJE ODENERGETSKE SUVERENOSTI BiH

SDP-ova vlastprovodi privatizaciju elektrosektorana mala vrata

KR^MLJENJE NACIONALNIH RESURSA Direktor EP BiH Elvedin Grabovica mimo znanja Parlamentaobe}ava stranim partnerima vlasni{tvo u TE Tuzla

KR^MLJENJE NACIONALNIH RESURSA Direktor EP BiH Elvedin Grabovica mimo znanja Parlamentaobe}ava stranim partnerima vlasni{tvo u TE Tuzla



Direktor Elektroprivrede BiHElvedin Grabovicau nekolikonavrata ponovio je stav da }estrate{ki partner s kojim }eElektroprivreda BiH graditi novi

termoblok u Tuzli biti istovremeno i

suvlasnik novoizgra|enog objekta. Kako biuti{ao one koji se protive privatizacijielektroenergetskog sektora i koji se zalaùza energetsku suverenost BiH, Grabovicaobe}ava da strate{ki partner ne}e bitive}inski vlasnik novoizgra|enog objekta uTuzli, nego suvlasnik, i to s maksimalnimvlasni~kim udjelom do 50 posto.

SRU[EN BOLJI MODELIzgradnja novog termobloka u Tuzli

zagovara se ve} dulji niz godina, anajkonkretniji pomak napravljen je 2007.godine, kada je Vlada Federacije BiH

utvrdila kriterije i uvjete za izgradnju novihenergetskih objekata i kada je objavljen javni poziv za iskazivanje interesastrate{kih partnera.

Javni poziv pokazao se kao puni pogodak: za svaki energetski objekat koji jeVlada Federacije BiH namjeravala graditi prijavilo se najmanje pet renomiranih partnera spremnih da u energetski sektor BiH investiraju blizu 8 milijardi KM.

Konkretno, za izgradnju termobloka uTuzli, o kojem govori Grabovica, tada je pristiglo pet ponuda a resorno federalnoministarstvo se opredijelilo za ponudu

njema~kog energetskog diva -EnBW-a (Energie Baden-Wurtemberg ) — koji spada ured najve}ih energetskih kompanija ne samo u Njema~koj nego i u Evropi. U svom vlasni{tvuEnBW ima cijelu lepezu elekroenergetskihobjekata u Njema~koj, uklju~uju}i termo-elektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane,te solarne i vjetroelek tr ane.

S njema~kom kompanijom EnBW potpisan je protokol o izgradnji novog termobloka uTuzli, ~ija je investiciona vrijednost procijenje-na na oko 1,5 milijardi KM.

Iz ovog protokola, ~iju smo kopijuuspjeli dobiti, jasno se vidi da njema~ki partner u novoizgra|enom objektu ne bi bioni ve}inski ni manjinski suvlasnik, odnosnoda se tema vlasni{tva i suvlasni{tva uop}enije ni spominjana u protokolu. Partnerstvose zasnivalo na jasnim pretpostavkama:novoizgra|eni termoblok u Tuzli ostao bi uisklju~ivom, dakle stopostotnom vlasni{tvuElektroprivrede BiH, a njema~ki partner EnBW zajedni~ki bi s ElektroprivredomBiH upravljao komercijalnom eks ploata-

cijom novoizgra|enog termobloStrate{ki partner ne samo da ne bi bivlasnik ni suvlasnik novoizgra|enobjekta, nego bi i njegovo zajedniupravljanje bilo ograni~eno: za ulosredstva dobivao bi 50 posto proizvestruje i na taj na~in bi vratio ulo`sredstava. Nakon razdoblja zajedneksploatacije, koje ne bi trajalo dulje ogodina, Elektroprivreda BiH bi nastasamostalno upravljati ovim objektom, bi od prvog do posljednjeg dana binjenom isklju~ivom, stopostotnom vlasni{tvu.

DOSLJEDNA NEDOSLJEDNOOvaj model je i ranije testiran u B

upravo na ovaj na~in izgra|ene su sve ~termoelektrane u BiH -TE Gacko,Ugljevik, TE Tuzla i TE Kakanj. Sve ~navedene termoelektrane izgra|ene zajedni~kim sredstvima ElektroprivBiH i elektroprivrednih kompanija bi jugoslovenskih republika, prije Slovenije i Hrvatske, koje iz vlastitih izni ranije a ni sada ne mogu podmvlastito trì{te.

Naàlost, energetski plan ranije Vl6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

ELVEDIN GRABOVICA IZNAD FEDERALNOG

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Prije nekoliko godina, kada je bio uopoziciji, SDP je grmio protiv izgradnjenovih elektroenergetskih objekata, optuù- ju}i tada{nju vlast za poku{aj „besramneplja~ke energetskih resursa“.

Sudjeluju}i u jednoj tv debati oenergetskom sektoru, {ef SDP-aZlatkoLagumdìja naveo je niz preduvjeta kojeElektroprivreda mora ispuniti prije po~etka

izgradnje novog elektroenergetskog objekta.„Prije izgradnje novih energetskih

objekata mora se definirati energetskastrategija BiH i mora se pribavitisuglasnost federalnog Parlamenta ilokalne zajednice“ , rekao je Lagumdìja.

U konkretnom slu~aju, kod najavljeneizgradnje termobloka u Tuzli, nije ispunjenni prvi ni drugi preduvjet.

LAGUMD@IJA NEKAD I SAD

(Ne)zaobilazan federalni Parlament

SRU[EN BOLJI MODELU ranijem planu izgradnje energetskih objekata nije se stranim partnerima nudilo vlasni{tvo



FBiH sru{en je u zaglu{uju}oj politikantskoj propagandi koja je bila vo|ena iz Sa i SDA. U toj bezumnoj ru{ila~koj anisu se birala sredstva da se ponumodel ocrni, a njegovi protagonisti diskvalificiraju zbog navodne plja~ke energetresursa BiH.

I gdje smo sada, pet godina nakon {sru{eni energetski projekti biv{e fedeVlade i nakon {to su odba~ene najinvesticije u modernoj historiji BiH?

Pet godina kasnije, SDP-ov ~eElektroprivrede BiH Elvedin Grabo bez ustezanja najavljuje da }e strate partnerima prepustiti 50 posto vlasni{tnovoizgra|enim objektima, {to jeizravnoj suprotnosti s ranije usugla{ena~elom da }e Federacija BiH zad punu kontrolu nad elektroenergetssektorom. Taj je princip jednogla prihva}en i usvojen i na sjedParlamenta Federacije BiH 2010. godito upravo na insistiranje zastupnika iz opozicionog SDP-a! [tavi{e, tada federalni Parlament usvojio i zaklju~ase iz privatizacije izuzme elektroenergi telekom sektor, i da se upravljanje ovim sektorima uredi posebnim zakoni

I primjer s elektroenergetskim sektodokazuje da politika (nekada) opozicios politikom (danas) vladaju}eg SDP-a n previ{e dodirnih ta~aka.


RASPRODAJA ENERGETSKIH RESURSA

Resorni ministar u federalnoj VladiErdal Trhulj izri~ito tvrdi da model kojizagovara Grabovica nije dobio niti }e dobitipodr{ku izvr{ne i zakonodavne vlastiFederacije BiH.„Na snazi je princip da nemaprivatizacije elektroenergetskog sektora,ni na velika ni na mala vrata. Uprvo zatosmo nedavno odbili plan Agencije zaprivatizaciju koja je pedloìla prodaju po5 posto kapitala Elektroprivrede BiH iElektroprivrede HZHB. Od tog principane}emo odustati, na to nas obavezuju istavovi Vlade i Parlamenta“, rekao je zaSlobodnu Bosnu federalni ministar ErdalTrhulj, u ~ijem se resoru, pored ostalog,nalazi i elektroenergetski sektor. MinistarTrhulj kaè da se u tenderu za izgradnju

termobloka u Tuzli, koji je objavilaElektroprivreda BiH, spominje nekolikorazli~itih modela partnerskog ulaganjakapitala i da ga iznena|uje ~injenica dadirektor EPBiH Elvedin Grabovica u prviplan isti~e krajnje sporan modelzajedni~kog vlasni{tva u novoizgra|enom

objektu.„Taj model nema niti }e dobiti

podr{ku izvr{ne i zakonodavne vlastiFederacije BiH“, rezolutno tvrdi ministarTrhulj.

FEDERALNI MINISTAR ENERGETIKE ERDAL TRHULJ

„Grabovica radi na svoju ruku“

ZAOBI\ENO RESORNOMINISTARSTVOFederalni ministar energije Erdal Trhulj





“PRAVDA“ ZA BUDIMIRA

ć” @ivka Budimirasu nasamarili saradnici, nema dokazada je on uzimao novac”

Na posljednjem ročištu o određivanju pritvora predsjedniku Federacije BiHdržavni tužitelj OLEG ČAVKAkonačno je priznao da protivŽIVKA BUDIMIRAnema nijednog čvrstog dokaza; iako je samo pitanje dana kada će nategnuta

tužiteljska konstrukcija biti do kraja urušena, tužitelj Čavka i dalje traži da seBudimir, Barišić, Halilović i Kulosman ponovno pošalju u pritvor

[OKANTNO PRIZNANJOLEGA ÂVKE

PRRU@I RUKU POMIRENJA Nakon vi{emjese~ne istrage protiv @ivkaBudimira Tuìteljstvu BiH ostala su samo dva“jaka svjedoka” - potpredsjednici FederacijeMirsad Kebo i Svetozar Pudari}

PRRU@I RUKU POMIRENJA Nakon vi{emjese~ne istrage protiv @ivkaBudimira Tuìteljstvu BiH ostala su samo dva“jaka svjedoka” - potpredsjednici FederacijeMirsad Kebo i Svetozar Pudari}



Tuìtelj Posebnog odjela zaorganizirani kriminal, privrednikriminal i korupciju TuìteljstvaBiH Oleg Čavka priznao je na posljednjem ro~i{tu o odre|ivanju

pritvora @ivku Budimiru(u srijedu, 5. juna)da protiv predsjednika Federacije nema niti jednog ~vrstog dokaza?! Premda je jo{ pro{log tjedna tvrdio da je @ivko Budimir zlouporabio slu`beni poloàj i ovlasti,odnosno uzimao mito za pomilovanjeosu|enika, tuìtelj Čavka je sedam danakasnije, na iznena|enje svih koji su pratilinjegovo jednosatno izlaganje u Sudu BiH,izjavio da je predsjednik Federacije bionasamaren od svojih suradnika. „O~ito jeda on nije dobio novac“, kazao je OlegČavka, uz napomenu da je @ivko Budimir znao za kriminal svojih suradnika, ali danije reagirao. No, usprkos posrednoj najavida }e Tuìteljstvo u daljem postupkuodustati od optu`bi za primanje mita {to je,u kona~nici, jedina inkriminacija koja se predsjedniku FBiH stavlja na teret, Čavka je i dalje inzistirao da se @ivku Budimiru ponovno odredi pritvor, navodno, zbogmogu}nosti bjekstva?! Budimirovi odvjet-nici i branitelj njegovog savjetnika PetraBari{i}asu, opet, poru~ili da su njih dvojicana slobodi od 24. maja i da su do sadamogli pobje}i kada su htjeli.

DISCIPLINSKE PRIJAVE PROTIV ÂVKE

I mada jo{ nije poznato kakvu }e odlukuovoga puta donijeti sutkinja za prethodni postupak Mediha Pa{i}, sude}i premaargumentima koje je Oleg Čavka predo~iou sudnici, posve je jasno da }e cijelatuìteljska konstrukcija, zasnovana naklimavim dokazima, ubrzo biti sru{ena.O~evidno je, naime, da je tuìteljevanamjera bila da prezentiranjem prislu{k iva-nih razgovora i sutkinju Pa{i} i novinarekoji su pratili njegovu tiradu zaspegomilom informacija, ali je na koncu ostaoisti dojam. U posljednjih gotovo mjesec i pol dana, koliko je pro{lo od hap{enja@ivka Budimira, Petra Bari{i}a,HidajetaHalilovi}a, Sauda Kulosmana i IvanaJur~evi}a, tuìtelji Oleg Čavka i DianaKajmakovi}nisu Sudu dostavili niti jedankonkretan dokaz koji bi zadovoljio standard„osnovane sumnje“, kako je navedno uodluci Ustavnog suda BiH o ukidanju pritvora. U tom smislu tuìtelju Čavki nije pomogao ni o~ajni~ki potez da na webstrani Tuìteljstva BiH objavi integralnitekst àlbe na odluku o ukidanju pritvora@ivku Budimiru i ostalim uhap{enima, {to je do sada nevi|en presedan, posebice jer jenova sudska praksa da se cenzuriraju ~ak i

potvr|ene optu`nice. Posljednji je Čavkin poku{aj da objavom kompromitiraju}ihrazgovora pridobije javnost na svoju stranu,me|utim, proizveo suprotne reakcije.Odvjetnici osumnji~enih su najavilidisciplinske prijave protiv glavnogdràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}aiOlega Čavke, zbog drasti~nog kr{enja vi{ezakona i propisa, uklju~uju}i i tuìteljskikodeks. Prijava }e, osim Uredudisciplinskog tuìtelja VSTV-a, bitiupu}ena i Agenciji za za{titu osobnih podataka. No, da situacija bude jo{ gora, u pravni~kim se krugovima uveliko spekulirakako je Čavkinu àlbu, u dijelu koji seodnosi na odluku Ustavnog suda, pisao jedan sudac Suda BiH?! Iako je cjelovititekst àlbe u me|uvremenu povu~en,Budimirov odvjetnik Almin Dautbegovi} jena ovotjednom ro~i{tu traìo od OlegaČavke da odgovori za{to je njegova àlba

objavljena na web strani Tuìteljstva BKako, me|utim, Čavka nije imao odgovu spas mu je prisko~ila sutkinja P prekidaju}i raspravu.

No, za razliku od tuìtelja Olega Čavke je u sudnici ponovno potencirao dva sl pomilovanja - Adija Kari}ai Admira Kulovza koja je, navodno, uzet novac, branitel predo~ili nepobitne dokaze kako ni jeddrugi osu|enik nikada nisu pomilovani.

SKRIVANJE DOKUMENTACPotom je Čavka na~inio jo{ jedan

osporavaju}i vjerodostojnost fotokopirdokumenta iz blagajne koji potvr|uje d@ivko Budimir novac prona|en u njegouredu uzeo kao akontaciju pred slu`b put. Tuìtelj je, naime, priznao daoriginalna dokumentacija u posjTuìteljstva i tako potvrdio da mu jesamog po~etka bilo poznato porijeklo nza koji je ranije tvrdio da „poti~ po~injenog krivi~nog djela“?! OdvjNikica Grì}, koji brani Petra Bari{iopovrgao je navode Tuìteljstva da predsjednik Federacije BiH dva p pomilovao Aliju Delimustafi}a, za kojeČavka tvrdi da u zatvoru nije provedana. Delimustafi} je, {to je op}e poz~injenica, pomilovan nakon {to je odldvije tre}ine zatvorske kazne i na slobona{ao puno prije nego {to se @ivko Bui po~eo baviti politikom. Prije dvije godi podnio zahtjev za brisanje iz kaznevidencije, {to mu je u zakonskoj procedomogu}eno. Jednako su tako argumentiran pobijene i sve tvrdnje tuìtelja Olega Čkoje se odnose na devet slu~ajeva primmita od osu|enika koje se stavljaju na tHidajetu Halilovi}u, pomo}niku federalnministra pravde i ~lanu, odnosno predsjedKomisije za pomilovanje. Odluke Komissvih devet osu|enika su, naime, bnegativne. Branitelji su bez velike mdemantirali i nove „dokaze“ Tuìteljstva @ivko Budimir pomilovao suprugu strana~k og kolege Tihomira [arca, budu

da [arac uop}e nije oènjen.6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

KAKO JE PROPALA ISTRAGA TU@ITEL

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

Ekskluzivne snimke video-nadzora izunutra{njosti zgrade federalne Vlade uMostaru koje je, nekoliko sati nakon ro~i{tau Sudu BiH, objavila FTV u cijelosti supotvrdile navode Slobodne Bosne otragikomi~noj ulozi svjedoka-provokatoraIvana Knezovi}a. Knezovi} je, kako smoranije objavili, u ured predsjednika

Federacije do{ao s zada}om da ostavkovertu u kojoj se nalazio ozna~eni novaali je plan propao jer je @ivko Budineplanirano oti{ao u Sarajevo. No, sada spostavlja pitanje ho}e li itko (Knezovi} ilikoji su ga Budimiru poslali) odgovarati kazneno djelo la`nog prijavljivanjodnosno podmetanja dokaza

LA@NI SVJEDOCI I VIDEO TRAKE

Snimke video nadzora pokazaleneviđenu blamažu Tužiteljstva BiH?

PORAZ AMBICIOZNOG TU@ITELJA Oleg âvka je na posljednjem ro~i{tu

doìvio debakl



Ko bi rekao da }e ulazak namsusjedne Republike Hrvatske uEvropsku uniju finansijski „osje-titi“ ministar vanjskih poslovaBosne i Hercegovine i lider SDP-

a BiH Zlatko Lagumdìja?! Naime, kakoHrvatska u Evropsku uniju namjerava u}i~istih ra~una i bez tragova „mra~ne“ pro{losti bremenite bezakonjem, jedan od poslova koji se moraju okon~ati do krajaovog mjeseca je i legalizacija bespravnoizgra|enih objekata. S obzirom da je La-gumdìja pro{le godine nadzi|i vanjem i pro{irivanjem udvostru~io kvadraturu jednosobnog stana u Dubr ovniku, legaliza-ci ja nadzidanog prostora, {to je on ovihdana zatraìo od vlasti Dubrovnika, ko{tat}e ga desetak hiljada eura!

(I)LEGALIZACIJA NADZIDANOGPodsje}anja radi, u jeku predizborne

kampanje za protekle op}inske izbore lider SDP-a Zlatko Lagumdìja pokrenuo jeopse`ne gra|evinske radove na pro{irenju potkrovlja, mansarde, jednosobnog stana udubrova~kom naselju Lapad, koji dijeli sa

svojom sestrom Sanjom Hadì}-Lagumd`-ija. Ina~e, stan u Dubrovniku, koji su brat isestra Zlatko i Sanja naslijedili od svojihroditelja, nalazi se u ulici Marka Marojicena broju 31. To je ulica u dubrova~komnaselju Peyton, koje je dobilo naziv poseriji Peyton Place (Gradi} Pejton). Naseljese nalazi u centru Dubrovnika, na Lapadu,odmah ispod glavne gradske ulice IveVojnovi}a. Peyton je izgra|en krajemsedamdesetih i po~etkom osamdesetihgodina i u njemu je uglavnom ìvjela vi{asrednja klasa. Specifi~nost naselja je {to seiz njega pruà prekrasan pogled na ostatak

grada, osobito na gradsku luku Gru`.SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.18

DUBROVA^KE LJETNE PREDIGRE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Prošle godine je ministar vanjskih poslova i lider SDP-aZLATKO LAGUMDŽnadziđivanjem i proširivanjem udvostručio kvadraturu jednosobnog (naslijeđenostana u Dubrovniku, a ovih dana je lokalnim vlastima toga grada podnio zahtje

za legalizaciju bespravno sagrađenog potkrovlja; dok traje „papirologija“ ,Lagumdžija je, tvrde izvori„SB“, nadzidani stambeni prostor prodao poratnom

tajkunu ENVERU MALAGIĆU, vlasniku firme MALComiz Sarajeva

LAGUMD@IJINADUBROVA^KA TRILOGI

Nadzidani i uskorolegalizirani stan uDubrovnikuLagumdìjaprodaje za najmanje400 hiljada eura!



Da bi izvr{io pro{irenje potkrovljaLagumdìja je morao imati neophodne prostorne, urbanisti~ke i gra|evinske do-zvole. Procedura za dobivanje te dokumen-tacije u Dubrovniku malo je ubrzana, ali je idalje ostala vrlo kom plicirana, posebno ako je objekat smje{ten u staroj gradskoj jezgriDubrovnika. U slu~aju stana u vlasni{tvuZlatka i sestre mu Sanje, osim {to su morali posjedovati sve dozvole, morali su platiti ilegalizaciju nove stambene jedinice, {tonavodno ministar vanjskih poslova injegova sestra nisu uradili.

MALCome TO ME Navodno, legalizacija dogradnje pot-

krovlja jednosobnog stana u DubrovnikuLagumdìje }e ko{tati desetak hiljada eura,{to je vi{e nego isplatna investicija sobzirom da se kvadrat stambenog prostorau tom dijelu Dubrovnika ne moè kupitiispod pet hiljada eura.

Prema toj ra~unici, stan ministra Zlatka injegove sestre Sanje, veli~ine 80-ak kvadratnih metara, vrijedi 400 hiljada eura, aza koji iznos su ga unaprijed, tvrde dobroobavije{teni izvori na{eg lista, prodali poznatom kupcu, Enveru Malagi}u, vlasnikufirmeMALCom d.o.o.Sarajevo, s kojim su potpisali kupoprodajni ugovor. Ovdje je

bitno spomenuti i sljede}u ~injenicu. Nu isto vrijeme kada jeSlobodna Bosna pisao dubrova~koj kvadratnoj ekspanziji ZLagumdìje, u novembru pro{le godobjavljen je i tekst o samozatajnom tajku biznismenu Enveru Malagi}u. Ovaj prijeobu}ar iz nekada{njerobne ku}e Sarajke jzahvaljuju}i, prije svega, prijateljstv„poslovnoj“ suradnji sa Edhemom Bi~ak~i}em postao multimilioner. Malagi}a i njegofir mu MALComu poslove sa JP Elek tr o privredom BiH uveo je upravo Bi~ak~i} postoji niti jedan revizorski izvje{t poslovanju tog javnog preduze}a u kojeu negativnom kontekstu, ne spominje plovanje Elektroprivrede sa firmom EnMalagi}a.Sa tako zara|enim kapitalom Malagiod bra~nog para K ulo kupio ugostiteljskturisti~ku firmuBosnia hoteli i restoran, ~ijem je vlasni{tvu (bilo) desetine prona najatraktivnijim sarajevskim lokacija od porodice Lagumdìja, eto, staDubrovniku. Jo{ samo ostaje da se r problem legalizacije nadogradnje kakse regulisali imovinsko-pravni odnoodnosno kako bi se Enver Malagi} muknjiìti kao novi vlasnik stana u uMarka Marojice na broju 31u dubrova~naselju Lapad.

6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

LELE, [TO JE ZLA

STAMBENA EKSPANIZIJA Radove na nadzi|ivanju

potkrovlja porodi~nogstana u DubrovnikuZlatko Lagumdžijainicirao je u ljetoprošle godine

ZK IZVADAK Brat i sestra, Zlatko i Sanja Lagumdžija-Hadži}, jošuvijek se vode kao vlasnici stana u Dubrovniku

STAN LJETNE NO]IMinistar vanjskih poslovaZlatko Lagumdžija uslobodno vrijeme bavi seprodajom skupih nekretnina



SMJENE POLICAJACA U ISTO^NOM SARAJEVU

STAŠA KOŠARAC, šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH član Glavnog odboraSNSD-a, pridružio se svom stranačkom šefuMILORADUDODIKUu najnovijem sinkroniziranom napadu na Državni sud i Tužiteljstvo;prethodno je Košarac najavio veliko pospremanje u CJB-u Istočno Sarajevo i

smjene policajaca koji nisu odgovorili zadaćama stranke

STA[A KO[ARAC, SI]U[NAREPLIKA VELIKOG VO\E

Dodikovpovjerenik zaIsto~no Sarajevo preuzeo

ulogu politi~kog i policijskogkomesara

SJEÂ POLICAJACA Sta{a Ko{arac, ~lan Glavnog odbora SNSD-a,krenuo je po odobrenju strana~kog vrha uobra~un s neposlu{nim policajcima uSarajevsko-romanijskoj regiji



Sude}i prema posljednjim istupima predsjednika Republike SrpskeMilorada Dodika i njegovog povjerenika za Isto~no SarajevoSta{e Ko{arca,~elnici te stranke

spremaju jo{ jedan udar na Sud i Tu iteljstvo

BiH. U dva odvojena javna istupa Dodik iKo{arac su istog dana (u nedjelju 2. juna) o{trokritizirali rad pravosudnih institucija na dr à-vnoj razini, poseù}i za gotovo istovjetnimargumentima. „Sud i Tuìla{tvo su a`daje kojetro{e novac“, kazao je lider SNSD-a MiloradDodik, dok je ~lan Glavnog odbora stranke i{ef Kluba srpskih delegata u Domu narodaParlamenta BiH Sta{a Ko{arac Dràvni sud ituìteljstvo nazvao „monstr umima“. Potom suobojica istakli da su Sud i Tuìteljstvo BiH,

zajedno s Visokim sudskim i tuìteljskimvije}em, od osnivanja potro{ili sto milijunaKM, te ponovno izrazili nezadovoljstvo zbog,kako tvrde, selektivnog procesuiranja slu~a je-va ratnih zlo~ina. I Dodik i Ko{arac su, dakakonimalo slu~ajno, potencirali istragu protiv

ratnog zapovjednika Petog korpusa ArmijeBiH Atifa Dudakovi}ai zatraìli da se protivnjega {to prije podigne optu`nica.

PRIJETNJE, UCJENE,POLITI^KI PRITISAK

I mada su Milorad Dodik i njegovistrana~ki poslu{nici i ranije èstoko udarali poSudu i Tuìteljstvu BiH, ~ini se kako se ovoga puta ne}e zaustaviti samo na verbalnimkritikama. U tom je smislu Sta{a Ko{aracotvoreno zaprijetio da }e, ukoliko se ne procesuiraju odgovorni za ratne zlo~ine nadSrbima, zastupnici i delegati SNSD-a uParlamentu BiH uskratiti podr{ku planiranom prora~unu dr avnih pravosudnih institucija zanarednu godinu. No, premda je posve jasnokako je posrijedi nedvosmislena politi~kaucjena Tuìteljstva i Suda BiH (poruka je da }edobiti onoliko novca koliko podignu optu`nica

za zlo~ine nad srpskim stanovni{tom), posljednje, do sada najozbiljnije prijetnje,ostale su bez slu`benog odgovora. Podsjetimoda su samo nekoliko dana prije posljednjegnapada Milorada Dodika na Tuìteljstvo BiH,glavni dràvni tuìtelj Goran Salihovi}i

direktori SIPA-e, OSA-e i Direkcijekoordinaciju policijskih tijela izdali zajedn priop}enje, reagiraju}i na medijske is predsjednika Federacije @ivka Budimira, iakse ni po ~emu ne mogu mjeriti s politi pritiscima Milorada Dodika.

Poku{aj rukovodstva SNSD-a da prijetnju smanjivanja financijskih sreds pod nadzor stave Tuìteljstvo BiH samme|utim, logi~an slijed poteza, budu}Milorad Dodik i njegove strana~ke koodranije kontroliraju Dràvnu agencijistrage i za{titu i MUP RS-a. Poznatnaime, da je predsjednik RS-a smij biv{eg ministra policije Stanislava â|u je je odbijao voditi dirigirane policiistrage i provoditi Dodikovu kadrov politiku, nakon ~ega je na njegovo m postavljen kooperativni R adislav Jovi~i}. dok je Jovi~i} dobio zaduènje da „s

stanje“ u sjedi{tu MUP-a u Banjoj Lstrana~kim su kadrovicima naglo poraapetiti, pa se krenuli s policijskim ~istku regionalnim centrima javne bezbjedn Na podru~ju Sarajevsko-romanijske rtu je zada}u preuzeo Sta{a Ko{arac, ksugra|ani ve} odavno zovu „mali Dodi

Mada se na du`nosti na~elnika Ce javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo ntek godinu dana, R adenko Vasiljevi} je prna poduòj listi policajaca ~iju smjenu Dodikov politi~ki komesar Ko{arac. Vsljevi}a je na funkciju na~elnika imenova

biv{i ministar â|o, poslije naprassmjene njegovog prethodnika Zorana Rnovice. Pretpostavlja se da je RadeVasiljevi}a preporu~io njegov zemaktualni na~elnik Uprave kriminalist policije MUP-a RS-a Zoran Mand(obojica su iz Fo~e), koji je ranije na~elnik CJB Isto~no Sarajevo. UmVasiljevi}a, koji se u proteklih godinu dnije pokazao odve} servilnim prlokalnim politi~kim prvacima, Ko{arna mjestu na~elnika CJB Isto~no Saraèlio Branimira [ehovca, sada{njeg zamjenika na~elnika. [ehovac nikada nije kri

je simpatizer SNSD-a, njihove je nekada{6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

ÎSTKA PO DIREKTIVI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

STRANA^KA UMJESTO PROFESIONALNE POLICIJEPrvi na listi za smjenu nalazi se na~elnik CJB-a Isto~no Sarajevo Radenko Vasiljevi} ali i komandir policije Sa{a Vitkovi}

PROMAKNU]E ZA POSLOVNOG PARTNERA Na funkciju komandira Policijske stanice Isto~noSarajevo Sta{a Ko{arac proteìra NenadaNe{i}a sa kojim je vlasnik caffea Leon



nje izborne pobjede burno proslavljao(predvodio je slavljeni~ke kolone, mahaozastavom iz automobila), pa ~ak i kada je bio na du`nosti na~elnika uniformirane po-licije u CJB Isto~no Sarajevo?! Politi~ka je podr{ka SNSD-a, opet, bila presudna da[ehovac munjevito napreduje u policijskojkarijeri.

NAPAD NA POLICIJSKU STANICUISTO^NO SARAJEVO

Nakon {efa policije u Isto~nomSarajevu Radenka Vasiljevi}a, drugi naKo{ar~evom popisu za odstrel je na~elnik uniformirane policije Borko Mi{ovi}.Direktiva za smjenu Borka Mi{ovi}a stigla je poslije pobjede njegovog strica NenadaMi{ovi}a, kandidata SDS-a za na~elnikaop}ine Trnovo. Novi je op}inski na~elnik,ubrzo poslije preuzimanja funkcije, najavioda }e preispitati sumnjiva milijunskaulaganja svojih prethodnika iz SNSD-a,zbog ~ega }e, kako sada stoje stvari,nastradati njegov brati} Borko Mi{ovi}.

Premda ve} mjesecima tra i politi~ku poru u Banjoj Luci, bez koje se ne}e mrije{iti na~elnika CJB Isto~no Sara jevRadenka Vasiljevi}a, Sta{i Ko{arcu je trnuta~no najva`nije da „zauzme“ Policistanicu Isto~no Sarajevo. Aktualnog bmandira Sa{u Vitkovi}a, prema kadrovskkriàljki SNSD-a, trebao zamijeniti polica jac-biznismen Nenad Ne{i}. Ne{i} je za poslen kao kriminalisti~ki inspektoPolicijskoj stanici Pale, ali je istodoskupa s bratom, suvlasnik firmeDaKompany , koja ima lanac prodavnica podru~ju Isto~nog Sarajeva. Navodninspektor Ne{i}, zajedno s Ko{arsuvlasnik i caffeaLeon u Lukavici. Kagod, poznato je da je taj polica biznismen zna~ajno financirao kampSNSD-a na posljednjim lokalnim izbou Isto~nom Sarajevu, zbog ~ega mobe}ano adekvatno promaknu}e. Probse, me|utim, pojavio kada se ispostavilo je Policijska stanica Isto~no Sarajevo p budu}eg komandira Nenada Ne{i}a podni jela dvije kaznene prijave, kao i da su prnjega vo|ene interne istrage zbog sumda je povjerljive informacije iz istodavao kriminalcima. Ne{i}eve kotvrde da je on proteklih godina stek„me|unarodnu reputaciju“, budu}i daranije bio uhap{en u Srbiji i da je mjeseca proveo u pritvoru u Novom SPosljednji policajac ~iju smjenu traì SKo{arac je Igor Ku{i}, komandir saobra}ane policije na Sokocu. Iako ima zvmagistra pravnih nauka, za razlikuma{inskog tehni~ara Ko{arca koji je i godini apsolvent na Fakultetu politinauka (prema slu`benoj biografiji), Kse na „crnoj listi“ na{ao jer je dugo go bio komandir policije u Rogatici, pa„bije glas“ da je simpatizer SDS-a?!


SMJENE POLICAJACA U ISTO^NOM SARAJEVU

Osim neposlu{nih policajaca, Sta{a

Ko{arac je traìo i smjenu direktoraKazneno-popravnog zavoda „Kula“Vuka-{ina Crnjka, mada na njegov rad do sadanije bilo primjedbi. Crnjak je u sukob sprvim SNSD-ovcom u Isto~nom Sarajevudo{ao jer je odbio dio zemlji{ta uvlasni{tvu KPZ-a „Kula“ ustupiti lokalnom

Klubu malog fudbalaTango , za izgradnju

sportskih terena. Po uzoru na velikogstrana~kog vo|u Milorada Dodika, osniva-~a Ko{arka{kog klubaIgokea, i njegovasi}u{na replika Sta{a Ko{aracosnovao je sportski klub, istina malognogometa, u kojem je odmah izabran zapredsjednika.

VELIKI I MALI IGRAÎ

Košarac po ugledu na Dodikaosnovao sportski klub

POLITI^KI I SPORTSKI RADNIK

Agilni SNSD-ovac Ko{arac je i predsjednik malonogometnog kluba Tango



F ederala uprava policije privodi krajuistragu protiv biv{eg na~elnikaop}ine Biha} i aktuelnog premijera

Unsko-sanskog kantona HamdijeLipova~e. Istraga FUP-a fokusirana je naotpis kamata op}ine Biha}Balkan- investment banci , poslove oko izgradnjeGradskog trga, te raspodjelu 65 {ehidskihstanova. Me|utim, istragom FUP-a po

svemu sude}i nisu obuhva}eni Lipova~initro{kovi reprezentacije i mobitela koji sufrapantni.

Naime, prema nekim nezvani~niminformacijama, Vlada USK je samo umartu mobilnim operaterima za tro{kovemobitela isplatila blizu 21 hiljadu KM.Ako se ovaj podatak uzme kao relevantan,Vlada USK na pla}anje mobitela godi{njetro{i preko 200 hiljada KM, {to je tri putavi{e od Vlade FBiH. Interesantan je podatak da je preko m:tel operaterarezervisano 213 priklju~aka mobilnemreè, a da nikad nije proveden postupak u skladu sa Zakonom o javnimnabavkama. Ovaj zakon se ne primjenjujeni u slu~aju reprezentacije Vlade i po tome je USK jedinstven kanton u Federaciji. Akad smo ve} kod reprezentacije, poslanik uSkup{tini USK Asim Kamber postavio je poslani~ko pitanje o tro{enjureprezentacije u hoteluEmporium, ina~e uvlasni{tvu Lipova~inog ro|aka AldinaLipova~e. Odgovor na to pitanje Kamber nije dobio, ali mu je ministrica finansijaAzemina Heli} poslala odgovor na pitanjekoje se ticalo reprezentacije premijera iVlade USK u 2013. godini. Iz odgovoraministrice Heli} proizilazi da se najvi{e pilo i jelo u vladinim zajedni~kimslu`bama i uredima koje su potro{ile preko96.000 KM na reprezentaciju. Najve}i brojzaposlenika u zajedni~koj slu`bi su~ista~ice, kuharice i {oferi koji enormnesvote novca na i}e i pi}e tro{e uEmporiumu i drugim biha}kimrestoranima.

No, vratimo se potro{nji na imemobitela gdje Vlada USK prekoBH Telecomoperatera koristi 20 priklju~akamobilne mreè, {to je jedanaest puta manjeod m:tela. Iz postoje}e dokumentacije nije

vidljivo u koju kategoriju, primjerice,spada korisnik mobilnog interneta podkorisni~kom {ifrom 06466462. Navodno,radi se o premijeru Lipova~i koji je u junu pro{le godine platio iznos od blizu 2.500KM, za august je platio iznos od 2.800KM, a za novembar iste godine 5.230KM! Tako je premijer Lipova~a u rominguHrvatske surfao preko 111 sati, odnosnone{to manje od pet dana, a u romingu CrneGore Lipova~a je surfao vi{e od 2 dana.Za {efom u potro{nji mobitela ne zaostajuni njegovi najbliì saradnici. Tako je uì premijerov kabinet za mobitele u mreìm:tel operatera za mart 2013. potro{ioukupan iznos od 12.221 KM!

SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013. 23

S K A N D A L N E D J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

m:tel, imamo prijatelja

Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača mjesečnplaća sedamdeset puta veće račune za mobitel od

gradonačelnika Zagreba Milana Bandića!

ZOVI, SAMO ZOVIPremijer USK Hamdija Lipova~a uskorobi se mogao na}i pred sudom



U

skladu sa izmjenama Izbornogzakona BiH, Srpska demokratskastranka prva je odlu~ila da provede unutarpartijske izbore i

shodno novom broju izbornih jedinica izabrala jo{ tri pot predsjednikastranke, tako da ih sada ima ukupno devet.

No, ovaj potez otvorio je novu “Pando-rinu kutiju” razdora unutar partije kojomsuvereno vlada predsjednik Mladen Bosi}. Naime, preporuke nova tri regionalnaodbora koje su trebali da predloè svojekandidate, nisu pro{le na Glavnom odboru,

a jedini od trojice koji nije bio sporan i koji je bio kandidat za potpredsjednika stranke je Lazo Mari}, dugogodi{nji poslanik SDS-a.

Osim njega, Glavni odbor nije usli{io prijedloge regionalnih odbora, pa su,uprkos prednosti koju su imali nad protukandidatima, Gojko Kli~kovi} iMilovan Cicko Bjelicaizgubili od svojihmnogo lo{ije kotiranih protukandidata -Borislava Boji}ai Mirka [arovi}a.

RADIKALIZIRANJE ILI“UMIVANJE“ RUKOVODSTVA

Iako se u prvo vrijeme spekulisalo da suovi izbori, kako tvrdi i Kli~kovi} za “SB”,izlobirani, vjerovalo se da je do lobiranjado{lo kako bi se stranka radikalizirala kaoodgovor na radikalizam iz SNSD. No, iakoneka istraìvanja nevladinog sektora pokazuju da SNSD vra}a dobar dioglasa~kog tijela, koji mu je na pro{limlokalnim izborima preuzeo SDS, ipak se ne

radi o radikalizaciji nego o strana~kom

pozicioniranju iliti ~uvanju ste~enih pozicija.

Milovan Cicko Bjelica je oslobo|enoptu`bi pred Sudom BiH da je u~estvovao

u aferi “Privredna banka Sarajevodobio je i od{tetu od 153.000 KM zvremena provedenog u pritvoru i naru{ugleda. Bjelica je uspio i da dokaè da


IZBORI U SDS-u

Prošlog vikendarukovodstvo najjačeopozicione stranke uRS-u izabralo je dva novapotpredsjednika; na opće

iznenađenje poraženi su„vetarani“ GOJKOKLIČKOVIĆi MILOVANCICKO BJELICA

SDS-ovi OSNIVAÎ BJELICA IKLI^KOVI] -KO BOSI(]) PO TRNJU

Pi{e: NA\A DIKLI]

Udruèna opozicija u RepubliciSrpskoj, kako nam je potvr|eno iz vi{eizvora, pa i iz vrha najja~ih opozicionihstranaka, Srpske demokratske stranke iPartije demokratskog progresa, ve} jeotpo~ela konsultacije da na op}im izbori-ma u jesen sljede}e godina iza|u sazajedni~kim kandidatima za ~lanaPredsjedni{tva Bosne i Hercegovine i zapredsjednika Republike Srpske.

Prema toj kombinatorici, gotovo je izvj-

esno da }e zajedni~ki kandidat za ~lanPredsjedni{tva BiH biti predsjednik PDPMladen Ivani}, dok bi kandidata za predsjednika RS-a trebao predloìti SDS. Tu spominju tri imena iz vrha ove strankMirko [arovi}, aktuelni ministar vanjsktrgovine i ekonomskih odnosa u Vijeministara, Ognjen Tadi}, ~lan kolegijDoma naroda Parlamentarne skup{tinBiH, i Mi}o Mi}i}, gradona~elnik Bijel(N.D.)

OPOZICIJA U RS-u ZBIJA REDOVE

Ivanić kandidat za Predsjedništvo,Šarović, Tadić ili Mićić predsjednici RS-

STVORIO SAMBOSI]A Gojko Kli~kovi},biv{i premijer RS-a

STVORIO SAMBOSI]A Gojko Kli~kovi},biv{i premijer RS-a



imao veze sa skrivanjem ha{kih optuènikaRatka Mladi}ai R adovana Karadì}a, a na posljednjim lokalnim izborima izabran jeza na~elnika Sokoca.

Sli~an put pro{ao je i biv{i premijer RS-aGojko Kli~kovi}. I on je pred Sudom BiHdokazao da kao {ef Kriznog {taba Op}ine Novi Grad nije naredio, ni u~estvovao uubijanju i etni~kom ~i{}enju nesrpskogstanovni{tva, i tako|er je postao na~elnik ove op}ine.

I Bjelica i Kli~kovi} predstavljajuupravo ono {to bi SDS-u trebalo zaradikalizaciju, ali pripadaju i klasi~nomopisu “srpskih junaka koji su nakonvi{egodi{nje borbe uspjeli da se izbore za pravdu”. U ~emu je onda problem i za{tonisu pro{li?

Mo`da je najvjerojatniji razlog upravo~injenica da bi i Bjelica i Kli~kovi} moglida ugroze poziciju predsjednika SDS-aMladena Bosi}a.

„Bosi}a sam ja kad sam bio premijerposlao u Sloveniju da predstavlja RS.Objektivno, Bosi} nije imao nikakvusnagu u SDS-u dok se svim silama nijepotrudio da smakne onoga ko ga je idoveo na mjesto zamjenika predsjednikaSDS-a, biv{eg predsjednika RS-aDragana âvi}a. On dovodi svoje ljude i

lobira unutar stranke ne bi li zadrào

poziciju i to traje ve} sedam godina“,isti~e Kli~kovi}.

BJELICA“PUCA“ NA PARLAMENT BiHînjenicu da je mjesto potpredsjednika partije umjesto njega dobio Borislav Boji},razmatrat }e Regionalni odbor prve izborne jedinice.

„Nemam ni{ta protiv Boji}a. On je dugou partiji, bio je {ef poslani~kog kluba, alismatram da je Glavni odbor stranke moraoozbiljnije uzeti preporuke regionalnogodbora gdje sam ja vodio u odnosu naBoji}a 5:1“, nagla{ava Kli~kovi}.

Milovan Bjelica, me|utim, nije tolikoogor~en {to nije potpredsjednik partije.

„Ta~no je da sam bio jedini kandidat izregije Isto~no Sarajevo, ali nisam pro{ao. Ija mislim da je bilo lobiranja unutarstranke, ali ko je to radio neka njemu sluìna ~ast. Nemam nikakvih ambicija ni dabudem predsjednik SDS-a, tako da je tolobiranje bilo i nekorektno i nepotrebno“, potvr|uje Bjelica za “SB“.

Dodaje da mu je ambicija da sekandidira za Predstavni~ki dom BiH, te damu je èlja da ide prema Sarajevu, ne prema Banjoj Luci i za to o~ekuje podr{kustranke, ali i smatra da podjela unutar SDS-auprkos ovakvim skandaloznim izborima

ne}e biti.6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 25

BOSI]EVIH DEVET JUG

ZANIMA MESARAJEVO, A NE BANJALUKA Milovan Cicko Bjelica

ZANIMA MESARAJEVO, A NE BANJALUKA Milovan Cicko Bjelica



Raskidom ugovora o strate{kom partnerstvu sa njema~komdràvnom elektroprivrednomkompanijom RWE Dodik je pro{log mjeseca ostao bez oko

500 miliona KM investicija kojima je planirao za~epiti velike budètske rupe.

Milorad Dodik je krajem septembra pro{le godine, kada je ugovor potpisan,izjavio da je rije~ o jednom od najve}ih projekata u istoriji RS-a te da je zastrate{kog partnera izabrana kompanijakoja raspolaè velikim finansijskimmogu}nostima i tehni~kim znanjima. U tovrijeme je u Dodikovim medijima plasiranainformacija da je ~ak njema~ka kancelarkaAngela Merkelzahvalila Dodiku {to je dao podr{ku njema~kim privrednicima.

Projekat Gornja Drina predvi|ao jeosnivanje zajedni~ke firme RWE

i

“Elektroprivrede RS”, s vlasni~kimudjelom od 60 naprema 40 posto u koristnjema~kog partnera.

Ugovorom, koji je potpisan 26. septembra pro{le godine, planirana je izgradnjahidroelektrana Buk Bijela, Fo~a, Paunci iSutjeska, ukupne instalisane snage 260megavata i godi{nje proizvodnje 760 giga-vat-sati elektri~ne energije. Projekat je podrazumjevao izdavanje koncesije zakori{}enje vodenih resursa rijeke Drine u periodu od 30 godina.

Zanimljivo je da je Vlada RS-a tek 31.maja saop{tila da je donijela odluku o raski-du ugovora o strate{kom partnerstvu sa

njema~kim RWE Innogy u poslu vrijed460 miliona KM , iako je ta odluka donna sjednici odrànoj 16 dana ranije.

RAZLOZI RASKIDA UGOVOSTROGO POVJERLJIVI

[ta je pravi razlog njema~kog odusta janja od ulaganja u energetski sektor R pu blike Srpske, nije zvani~no saop{teno.ma~ki energetski div RWE objavio je dse ugovorne strane sloìle da “razlozneispunjavanje predvi|enih uslova ost povjerljivi”.

Prema saznanjima na{eg lista, iniciva da se ugovor raskine potekla je onjema~ke kompanije RWE i po svemusude}i je politi~ke je prirode. Naime, njema~ki dràvni vrh nijedao zeleno svjetlo kompanijiRWE, koja je ve}inski udràvnom vlasni{tvu, da krenuu izgradnju hidrocentrala na

NJEMA^KI [AMAR MILORADU DODIKU

Dodikov“najveći projekat u istoriji RS-a”, izgradnja četiri hidrocentrale narijeci Drini sa njemačkim energetskim gigantomRWE, propao je prošle nedjelje

a razlozi zbog kojih je izgubljeno pola milijarde KM investicija čuvaju se ustrogoj tajnosti; naš list otkriva pozadinu još jednog Dodikovog promašenog

međunarodnog projekta

DODIK IZGUBIO 500 MILIONA KALI I POLITI^KU I EKONOMSK

PODR[KU NJEMA^KEPi{e: MIRHA DEDI]Foto:MARIO ILIÎ]

JO[ JEDNA PROPALA INVESTICIJA Vlada RS-a je mjesec dana krila odjavnosti da je njema~ki koncernRWE odustao od ulaganja u RS




Drini. Prije svega kako bi uskratili svakuvrstu podr{ke politi~kom rukovodstvu RS-ana ~elu sa Miloradom Dodikom.

Republika Srpska je ve} ranije doìvjelafijasko sa projektom Gornja Drina jer je prije Nijemaca vlada RS-a isti projekat potpisala sa Elektroprivredom Srbije. Zbogtoga je Srbija mogla da zatraì od{tetu od pola miliona eura, ali nije. Mogu}nost da

od{tetu zbog raskida ugovora zatraìnjema~ka kompanija RWE, prema tvrdnjizvani~nika RS-a, navodno, ne postoji.

Odustajanje Nijemaca pozdravila jeopozicija RS-a tvrde}i da je projekat od po~etka bio {tetan za RS i BiH. Istina,opozicija je prva i upozorila na propastDodikovog istorijskog projekta.

Aleksandar Golijanin, poslanik PDP-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske, prvi je objavio da je posao stolje}a sa Njemcima propao i da bi tokom dana i resorno min-istarstvo trebalo objaviti tu informaciju. Satkasnije na adrese medija stiglo jesaop{tenje Ministarstva industrije, ener-getike i rudarstva RS-a o raskidu ugovorasa RWE.

Ina~e Dodik, otkako je do{ao na vlast uRS-u krenuo je u rasprodaje prirodnihresursa. Najprije je u{ao u pri~u sa ~e{kimČEZ-om i izgradnji termoelektrane uGacku, koja se zavr{ila fijaskom, zatim jerudnik uglja u Stanarima (pro)daosrbijanskom tajkunu Vuku Hamovi}u. Snjim je tako|e napravio ugovor o izgradnjihidroelektrane Ulog na gornjom toku Neretve.

U Ugljeviku je dao koncesiju zaizgradnju termoelektrane ruskom tajkunu porijeklom iz Dagestana R a{idu Serdarovu.Gornja Drina trebalo je da bude jedna odvelikih stranih investicija ~ija bi vrijednostu finalu iznosila oko tri milijarde eura.

Kada je Dodik pro{le godine potpisaoovaj ugovor, najglasniji njegov protivnik bio je Zdravko Krsmanovi}, predsjednik Nove socijalisti~ke partije i EuroregijeDrina.

Nakon {to je ukazao na {tetnost ugovo-ra protiv njega je pokrenuta zakulisnaodmazda sa ciljem da pred lokalne izbore

bude politi~ki odstrijeljen. Mediji bliskiMiloradu Dodiku izvje{tavali su daKrmanovi} politi~kim oponentima prijetilikvidacijama, me|utim Krsmanovi} je tvr-dio da iza hajke na njega stoji politi~ki vrhRS-a kojem je u interesu da se ugovor, vrijedan 460 miliona KM, realizuje.

On za na{ list kaè da je njema~ka kompanija RWE u me|uvremenu shvatila da je potpisala ugovor sa krajnjem kompromito-vanim politi~kim vrhom RS-a i slaè se da je odluka o raskidanju ugovora politi~kenaravi.

“Mi u Bosni i Hercegovini nemamo ni

jednu ozbiljnu stranu investiciju i o~ito je

da je njema~ka kompanija RWE koja jepotpisala taj sporazum shvatila da je nasjelana la`ne pri~e i la`na obe}anja koja im jeDodik dao u septembru pro{le godine uvrijeme predizborne kampanje. Ponuda jebila atraktivna vi{e iz razloga {to jepotencijal Drine trenutno najve}ineiskori{teni hidroenergetski potencijal uEvropi, drugo {to je to najve}i rezervoarnajkvalitetnije pitke vode. Vjerovatno su~elni ljudi kompanije RWE smatrali da jeponuda iz Banje Luke potkrijepljena svompotrebnom dokumentacijom, da je ta stvarozbiljna i ekonomski opravdana. Me|utim,

kada su uvidjeli da imaju posla sa jednom

neozbiljnom grupom ljudi, {to su shvamnogi drugi investitori, rekli su da sazreli uslovi za ulaganja u BosnHercegovinu. Ti uslovi ne postoje njednu ozbiljnu kompaniju, prevashozbog kriminalnih struktura vlastpovezanosti politi~kog vrha RS-amafija{kim strukturama. To je su{tisvaki ozbiljni investitor kada to razotkrkada vidi da ima posla sa ljudima gledaju samo li~ni interes, onda sozbiljni investitor kao {to je kompaRWE ili kao {to je dràva Njema~ka, bglavom bez obzira i ~eka da do|e politi~ke promjene u Bosni i HercegoDo tada novih velikih investicija u nzemlji biti ne}e”, kaè Krsmanovi}.

Protiv izgradnje ~etiri hidroelektranDrini mjesecima su pisali mediji u BiHu Crnoj Gori. Krsmanovi} je formEuroregiju Drina, na ~ijem je ~elu, a ~~lanice zemlje koje se nalaze u slivu rDrine, a to su BiH, Crna Gora, SrbiHrvatska, jer svaki projekat na Drini, prnjegovom mi{ljenju, mora biti projekkojim je saglasan ~itav Balkan, a pojedinac ili jedan entitet. On smatra projekat Gornja Drina nije zadovolj potrebnu tehni~ku i prostorno-plandokumentaciju sa svim dràvama u s

Drine i da se bez toga i ne treba ulaz6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

NIJEMCI SE POVUKLI SA

STRAH OD PROGONA“Osnovni cilj Milorada

Dodika bio je da prodajomgornjeg toka Drine

pokuša kupiti političkuzaštitu od progona zbogkriminalnih aktivnosti

koje je provodio napodručju BiH i Srbije”

DODIK DEFINITIVNO IZGUBIOPODR[KU ZVANI^NE NJEMA^KEAngela Merkel, njema~ka kancelarka, nije dalazeleno svjetlo dràvnoj kompaniji RWE darealizuje projekat na Drini

DODIK DEFINITIVNO IZGUBIOPODR[KU ZVANI^NE NJEMA^KEAngela Merkel, njema~ka kancelarka, nije dalazeleno svjetlo dràvnoj kompaniji RWE darealizuje projekat na Drini



njegovu realizaciju. On kao klju~ni razlogulaska u ovaj projekat Milorada Dodikavidi kupovinu politi~ke za{tite od Njema~ke.

DODIK ÊKA VIP ]ELIJAU FOÂNSKOM ZATVORU

“To je bio Dodikov zadnji poku{aj dakupi politi~ku za{titu, i to preko Njema~ke.Oni su prevashodno traìli politi~ku za{titujer su toliko ogrezli u kriminalu i sve jepostalo do te mjere ogavno da se svaki~ovjek strese kada po~ne o tome da govori.Mi ovdje imamo politi~ke partije koje suorganizovane kao mafija{ke strukture i kaoposlovna carstva. Činjenica je da je politi~kivrh iz Banje Luke vodio na Drini kolo kakobi kroz drinski vodni potencijal poku{ali dakupe politi~ku za{titu i da ostvare svojeparcijalne li~ne interese”, isti~e Krsmanovi}.

Izgradnja sve ~etiri hidrocentrale,Paunci, Sutjeska, Buk Bijela i Fo~a, bila je predvi|ena na podru~ju op{tine Fo~a.

Krsmanovi} je traìo da se ide nareferendum i da gra|ani odlu~e o njihovojgradnji. Prvenstveno zbog toga {to bi nekemjesta u dolini Sutjeske, u kojima ve}inomìve Bo{njaci, bila potpuno potopljena.

“To je njima toliko zasmetalo da sunapravili ‘energetski lobi‘ protiv mene,okarakterisali me kao nekog ko spre~avarazvoj Republike Srpske, ko je izdajnik. Tama{inerija je krenula i zbog nje samizgubio lokalne izbore u Fo~i. Oni su u topredizborno vrijeme pri~ali o nekominvesticionom ciklusu od milijardu marakakoje dolaze od ozbiljne dràve kao {to je

Njema~ka, napravili su maglu predgra|anima da su oni ti koji imajukomunikaciju sa svijetom, a da smo midrugi ko~ni~ari i politikanti. Pokazalo se dato nije bila istina”, navodi Krsmanovi}.

“Dodik rasprodaje prirodne resurse

kako ljudi koji do|u poslije njega na vne bi imali {anse da naprave bilo kaekonomsku promjenu. Dodikova je bila da bude apsolutni vladar, da ovsvim, da kontroli{e sve izvore novcgra|ane i opoziciju dovodi pred svr{en Sve je to smi{ljeno kako bi se oni kosmijene pokazali nesposobnim i kako bpri~alo dok je Dodik bio na vlasti i ne~ega, a sada je propast. On je jeizvanredan politi~ki manipulator. Me|uto je ve} prepoznato. Dodik je ve} obiljod svih onih me|unarodnih faktora kèle dobro Balkanu i Bosni i HercegovRazotkriven je i njegova jedina sudkoju vidim je zatvor u Fo~i, u kojemjedna VIP }elija pripremljena za njDodik je drugi Sanader i ako je Sanzavr{io u Remetincu, on }e zavr{iti u pored Gornje Drine”, zaklju~uje Krsmano

vi}.SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.28

NJEMA^KI [AMAR MILORADU DODIKU

ZDRAVKO KRSMANOVI]“Dodik je ve} razotkriven i obiljeèn

od svih onih me|unarodnih faktorakoji èle dobro Balkanu i Bosni iHercegovini”

GORNJI TOK DRINEIzgradnjom ~etiri hidrocentrale na Drini bilo bi potopljeno nekoliko mjesta u kojima ve}inom

ìve Bo{njaci





IZDVOJENO MI[LJENJE

Nakon što je Haški tribunal oslobodio šefa srbijanske Službe državne bezbjednoJOVICU STANIŠIĆAi njegovog prvog saradnikaFRENKIJA SIMATOVIĆA,pod

čijom su komandom paravojne jedinice počinile najveće zločine u BiH i Hrvatspostavlja se pitanje da li je Tužilaštvo dobro uradilo svoj dio posla; u svom izd

jenom mišljenju sutkinjaMICHELE PICARDna dvadeset strana detaljno

objašnjava kako je bilo “isuviše” dokaza da se Stanišić i Simatović osude po vitačaka optužnice

SUTKINJA MICHELE PICAR“ OSLOBA\AJU]A PRESUDA JE CRNRUPA U ME\UNARODNOM PRAVU“

“ Stani{i}i Simatovi}su tvorci udruènog zlo~ina~kogpoduhvata u Doboju, Bosanskom [amcu i Zvorniku;oni su naoruàvali paravojne jedinice koje su po~inile

najve}e zlo~ine u Hrvatskoj i BiH“

SLOBODA ZA SARADNIKA CIA-eIzuzeti ~vrsti dokazi o Stani{i}evom iSimatovi}evom u~e{}u u udruènomzlo~ina~kom poduhvatu, etni~kom~i{}enju i teroriziranju stanovni{tva



Pro{lonedjeljna osloba|aju}a pre-suda klju~nim Milo{evi}evimobavje{tajcima Jovici Stani{i}uiFrenkiju Simatovi}u, osniva~ima paravojnih jedinica koje su po~i-

nile najve}e zlo~ine u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini, {okirala je javnost u regionu.Mnogi analiti~ari smatraju da je presuda politi~ke prirode jer Ha{ki tribunal do sadanije osudio nijednog visokog zvani~nika izBeograda po komandnoj odgovornosti zazlo~ine po~injene u Hrvatskoj i BiH.

Francuska sutkinja Michele Picard uizdvojenom mi{ljenju priloènom uz ha{kuosloba|aju}u presudu Jovici Stani{i}u iFrenkiju Simatovi}u ocjenjuje da su dokazikojima je sud raspolagao bili dovoljni zaosu|uju}u presudu protiv dvojice biv{ihvisokih zvani~nika srbijanske Slu`be dràv-ne bezbjednosti za zlo~ine koje su uHrvatskoj i BiH po~inile paravojne jedinicekoje su oni osnovali i kontrolisali.

KRIVICA STANI[I]A I SIMATOVI]ASutkinja Picard smatra da su dvojica

optuènih bila uklju~ena u doga|aje koji suvodili etni~kom ~i{}enju jo{ od samih po~etaka kada nije bilo utvr|eno niti da suSrbi u Hrvatskoj i BiH ugroèni niti je osni-vanje paravojnih formacija bilo potrebno.“Mogu jedino zaklju~iti da je u ovom pred-metu ostvaren udruèni zlo~ina~ki pothvat ida su mu optuèni pruìli doprinos svjesnoi u velikoj mjeri. Optuèni u ovom predme-tu svjesno su finansirali i naoruàvalizlo~ince, ~ak ih obu~avali za nezakonite borbe (kao ìvi {tit) tako da mogu po~initizlo~ine za koje su optuèni znali da }e ih po~initi. Ukoliko ne moèmo zaklju~iti da

su optuèni pomagali te zlo~ine, moramre}i da smo zakora~ili u mra~no podru~jeme|unarodnog prava”, poru~ila je sutkinjaPicard.

“Ja nisam u mogu}nosti prihvatitimi{ljenje svojih kolega, koji su odlu~ili dase dokazi mogu tuma~iti na vi{e na~ina i daudruèni zlo~ina~ki poduhvat (UZP) nije jedino razumno tuma~enje doga|aja. Na- protiv, ja sam na stanovi{tu da ogromnakoli~ina dokaza koje je Sudsko vije}e primilo dokazuju da su optuèni s drugim~lanovima u~estvovali u udruènom zlo~i-na~kom poduhvatu s namjerom da us po-stave kontrolu nad odre|enim regijama iizvr{e deportaciju nesrpskog stanovni{tva.”

Prema njenom mi{ljenju, dokaziukazuju da su Stani{i} i Simatovi} imali bliske veze sa kriminalnim grupama koje su

po~inile velike zlo~ine, ne samo uKrajini, ve} i u SAO Slavoniji, BaraZapadni Srem (SBZS), RSK i BosHercegovini, i da je utvr|eno da su obooptuènih odigrali klju~nu ulogu u proetni~kog ~i{}enja s ciljem uspostave steritorije.

“Prije nabrajanja ~inilaca koje smaodlu~uju}im za postizanje takvog zaklju~ka, mislim da je korisno podsjetitdvojica optuènika nisu vojnici nego liz srbijanske obavje{tajne slu`be, ~ijdu`nost bila {tititi sigurnost na podrSrbije, a ne sudjelovanje u vojnim ili pvojnim operacijama izvan Srbije. Kor je imati na umu da su njihovi postuvijek bili tajni ‘u me|unarodnom ktekstu‘, ~ak i u prvim danima rata i darhiva ove Slu`be koju je vodio JoStani{i} uni{tena gotovo u cijelosti do rata.”

Picard je napravila pregled doga|ajkojima su u~estvovali Simatovi} i Stau SAO Krajini, SAO Slavoniji, Barazapadnom Sremu i Bosni i Hercegovin

Prije svega je nabrojala dokaze o tnoj saradnji Stani{i}a s vo|om pobunje

Srba Milanom Marti}em, koji nije skrivnamjeru progona Hrvata, te dokazakontrolom nad policijom SAO Krajine je, kako su suci zaklju~ili, 1991. i 1 protjerala 80 do 100 hiljada Hrvata, a pobila.

Milan Marti} je u nekoliko nav jasno izrazio svoju namjeru prisilnog i nog uklanjanja ve}ine nesrba iz SKrajine, ~injenjem zlo~ina. On je izjav je nedvosmisleno “zajedni~ki ìvot HrvSrba u jednoj dràvi nemogu}“. SvjeJF-039 je rekao, nakon napada Saborsko, da je Marti} to podru~je op

kao “spaljenu zemlju“ i komentirao “t6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

NALI^JE PRESUDE STANI[I]U I SIMAT

Pi{e: MIRHA DEDI]

SUTKINJA MICHELE PICARD„Ja samo mogu zaklju~iti da je u ovomslu~aju udruèni zlo~ina~ki poduhvatostvaren“

SUTKINJA MICHELE PICARD„Ja samo mogu zaklju~iti da je u ovomslu~aju udruèni zlo~ina~ki poduhvatostvaren“

TVORAC CRVENIH BERETKIJovica Stani{i} imao je potpuni uvid u zlo~ine koje su u Hrvatskoj i BiH po~inile Crveneberetke koje je sam osnovao



sada ~ista srpska zemlja”. Prema istomsvjedoku, nakon napada na [kabrnju,Marti} je pohvalio Bo{ka Draì}a zaodli~no obavljen posao jer je on i njegova posebna policijska jedinica obavila ~i{}enja[kabrnje.

Raspravno vije}e je zaklju~ilo da suStani{i} i Simatovi}, uz Milana Marti}a,“direktno u~estvovali” u formiranju, obuci,finansiranju i naoruànju policije SAOKrajine. Po~etkom 1991. njih dvojica suorganizovali obuku policije SAO Krajine ukampu Golubi} i kninskoj kasarni inadgledali finansiranje i isporuku oru`ja imunicije Milanu Marti}u.

Izvje{taji Simatovi}a pokazuje da nesamo da su pomagali u naoruàvanju policije SAO Krajine ve} i imali kontrolunad njom.

Svjedok C-015 posvjedo~io je da jeMarti} izjavio da je Stani{i} bio “njegov jedini i prvi zapovjednik” i da je Stani{i}uticao na Marti}a da pripadnike DB-a

postavi na klju~na mjesta u SAO Krajini.Marti} je imao samo djelimi~an nadzor nadosobama koje je imenovala Dràvna bezbjednost u Krajini.

“U procjeni namjere optuènog sje}amda je Pretresno vije}e utvrdilo da su, prijenapada na Lovinac u junu 1991.,Simatovi},Marti} i Du{an Orlovi} razgovarali ouspostaviti isklju~ivo srpskih teritorija.Simatovi} je u tome sudjelovao iorganizovao jedinice koje su u~estvovale unapadu na Lovinac.“

Ona je podsjetila i na izjavu MilanaBabi}a koji je rekao da oni koji su naru~ilinapad na Lovinac, uklju~uju}i i FrankaSimatovi}a, palili i plja~kali sela u podru~juLovinca i da se Simatovi} kasnije hvalioBabi}u da je “sru{io“ selo Lovinac. Tako|er,da nema mjesta sumnji da su optuèni pomogli Milanu Marti}u da pa`ljivokoordiniranim napadima na uglavnomnebranjene gradove u SAO Krajini u 1991.,izvr{e etni~ko o~i{}enje tog podru~ja.Marti} je Stani{i}a zvao svojim “bratom” itretirao ga “100 posto” pouzdanim.

Po sutkinji Pacard je neupitno da jeStani{i} bio kanal komunikacije izme|u biv{eg jugoslovenskog predsjednika Slobo-dana Milo{evi}ai Marti}a. Takve vezePicard pronalazi i za podru~je isto~neSlavonije, Baranje i Zapadnog Srema, gdjedokazi pokazuju da su snage policije, teri-torijalne obrane i paravojne jedinice po~inileniz zlo~ina, a tako|e su bile pod kontrolomStani{i}a i Simatovi}a. Ona je podsjetila naizjavu svjedoka JF-039, koji je na temeljudirektnog promatranja Marti}a zaklju~io da je “bilo sve jasno” da su svi kontakti izKrajine ka Beogradu morali i}i prekoStani{i}a. Isti svjedok je izjavio da se nanajmanje dva ili tri navrata Marti} boravio u

Stani{i}evom kabinetu, te da su potom

zajedno posjetili Milo{evi}a. I Stani{i} iSimatovi} su bili prisutni na podru~ju Kninau nekoliko navrata u periodu od kraja 1990.i po~etkom 1991. te da se Simatovi} naMilo{evi}evu intervenciju vratio u ovo podru~je u jesen 1991. i ostao prisutan svedo kraja 1991. godine.

Sudsko vije}e zaklju~ilo je da je su1991. i 1992. u SAO SBZS pripadniciSrpske dobrovolja~ke garde po~inilizlo~ine, ubistva i progone u mjestu ]elije, uzgradi policije u Dalju i kampu u Erdutu. Nadalje je utvrdilo da su razli~ite formacije,uklju~uju}i i TO, policiju i SDG po~inilizlo~ine deportacije i progona u SAO SBZS1991. i 1992. godine i da je Goran Hadì}u~estvovao u formiranju SAO SBZS TO ivodio vladu SAO SBZS 1991. godine

“Smatram da ve}ina olako odbacujudokaze o povezanosti izme|u Hadì}a iStani{i}a. Borislav Bogunovi} je posvjedo~io da je nakon imenovanja za predsjednika SAO SBZS Hadì} do{ao uBeograd i nekoliko puta se sastao sMilo{evi}em i Stani{i}em. Hadì} je po povratku sa tih sastanaka i davao upute vladiSAO SBZS. Prema izjavi Milana Babi}a,Had i} je bio pod potpunom kontrolomJovice Stani{i}a. On je neke svojeoperativce postavio na klju~na mjesta kodHadì}a. Naprimjer, Lazara [arca, koji jeu~estvovao u isporuci oru`ja u SBZS i bioHadì}ev tjelohranitelj.”

Najva`nije „oru`je“ srpskog DB-a uSAO SBZS bili su R adoslav Kosti}i IlijaKoji}. Pretresno vije}e je zaklju~ilo da jeIlija Koji} bio prvi zapovjednik TO SAOSBZS, te da Radoslav Kosti} radio zaSBZS policije, a bio je i zaposlenik srpskeDB-a.

Kosti} je odigrao glavnu ulogu u

formiranju SBZS TO i policije. Ono {to se

zna jeste da je u augustu 1991. ispooru`ja koje je Hadì} dobio od Stanii{la preko Kosti}a.

Me|utim, ve}ina ~lanova sudskvije}a nije mogla zaklju~iti da su dvojica djelovala po nalogu JovStani{i}a. Sutkinja Picard to sm pogre{nim jer su Kosti} i Koji} djel po Stani{i}evim naredbama. Svjedok032 naveo je da je, kada je Stani{i} doDalj krajem rujna 1991. kako biHadì}em razgovarao o situaciji u Vukovaru, Hadì} bio u pratnji Koji}a i Kosti}

Raspravno vije}e zaklju~ilo je da postojale brojne veze izme|u Srpdobrovolja~ke garde, na ~ijem se ~elu @eljko Ra`natovi} Arkan, i Stani{Simatovi}a. Otkriveno je da je srpski D~elu sa Stani{i}em finansirao u~e{}e Su operacije Pauk u 1994. i 1995. u mjTrnovo i na Treskavici zatim u Banjoj Lu1995. godine, i to uplatom dnevnica ~lanovma SDG-a.

ZLOÎNI DR@AVNE BEZBJEDU BOSNI I HERCEGOVINI

“Operacije u Bosni i Hercegovin

kojima su dvojica optuènih u~estvotako|er otkrivaju njihove namjere. Uzima ju}i u obzir {est strate{kih ciljeva kojdefinisale vlasti bosanskih Srba,zapisanih 12. maja 1992., me|u kojimi odvajanje bosanskih Srba od drugih z jednica i stvaranje povezuju}ih srpteritorija, uklju~uju}i posavski koridokoridor Drina.“

Pretresno vije}e je utvrdilo da pripadnici paravojnih jedinica po~ubistva, deportacije i prisilno premje{u op{tinama Bosanski [amac i Do po~etkom 1992. godine.

Jovica Stani} je formirao odjeljSLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.32

IZDVOJENO MI[LJENJE

BRATSKA POMO] KARAD@I]USutkinja Picard smatra da su Stani{i} i Simatovi} provodili u djelo strate{ke ciljeverukovodstva RS-a na ~elu sa Karadì}em



koje je u~estvovalo u operacijama {iromBosne i Hercegovine. Tako|e je organi-zovao finansiranje, logisti~ku podr {ku idrugu zna~ajnu pomo} tokom cijelog rata uBiH. Od septembara 1991. Simatovi} je

kao komandant specijalne jedinicekontrolisao njenu implementaciju i obuku usuradnji s vode}im ~lanovima jedinice kojisu bili podre|eni njemu.“Smatram posebno va`nim da su

po~initelji tih zlo~ina bili istaknuti pripadnicDB-a Dragan \or|evi} i R adojica Boòvkoji su bili prisutni u Leìmir logoru kra1991. godine. Ti ~lanovi Simatovi jedinice mogli su dobiti zadatak samoSimatovi}a ili Stani{i}a. Ta jedinica vrijeme po~injenja jednog dijela zlo~iBosanskom [amcu bila podre|ena JNA.mom mi{ljenju, takva subordinacija govsaradnji optuènog Simatovi}a s drusrpskim snagama koje su tako|er po~izlo~ine, ali ne umanjuje njegovu konnad tim jedinicama. Svjedoci JF-047 i 005 su tvrdili da je Simatovi} posjetio lPajzo{ u Iloku i logore na planini Ozren

Sutkinja Picard je navela kakoPretresno vije}e zaklju~ilo da je Simaorganizovao obuku pripadnika paravo jedinica u kampu u Pajzo{u i da je 18 lokSrba koji su bili obu~eni u Iloku po~inili zi deportacije u Bosanskom [amcu i DobPretresno vije}e je utvrdilo da je 1992. goSimatovi} organizovao obuku policij

jedinica, jedinice JNA i paravojne jed poznate kao Karaga i Mi}e koji su pro{liobuku i trening u kampovima na planini Oi Vila u Doboju. Ovaj trening uklju~ivaokori{tenje ìvog {tita.

Jedinica u kojoj se nalazila grrazbojnika, pla}enika i pripadnika JNA je angaòvana u Bosanskom [amcu aprila 1992. Za vrijeme i nakon “vooperacija“, mnogi od pripadnika jedinice su zlostavljali gra|ane, iako to bilo nu`no s vojnog aspekta i to se jemoè objasniti njihovom potrebomterori{u stanovni{tvo kako bi ih prisili

napuste grad. U Doboju nije bilo velotpora i grad je pao u ruke Srba u kratkom roku. Sutkinja Picard je posta pitanja zbog ~ega je postojala potreba specijalne jedinice instaliraju u tom gra

“Mnoge zlo~ine u gradu Doboju podru~ju op}ine su po~inile paravgrupe, a posebno Crvene beretke. Cr beretke u BiH dolaze po~etkom 199smje{taju se u kampove za obuku. Izm3. i 7. maja 1992. srpsko i muslimanstanovni{tvo je u Doboju razdvojeno n~ega su muslimani deportovani. Jasno u ovoj op{tini vojni cilj podudarazlo~ina~kim ciljem. To vrijedi za gosve zlo~ine, ali to je najo~itije u DobOvaj grad je zna~ajan i u smislu namudruènog zlo~ina~kog poduhvata. Upse Crvene beretke koje su bile upu}eBosanski [amac po~inile niz zlo~indeportovale nesrpsko stanovni{tvoBosanskog [amca. To ne moè bslu~ajno, niti je motivirano samo vojciljevima. Činjenica da je Simatovi}za u~e{}e svojih jedinica u zlo~inimBosanskom [amcu i ~injenica da su poslali ubrzo nakon toga u Doboj poka

njihove namjere”.33

Brojne dokaze ve}ina sudija je iz raznihrazloga odbila kao neuvjerljive. Naprimjer,svjedok JF-030 naveo je da su nekolikodana nakon napada na Dalj, ispred {kole uBorovom selu, Arkan i dva pripadnikasrpskog DB-a pokazala slu`bene legitimacijeMUP-a i rekli da su pripadnici srbijanskogDB-a. Borivoje Savi} je posvjedo~io da je uBeogradu 16. maja 1991. susreo Arkana prviput i da mu je Arkan rekao da je JovicaStani{i} bio njegov {ef.

“Utvr|eno je da je Arkan odgovoran zaveliki broj najgorih zlo~ina po~injenih uSBZS. Mogli bi se zapitati: da li je Stani{i}mogao znati kako Arkan razmi{ljasredinom 1991. godine. Izvje{taj srpskogDB-a od 7. janura 1991. ne ostavljanikakvu sumnju u tom pogledu. DokumetP1646 na pet stranica detaljne ukazuje napodatke o zlo~inima koje je po~inio li~noArkan od 1966. godine, uklju~uju}isilovanje (ve} 1967.), oruàne plja~ke,otmice i ubistva, te hladnokrvno ubistvokoje je po~inio i za koje je bio osu|en.Izvje{taj uklju~uje bezbroj sudskihpredmeta u kojima je Arkan optuèn iosu|en za iznimno te{ka kaznena djela”,ukazala je sutkinja Picard.

Savi} nije bio jedini svjedok koji jegovorio o bliskim odnosima Arkana iStani{i}a.Borislav Bogunovi} posvjedo~io je da je Arkan bio podre|en MUP-u Srbije iStani{i}u. Ona se pozvala na dokumentP1075, koji je zapravo izvje{taj VJ koji datira

od maja 1997. u kome se navodi da je SDGbio jedna od paravojnih jedinicaanga ovanihna teritoriju RSK i Republici Srpskoj odpo~etka rata 1991. koji je bio i ostao udirektnom kontaktu sa srbijanskim MUP-omili DB-om i koji je bio angaòvan pod krinkomspecijalne jedinice DB-a ili MUP-a.

[EF SVIH PARAVOJNIH JEDINICA

Arkan se hvalio da mu ješef Jovica Stanišić


NALI^JE PRESUDE STANI[I]U I SIMAT

[KORPIONI POD KAPOM DB-aJedinica “[korpioni” koja je po~inila monstruozne zlo~ine nad Bo{njacima bila je podza{titom DB-a Srbije

ARKAN JE BIO VOJNIK DB-A @eljko Ra`natovi} Arkan je imao slu`benelegitimacije DB-a



Kada je rije~ o Zvorniku, Pretresnovije}e je zaklju~ilo da je Srpska dobrovolja-~ka grada po~inila ubistva, deportacije i progone, te da je TO Zvornik, me|uostalima, po~inio deportaciju muslimana uovoj op{tini u 1992. godini.

“Sje}am se incidenta deportacije uKozluku i selu Sko~i} gdje je civilnonesrpsko stanovni{tvo dobilo ultimatum daga napuste. Izme|u ostalog, MarkoPavlovi} je potpisao nalog za deportaciju.Podsje}am na svjedo~enje svjedoka JF-061 prema kojem je Marko Pavlovi}, koji je biona ~elu {taba TO, koordinirao svimoruànim snagama i paravojnim jedinicamakoje su djelovale u Zvorniku. Na sastankuodrànom 30. juna 1992. Ratko Mladi} usvom dnevniku navodi da je Pavlovi}objavio kako ‘dobrovolja~ke formacijekoji su vodili [e{elj i Arkan ostvarajuizuzetan uspjeh’. Pretresno vije}e je nadaljeutvrdilo da postoje jasne veze izme|uStani{i}a, Simatovi}a i SDG-a. Bavila samse s njima prije i smatram da su oni pokazatelji odnosa izme|u obojiceoptuènika i SDG tokom perioda za koji seterete. Tako|e se oslanjam na dokazsvjedoka JF-057, koji je svjedo~io da je‘Arkan uvijek govorio da bez nalogaDràvne bezbjednosti Tigrovi nisu nigdjerazmje{tani‘“, navela je Picard.

Raspravno vije}e razmotrilo je dokazsvjedoka JF-026 da je Branka Gruji}a,ratnog predsjednika op{tine Zvornik,imenovao Marko Pavlovi}, komandant[taba TO za op{tinu Zvornik, a togPavlovi}a je u Mali Zvornik doveo RadeKosti} na kraju 1991. Svjedok vjeruje da jePavlovi} bio mozak MUP-a Srbije. On jeistakao da je Pavlovi} povremeno pominjaoKosti}a kao ‘{efa’. U istom poglavlju,Pretresno vije}e je razmotrilo dokazesvjedoka JF-061 koji je rekao da sePavlovi} na prvom sastanku lokalnogmuslimanskog stanovni{tva sa Srbima predstavio kao pripadnik srpskog DB-a irekao je da je poslan iz Beograda kako birije{io situaciju u Zvorniku. Na temelju toga,Raspravno vije}e zaklju~ilo je da je Pavlovi}“zaista mogao raditi za srpski DB”.

“Ja nemam sumnje da je Pavlovi} radioza srbijanski DB. Sje}am se da je u tomsmislu bilje{ke koju je napravio RatkoMladi} u svom dnevniku tokom sastankaod 30. juna 1992. godine da je Pavlovi} biou Kninu i Borovu, i da je radio sKapetanom Draganom. Tako|er sam uzelau obzir dokaz svjedoka B-161 da jePavlovi} jednom prilikom vi|en u ureduMilana Tepav~evi}a, Stani{i}evog zamjeni-ka. U tom pogledu, uzela sam u obzir posebno zapaànje svjedoka B-161 da jeTepav~evi} imao ‘vrlo blizak odnos sPavlovi}em’. Po mom mi{ljenju, navedene

izjave svjedoka JF-026 i svjedoka JF-061

govore o direktnoj vezi izme|u Pavlovi}a isrpskog DB-a, a posljedi~no i optuènogStani{i}a. Moj zaklju~ak temelji se nanalazu Sudskog vije}a po kojem je Kosti} bio zaposlenik srpskog DB-a. Po mommi{ljenju dovoljno je pokazati da su Kosti}i Pavlovi} poslani od strane Stani{i}a uZvornik kako bi stekli kontrolu u ovojop{tini. Dopustite mi da zaklju~im da jeStani{i}, pomo}u Kosti}a kao svog ‘alata’, postavio Pavlovi}a na poziciju komandantau Zvorniku, kako bi se unaprijedila svrhaudruènog zlo~ina~kog poduhvata.”

ZAKLJUÂK SUTKINJE PICARDRaspravno vije}e smatra dokazom iskaz

svjedoka JF-026 da su Kosti} i Pavlovi} bili uklju~eni u organizavanje prijevozaoru`ja, koje se dogodilo kada je potpisano primirje u Hrvatskoj. Prema tvrdnji svjedo-ka JF-026, u kasnu jesen 1991. i po~etkom1992. Kosti} je tako|er u~estvovao uorganizovanju prijevoza 100-300 komadaoru`ja iz Beograda u Zvornik. Pretresnovije}e je dalje razmatralo dokaze svjedokaB-161 koji je kazao da je Pavlovi} igraonajve}u ulogu u naoruàvanju srpskih paravojnih jedinica. Sudsko vije}e jeutvrdilo da je svjedok JF-026 navodio“rekla-kazala” dokaze o Pavlovi}u injegovoj distribuciji oru`ja zajedno sa {efomlozni~kog DB-a, ali je prihvatilo mogu}nostda su Kosti} i Pavlovi} u~estvovali uisporukama oru`ja za TO Zvornik.

“Pretresno vije}e nije moglo zaklju~itida su djela Kosti}a i Pavlovi}a mogu pripisati optuènima. Po mom mi{ljenju, sobzirom na veze izme|u Kosti}a, Pavlovi}ai srpskog DB-a, ja ne smatram da je bilo potrebno izvoditi dokaze o direktnoj uloziStani{i}a i Simatovi}a u naoruàvanju. Nemogu}e je da su Kosti} i Pavlovi}odlu~ilinaoruàvati TO Zvornik samoinici jativno.Zaklju~ujem da je jedino razumnotuma~enje dokaza da su preko Kosti}a iPavlovi}a optuèni zna~ajno pridonijeli po~injenju zlo~ina u Zvorniku.”

“Vjerujem da je van razumne sumnje

dokazano da su Jovica Stani{i} i FrSimatovi} oformili barem jednu paravformaciju koja je djelovala tokom raHrvatskoj i BiH. Jedinica je po~ietni~ko ~i{}enje nesrpskog stanovni{tvelikom podru~ju.

Stani{i} i Simatovi} su osnovkampove za obuku paravojnih jedinicakojih je prvi bio u Golubi}u. Ti kamp bili su namijenjeni vojnoj obuci ‘vlas paravojnih jedinica‘, kao i pripadn policije SAO Krajine i drugih.

Te jedinice su u saradnjih sa druvojnim jedinicama u~estvovale u akcijaizvr{ile brojna kaznena djela. Njih dvsu imali kontrolu nad osobama koji sudirektno odgovorne za etni~ko ~i{}kao {to su Marti}, Arkan i Hadì}, tsnabdijevali sredstvima za postizanje svciljeva. Stani{i} i Simatovi} su taksara|ivali s Radovanom Karadì}emRatkom Mladi}em, stavljali im svoje lna raspolaganje kako bi u~estvovadeportaciji nesrba s podru~ja koja su hstaviti pod svoju kontrolu. Pri tome uvsu bili svjesni da su zlo~ini po~injeni, su ih osobe umije{ane u njih namjera po~initi.”

“Optuèni su u ovom slu~aju svjefinansirali i naoruàvali kriminalce, ~aobu~avali u ilegalnom na~inom ratov(ljudski {tit) tako da bi mogli po~zlo~ine za koje su optuèni znali. Ja smogu zaklju~iti da je u ovom sluudruèni zlo~ina~ki poduhvat ostvarensu optuèni pridonijeli tome svjesnzna~ajno. Namjeravali su da njih postupci prodube zajedni~ki zlo~ina~kAko ne moèmo utvrditi da su StaniSimatovi} pomagali i podr avali zlo~onda smo do{li do “crne rupe” u me|unarodnom pravu i istini. Čak i ako do‘samo’ utvr|uju da su optuèni bravnodu{ni na ove te{ke zlo~ine a istvremeno bili predani u realizaciji svkrajnjeg ‘vojnog cilja‘, vjerujem dave}ina pogrije{ila {to ih osloba|a s

optu`bi.”SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.34

IZDVOJENO MI[LJENJE

STANI[I] SA [EFOMMILO[EVI]EMJovica Stani{i} bio je glavnioslonac Milo{evi}eve vladavine injegov ~ovek od najve}egpoverenja

STANI[I] SA [EFOMMILO[EVI]EMJovica Stani{i} bio je glavnioslonac Milo{evi}eve vladavine injegov ~ovek od najve}egpoverenja





Britanska kraljica Elizabeta Drugvitalna starica koja je pro{mjeseca proslavila 87. ro|enda pro{le godine rasko{no obìla “dijamantni jubilej”, {

decenija vladavine, odlu~ila je sada po postepenim prijenosom nekih svojih ovi du`nosti na najstarijeg sina, princaWalesa, prijestolonasljednika Charlesa. T


ODR@AVANJE PRESTI@A

Duga vladavina tri žene obilježila englesku historiju isadašnjost; u novembru, kad mu je 65. rođendan,princ CHARLES OD WALESAće prvi put umjesto

87-godišnje kraljice predstavljati Krunu na cejlon-skom summitu Commonwealtha, a u životnoj dobi ukojoj drugi idu u penziju počeo je dobivati i još neke

zadaće koje obavlja monarh

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

ELIZABETA II



nije slu`beno objavljeno, ali je plasirano u javnost preko rojalisti~kih medija. Pritom bi Charles neka od prvih zaduènja dobiona planetarnom nivou, na kojem Britanijaodràva presti i promi~e vlastite interesedugo nakon {to je izgubila direktnu vlast uvelikoj ve}ini nekada{njih kolonija, domi-niona i prekomorskih posjeda. Elizabeta II je, naime, ustavni monarh ne samoUjedinjenog Kraljevstva Velike Britanije iSjeverne Irske, dràve sa ne{to vi{e od 60miliona ljudi, nego i jo{ 15 zemalja na

razli~itim krajevima svijeta, od kojih petve}ih - Australija, Jamajka, Kanada, NoviZeland, Papua Nova Gvineja - zajedno imavi{e od 70 miliona ljudi, a od ostalih 10 je jedna u Srednjoj Americi, sedam sukaripska ostrva i arhipelazi, a dvije su naPacifiku.

Neke od tih zemalja, Australija iKanada, spadaju i me|u najprostranije nasvijetu, te me|u ve}e ekonomske sile. Uzto, britanska kraljica je i na ~elu Comm-onwealtha (“Zajednice”), koji obuhva}a 54

dràve, na vi{e od 31 milion kvadrakilometara, sa dvije i pol milijarde ljMe|u dràvama Commonwealtha su vei(li) va`ne zemlje - Indija, Pakist Nigerija, Ju`na Afrika, Banglade{, Mzija... Uz dva izuzetka, RuanduMozambik, sve su ~lanice ranije dijelovi britanskog imperija. Interes~lanstvo pokazuju i jo{ neke koje nisuu britanskom carstvu, npr. Alìr i Gruzii Japan je izrazio èlju dobiti posmatrstatus.

DUGOGODI[NJABRA^NA KRIZA

U dràvama Commonwealtha `stotine miliona hri{}ana, stotine milmuslimana, stotine miliona hind pripadnici razli~itih rasa s velikim bromaternjih jezika, a kroz tu Zajednrazvijaju trgova~ke, sportske, kulturdruge veze, ~ime i London odr` politi~ku, diplomatsku i ekonom

va`nost i planetarni utjecaj koji ina~e nvi{e imao. Dosad su dvije zemljZimbabve i Irska - napustile tu orgzaciju, a neke koje su svojevremeno pod britanskom vla{}u - kao Egipat, ISAD - nisu ni tra ile prijem. UpravoEgipat nacionalizacijom Sueza 19izazvao britansko-francuski napad kojite dvije sile poku{ale zadràti kontstrate{ki va`nog kanala. U to je vrijPariz predloìo anglo-francusku unijuzatim traìo pridruìvanje Commonealthu, ali je London to oboje odFrancuska se zatim okrenula na dr

stranu, potpisav{i Rimski ugovor 195 Njema~kom, Italijom i Beneluxom, iz je nastala dana{nja Evropska unija koj1973. pridruìla i Britanija. U EU sudvije ~lanice Commonwealtha - KipMalta.

Zbog va`nosti Commonwealtha veli~inu Velike Britanije jo{ ve}u tedobiva ~injenica da }e Charles kragodine prvi put zamijeniti majku summitu te organizacije, ~iji doma}novembru je [ri Lanka. Takvi sasta{efova dràva i vlada, jednom u dgodine, dosad su bili me|u omiljen

Elizabetinim destinacijama, no sadaodlu~ila prepustiti to nasljedniku, najprije zbog sve krhkijeg zdravlja svmuà, princa Philipa, koji ju je pratio svim putovanjima i prijemima, pr protokolu stoje}i ili hodaju}i iza nje.

Kuloari govore da je i u njihovom b bilo kriza. Kad su bili mladi, {irile sglasine o njegovim preljubni~kim “tima”. Nije tajna ni da je bio nezadovotime {to je odbijen njegov prijedlog ddinastiju Windsor preimenuje dodavanjenaziva njegove loze u Windsor-Montbatten. Istaknuo se on i nizom verba


NOVI MOMENTI U“ VA@NOJ DR@”

Kraljevske posloveprepu{tasinu i za vlast priprema unuka



ispada, kao kad je australske Aboridìne pitao rje{avaju li sporove ga|aju}i jednedruge kopljima, ili kad je Britance u NovojGvineji pitao “kako ste uspjeli da vasovda{nji domoroci jo{ ne pro`dru?”, ili kad je komentirao kako }e “Kinez pojesti sve{ta ima ~etiri noge a nije stol, sve {ta leti anije avion, i sve {ta je u vodi a nije podmornica”. A ipak su se strogo ozbiljnaElizabeta i njen sarkasti~ni mu` pojavljivaliu zajedni~koj harmoniji, pa i kad ju je usredkrunidbe pitao “Gdje si dobila taj {e{ir?”.

Cinici to komentiraju napomenom da jenjihov bra~ni sklad zasnovan i nanjema~kom porijeklu oboje supru`nika.Kad bi se izrekao puni naziv velika{kihku}a iz kojih su Elizabeta i Philip, on bi

glasio Saxe Coburg Gotta Wettin vonHannover Braunschweig Lüneburg SachsenAnhalt s njene strane, te Schleswig HolsteinSonderburg Glücksburg von Oldenburg vonBattenberg Hesse s njegove. Windsori sunaziv uzeli prema dvorcu u engleskomkotaru koji se spominje i u naslovu jedne odShakespeareovihkomedija, a Mountbattenisu preveli njema~ki naziv Battenberg naengleski. Philip je konvertirao s pravo-slavnog na anglikansko hri{}anstvo kad suse vjen~ali, ali ta je njegova ranija vjeraionako bila samo formalna jer mu je titula bila i “princ od Gr~ke”.

A kako svemu do|e kraj, tako je do{aoi njihovim putovanjima svijetom, nakojima se Philip zabavljao mrmljaju}i

podrugljive komentare o doma}inimkraljica pokazivala jednaku samoktrolu i disciplinu kao njeni nepomgardisti. Iako je i ona imala nedazdravstvenih problema (gastroenterimogla bi podnijeti i letove u dalkrajeve, ali Philipu, koji sljede}i mjslavi 92. ro|endan, imunitet je jako opza vrijeme pro{logodi{njih pros jubileja. Pojavio se tada taj bmoreplovac u uniformi lorda visoadmiraliteta, koju mu je titulu suprugadodijelila za 90. ro|endan, i sjedio jeotvorenom bez cilindra na glavi, tetoliko prehladio da je vi{e dana m provesti u bolnici. Bilo je to nupozorenje koje je potaknulo Elizabet


ODR@AVANJE PRESTI@A

“Islamska civilizacija je neprocjenjiv

poklon svijetu”, “na{ uobi~ajeni pogled naislam je izobli~en utjecajima ekstremizma ipovr{nosti”, “mediji {ire predrasude o{erijatskim zakonima kao okrutnim,barbarskim i nepravednim, iako je istinanaravno puno kompleksnija, a vode}iprincipi i duh islamskog prava - preuzeti izKur’ana - su jednakost i saosje}anje”,“muslimanske zemlje kao Turska, Egipat iSirija, ènama su dale pravo glasa kad ineki od prvih u Evropi, a puno prije[vajcarske, i tamo ène uìvaju ravno-pravnost u visini pla}e te mogu}nostìvljenja svoje cjelovite uloge u dru{tvu”,

“Zapad je sve skloniji eksploataciji i svemanje brine za o~uvanje prirode, a islamnas i danas moè pou~iti boljem razu-mijevanju svijeta i potpunijem ìvotu, u~emu se hri{}anstvo pokazalo slabijim iizgubljenim”, “islam, kao i budizam ihinduizam, odbija razdvojiti ~ovjeka iprirodu, religiju i nauku, um i materiju, teuspijeva zadràti metafizi~ki i objedinjenpogled na nas i na svijet koji nas okruùje”,“sami sebi nanosimo {tetu ako ne izu~imo isistem islamske vjere”, “puno moèmo u~itiod svijeta islama u ostvarenju svjetonazoraintegrirane duhovnosti”, “uzajamno

razumijevanje i uvaàvanje moèmo graditii dovo|enjem vi{e muslimanskih nasta-vnika u britanske {kole i razmjenamanastavnika jer svugdje u svijetu èle u~itiengleski jezik, a mi na Zapadu trebamo odmuslimana u~iti kako usvajati znanjeujedno i srcem i glavom”.

Citiranim i brojnim sli~nim izjavama uprotekle dvije decenije, u mnogimpredavanjima i govorima, a naj~e{}e na

Oxfordskom univerzitetu gdje je on jedanod pokrovitelja Centra za islamskestudije, izgra|enog pomo}u 33 milionadolara saudijske donacije, princ od

Walesa postao je vrlo omiljen umuslimanskim zemljama i zajednicama,ali i u vlastitoj zemlji stekao podrugljivnadimak “Charles od Arabije”. Iako takavnjegov ugled pomaè britanskimkomercijalnim i drugim interesima umnogim dijelovima svijeta, te iako su jo{prije 17 godina zvani~no demantiranetvrdnje kiparskog muftije da je Charles uTurskoj potajno konvertirao na islam,

njegovo ustrajno divljenje toj vjeri, najave da }e kao kralj titulu “za{titnivjere” (jedne - anglikanske) promijenit“za{titnika vjera” (vi{e njih, tada

formalno do kraja ravnopravnih), izazvsu u dijelovima britanske i elite i “obi~nstanovni{tva nelagodu i ljutnju, poja~alo zahtjeve da on bude “zaobi|en” jer je “preljubnik”, “~udak koji razgovsa cvije}em”, “antisekularni arhai~konzervativac”, “pervertit”, “ruàn”, “p-star”, itd., te da umjesto njega kraljicu njenoj smrti ili onemo}alosti naslijedi njunuk a njegov sin, William.

“ CHARLES OD ARABIJE”

Charlesovo divljenje islamu izazvalo zahtjeve da senjega “preskoči” i okruni Williama

MAJKA I SINElizabeta II odlu~ila je dio ovlastiprenijeti na svog najstarijeg

sina Charlesa



po~ne planirati smanjivanje obaveza, aistovremeno sve vi{e posla prepu{tati sinu,koji je u dob za penziju - u novembru mu je 65. ro|endan - do{ao i prije nego jestiglo vrijeme da naslijedi prijestolje.Kraljica je odlu~ila za ve}inu poslovaangaìrati “uì krug” koji ~ine ona i Philip,te Charles i njegovi sinovi, William (sasuprugom K ate) i Harry. Ustupak Charlesu je i to da je u tu vrhu{ku monarhije primljena i njegova druga supruga,Camilla, koja je daleko manje omiljenanego {to je bila majka njegovih sinova, pokojna Diana.

VRH SISTEMAPOVLAÊNJA

POTEZAKraljica sve vi{e vremena provodi u

dvorcu Windsor, izvan Londona, a svemanje u svojem formalnom sjedi{tu,Buckinghamskoj pala~i. Uz putovanja udaleke krajeve, koja on moè podnijeti puno lak{e od sada ve} onemo}alog oca,Charles preuzima i dio maj~inih poslova u

domovini. To sve ipak ne zna~i da Elizabeta planira abdicirati, iako je sa interesom pratilaodreknu}e Benedikta XVIod papinstva iodstup kraljice Beatrix u korist sina sholandskog prijestolja. To ne zna~i ni da }eformalno Charles biti progla{en regentom,odnosno komonarhom - zasad je to predvi|eno jedino u slu~aju da sada{njavladarica postane fizi~ki ili psihi~kinesposobna za obavljanje du`nosti, koje sumanje nego u pro{losti, ali jo{ uvijek ve}e ikonkretnije nego drugdje u dana{njoj Evropi,gdje ve}ina preostalih monarhija imauglavnom samo ceremonijalnu funkciju.

Za razliku od njih, britanska kruna idalje preko nekih ovlasti a i pojedinihinstitucija i vije}a, kakav je Privy Council,ne moè biti zaobi|ena u odlu~ivanju, inalazi se na vrhu sistema poznanstava,konzultacija i povla~enja poteza usalonima, kabinetima, parlamentu, vladi,sudovima, bankama... Kraljica je i poglavar dràvne Anglikanske crkve, kao ina ~elu engleske i {kotske, pa i {ire,masonerije.

Tri su razloga zbog kojih Elizabetne}e ùriti s potpunim prijenosom vlasCharlesa. Jedan je da ga u ovoj prijelafazi jo{ malo provjeri i omogu}i mustekne iskustvo i rutinu, kojih ve} prili~no. Drugi je razlog u neugodsje}anjima Windsora na abdikaciju kEdwarda Osmog pred Drugi svjetski rformalno zbog braka s razvedenameri~kom neplemkinjom, ali prmnogim procjenama je to posluìlo i izgovor da se s vlasti “izgura” toga vlai njegovu suprugu koji su gajili simp prema Hitleru. Tre}i je razlog Elizabetodluke da formalno ostane monarh i zaneke ovlasti dok je zdravlje sluì, u tom je nadomak rekordne vladavine. Ro21. aprila 1926., na vlasti od 6. febr1952., potrebno joj je jo{ manje od dv pol godine da nadma{i rekod kralViktorije, koja je ro|ena 24. maja 181okrunjena 20. juna 1837. i umrla januara 1901., nakon 63 godine i se

mjeseci vladavine. A dok je Viktorija na ~elu najve}eg svjetskog carstva (kojim Sunce nikad ne zalazi”), sada{nkraljica bila na prijestolju u proteklih decenija u kojima je Britanija uspizbje}i sudbinu propadanja na ntre}erazredne sile, te u mnogim podru~zadràti poziciju relevantne dràve ~ijmi{ljenje uzima u obzir. A cijeli usEngleske na poloàj vladara svjetskih mi dalekih zemalja zapo~ela je njimenjakinja - Elizabeta Prva: ro|ena 7septembra 1533., vladala je skoro godina - od 17. novembra 1558. do s

24. marta 1603. godine. Pod njenimvodstvom uni{tena dotada{nja pre{panske armade, dovr{eno obost brutalno crkveno osamostaljenje od Ri postavljeni temelji dràvne, kulturcivilizacijske i ekonomske ekspanzije,}e vrhunac doìvjeti industrijskrevolucijom u 19. vijeku, a i danas jedan od glavnih centara finansijskapitalizma.

U cijeloj historiji Engleske i Britaniako tamo u mnogim podru~jima dniraju mu{karci a ène su tek nedaostvarile jednakost koja jo{ nije potp

dogodilo se tako da su najve}a mo} i uostvareni pod vla{}u Viktorije, kojokrunjena kao 18-godi{njakinja. Kosvega toga bio je u eri vlasti Elizabete propast je izbjegnuta u doba Elizabeteobje su te imenjakinje okrunjene prijero|endana. Onima koji ustraju u tvrdnj“ène nisu sposobne odlu~ivati o bitstvarima”, te{ko }e biti objasniti ovo ène, svaka od njih vladala je oko pvijeka ili vi{e, i sve tri su uspje{nijsvih, puno brojnijih, mu{karaca koji ovih pola milenija vladali tom va`ndràvom.


NOVI MOMENTI U“ VA@NOJ DR@”

NAIZGLEDSRETAN BRAK Princ Philip, mu` ElizabeteII, pratio ju je na svimputovanjima i prijemima,prema protokolu stoje}i ilihodaju}i iza nje

NAIZGLEDSRETAN BRAK Princ Philip, mu` ElizabeteII, pratio ju je na svimputovanjima i prijemima,prema protokolu stoje}i ilihodaju}i iza nje



U posljednje vrijeme kao da je sve vi{ezabrinjavaju}ih vijesti vezanih zamogu}nost da BiH napravi pomak ka EU. Prije nego {to je, uo~i izlaskaovog broja SB, iz Delegacije

Evropske unije BiH stiglo alarmantnoupozorenje o tome da je EU prisiljenasuspendirati pet miliona eura izdvojenih za poljoprivredu i ruralni razvoj jer BiH nije bila ustanju okon~ati pripreme za dva projekta (temao kojoj }emo op{irnije pisati u narednom broju)dogodila se jo{ jedna stvar: Evropska komisija je, naime, odgodila peti sastanak Privremenog pododbora za inovacije, informacijsko dru{tvo,

socijalnu politiku i javno zdravstvo zakazan za po~etak ove sedmice (4. juni) u Sarajevu zbog,kako je saop}eno, „nemogu}nosti vlasti BiH da postignu zajedni~ki stav o temama predvi|e nimza razgovor“. Kako saznajemo, jedno odva`nijih pitanja o kojima se trebalo govoriti naovom sastanku (u svjetlu ispunjavanja politi~kih kriterija za ~lanstvo), bila jediskriminacija u {kolama u BiH. ^lanoviPododbora (iz BiH), dolaze iz svih institucija irazina vlasti, u okviru radne grupe pripremajustru~no mi{ljenje, a Vije}e ministara BiH jetijelo koje zauzima stav po odre|enim pitanjima.

ZBRKA OKO NADLE@NOSTIStruktura Odbora i Pododbora

ustanovljena je Sporazumom o stabilizacijii pridruìvanju (odnosno Privremenimsporazumom jer SPP koji zbog toga {tonije provedena presuda Sejdi}/Finci jo{ nijeni stupio na snagu) kao zajedni~kih tijelaEvropske unije i BiH. Unutar ovih tijela serazgovara o politikama izme|u institucijaEU-a i vlasti, procjenjuje napredak zemljeu pogledu uskla|ivanja, provedbe i primjene propisa u odgovaraju}im podru-

~jima. Iako je Privremeni sporazum u biti

trgovinski, i obzirom da jo{ nije stupio nasnagu SPP, {to se u svim drugim zemljamade{avalo otprilike nakon dvije godine,danas, ipak, imamo sedam pododbora ~ijenadle`nosti obuhvataju vi{e poglavljaaquia. Odbori i pododbori ve} petu godinukod nas su i forumi za daljnja poja{njenja prava EU-a i ocjenu napretka BiH uuskla|ivanju s pravom EU-a u skladu sobavezama preuzetim u Privremenom spo-razumu.

Kako nezvani~no saznajemo, pomenutisastanak Odbora je morao biti otkazan jer uop}e nije bilo saglasnosti oko sadràjainformacija koje se sa bh. strane trebajudostaviti Evropskoj komisiji. Zapravo, potrebni materijal nije ~ak ni stavljen nadnevni red Vije}a ministara BiH. Po pitanjuobrazovanja postoje razli~ita stajali{ta (odnegiranja o~ite diskriminacije do zbrke togako je za {ta nadleàn), a zakon takvu

situaciju dodatno komplicira - nadle`noobrazovanju imaju Republika Srpska, dkantona u Federaciji BiH i Br~ko DisPrema Zakonu o federalnim ministarstvi drugim tijelima federalne uprafederalno Ministarstvo obrazovanja, nakulture i sporta vr{i upravne, stru~druge poslove utvr|ene zakonom kojiodnose na nadle`nosti Federacijeoblastima nauke, kulture i sporta. Pojekantoni osporavaju zakonitost postojfederalnog Ministarstva obrazovaPodsjetimo da je prije dvije godosnovana tzv. Koordinacija minisobrazovanja i nauke u Federaciji BiHsa~injavaju ministri obrazovanja i nauFBiH. Prema protokolu koji su potpioni su se obavezali da }e zajedni~djelovanjem izvr{iti depolitizaciju upravl janja sektorom obrazovanja, elimindiskriminatorske prakse u obrazova


BIH i EVROPSKE INTEGRACIJE

Evropska komisija je nedavno bila prinuđena otkazati peti sastanak Privremenogpododbora za inovacije, informacijsko društvo, socijalnu politiku i javno zdravstv

SLOBODNA BOSNApiše o tome kako vlasti nisu bile u stanju postići saglasnost oksadržaja informacija koje se sa bh. strane trebaju dostaviti Evropskoj komisiji

Pi{e: DANKA SAVI]

KAKO SE BiH ZBOG DVIJ[KOLE POD JEDNIMKROVOM UDALJAVA OD E



izvr{iti ujedna~avanje uvjeta odgoja iobrazovanja, me|usobno sara|i vati saciljem unapre|enja pred{kolskog, osno-vnog, srednjeg, visokog obrazovanja inauke u FBiH, a posebno u oblastimaud`beni~ke politike, uklanjanja diskrimi-nacije u obrazovanju, provo|enju odredbi ikriterija Bolonjske deklaracije i Lisabonskekonvencije u oblasti visokog obrazovanja,studentskog standarda. Klju~na ulogaKoordinacije se trebala ostvarivati okokoordiniranja aktivnosti obrazovanja inauke u Federaciji BiH i uspje{ne provedbe politike dogovorene na nivou dràve.

S namjerom da se napravi pravi uvid u broj {kola, te na~in funkcionisanja „dvije {kole pod jednim krovom“, kao i iznalaènjamogu}nosti za njihovu integraciju, formirana je Radna grupa, sastavljenu od predstavnikaSrednjo bosanskog, Hercegova~ko-neretvan-skog i Zeni~ko-dobojskog kantona, predsta-vnika federalnog Ministarstva obrazovanja inauke i Misije OSCE-a u BiH. Radna grupa je

obi{la sve {kole, te pripremila izvje{taj ostanju u njima. Utvr|ena je i tendencijasmanjenja njihovog broja, ~emu je znatnodoprinijelo administrativno-pravno ujedinje-nje {kola u Zeni~ko-dobojskom kantonu, ali problem ipak nije rije{en.

DISKRIMINACIJE U [KOLAMAPodaci iz Izvje{taja Radne grupe za

analizu fenomena „dvije {kole pod jednimkrovom“, koju je formirala Koordinacijaministara BiH, pokazuju da u FederacijiBosne i Hercegovine djeluju 34 takve {kolekoje se mogu kategorizirati na osnovu

stepena integracije ostvarenog u njima. Takose u 9 {kolskih objekata nalaze dvije {kole u jednoj {kolskoj zgradi, 6 {kola djeluju kao pravni subjekti u ~ijem sastavu se nalaze podru~na odjeljenja druge {kole, 12 jeadministrativno-pravno ujedinjenih {kola, 6{kola u jednoj {kolskoj zgradi sa podru~nimodjeljenjima na bosanskom i hrvatskom

jeziku i 1 odgojno-obrazovna ustanova gdjese u istoj {kolskoj zgradi srednje i osnovne

{kole nalaze podru~na odjeljenja osnovne{kole na hrvatskom jeziku.To su osnovne i srednje {kole koje se

nalaze u Srednjobosanskom, Hercegova~ko-neretvanskom i Zeni~ko-dobojskom kantonu.U HNK takve {kole se nalaze u Stocu,Prozoru, Mostaru, Vi{i}ima, âpljini,Domanovi}ima i Po~itelju, u SBK se po

takvom obrazovnom obrascu {koluju djGornjem Vakufu, Uskoplju, Busova~i, V

Bugojnu, Bilalovcu, Fojnici, a u ZDK pojava je prisutna u Vare{u, @ep~u i MProcjene o broju u~enika koji su obuhvovim sistemom obrazovanja nisu vr{ense polazilo od toga da je dovoljno zabrnjavaju}e i za osudu ako se i samo jedno d{koluje okruèno diskiminatorskim praki ako odrasta u okruènju koje mu ne modele zajedni~kog multikulturalnog ` bez vjerskih, politi~kih, kulturnih i dr predrasuda.

Ovakav na~in organizacije nastavobrazovnog procesa i funk cionisanja {ko jeste karakteristi~an za Federaciju BiH. I

Republici Srpskoj vole re}i da takav pro(dvije {kole pod jednim krovom) nem primjeri diskriminacije u RS-u, u kve}ina {kola ima svoje krsne slave i crkikonografiju u {kolskim prostorijama, ite postoje. U ovim {kolama je evidentnaru{eno osnovno na~elo koje je trebalispo{tovano reformom obrazovanja, dmora osigurati da „sva djeca immogu}nost kvalitetnog obrazovanjaintegriranim multikultur alnim {kolama svim stepenima, oslobo|eni politi~vjerskih, kulturnih i drugih predrasudiskriminacije i gdje se po{tuju prava

djece“.6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 4

OBRAZOVANJE KAO KAMEN SPOTICANJA BiH N

Upravo kroz rad pododbora, Evropskakomisija pruà savjete, preporuke i tehni~kupodr{ku vlastima BiH u provo|enju potrebnihreformi. Tako je, recimo, jula pro{le godine,tada{nji direktor odjeljenja za zapadni Balkanu Generalnom direktoratu Evropske komisijeza pro{irenjePierre Mirel nakon sastankaPrivremenog odbora za pra}enje provo|enjaobveza iz privremenog sporazuma o trgovinii trgovinskim pitanjima BiH i EK upozorio da je {okiran slabim napretkom na{e zemlje u

oblasti sigurnosti hrane i veterinarskekontrole, ({to }e se kasnije pokazati kaoogroman problem).

Pored trgovinskih pitanja, tada se govorilo io presudi Sejdi}-Finici, bezviznom reìmu idrugim pitanjima, izme|u ostalog i obrazova-nju. Mirel je govorio o tome kako treba uskladitinastavne planove i programe, posebno nanivou univerziteta sa ciljem omogu}avanjauzajamnog priznavanja diplome, i dodao kako

postoji potreba da se ukine ono {to se zov“dvije {kole pod jednim krovom“. Iakonjihovim postojanjem kr{e evropska prava, ukidanja, ipak, nije do{lo. Treba tako|pomenuti da je nevladina organizacija “Vaprava” pokrenula dva sudska spora u vezi sproblemom dvije {kole pod jednim krovomMostaru i Travniku.

U Travniku je sud odbio ovaj predmdok je Sud u Mostaru donio presudu u koriNVO Va{a prava. Sud u Mostaru presud

je da je postojanje „dvije {kole pod jednkrovom“ kr{enje Zakona o zabrani diskrimcije a Ministarstvo obrazovanja, nauke, kultui sporta Hercegova~ko-neretvanskog kanton(HNK) dobilo je rok do 1. septembra 2012. ovu praksu i ukine. Niti jedna od presuda npravosna`na. Da u procesu priklju~ivanUniji BiH mora ukinuti ovakav sist{kolovanja, upozoreno je i u godi{njeizvje{taju o napretku.

PRO[LOGODI[NJE UPOZORENJE PIERREA MIRELA

U izvještaju Evropske komisije onapretku BiH je jasno upozorenoda moraju biti ukinute dvije školepod jednim krovom

U KORISTSVOJEŠTETEDelegacijaEvropske unije uBiH je saop}ila da jesjednica Privremenogpododbora otkazanajer vlasti BiH nemajuzajedni~ki stav otemama predvi|enim

za razgovor



EU UVELAANTIDAMPINGCARINE NA UVOZSOLARNIH PANELAIZ KINEEvropska komisija (EK) odlu~ila jeuvesti antidamping carine na uvozsolarnih panela iz Kine, a nakon odlukeEK kineske vlasti su uzvratile pokretan- jem antidamping istrage o vinimauvezenim iz Evropske unije. I poredtoga, Evropska komisija se nada da }esa Pekingom prona}i rje{enje i zato se,kao znak dobre volje, opredijelila dapostepeno pove}a carine i ostavi mjes-ta za dogovor. Od 6. juna kineskisolarni proizvodi }e biti oporezovani sa11,8% a, u slu~aju da u naredna dvamjeseca ne bude postignut dogovor,prosje~na stopa }e biti pove}ana na47,6%.

ZBOG POPLAVA UPRIPRAVNOSTIGRADOVI USREDI[NJOJEVROPI

Poplave kakve su posljednjih danapogodile sredi{nju Evropu, u kojima jepoginulo 11 osoba i evakuirano vi{e oddeset hiljada ljudi, posljednji put su sedogodile 2002. godine. Tada je uê{koj poginulo 17 ljudi, a u cijeloj jeregiji {teta procijenjena na 20 milijardieura. Meteorolozi kaù da }e sprestankom ki{e nivo vode pasti {iromê{ke, ali }e na udar idu}ih dana do}idijelovi Njema~ke, Slova~ke iMa|arske. U Njema~koj je deset hiljadaljudi evakuirano iz nizinskih dijelovaSaske i Bavarske. Njema~ka kancelar-ka Angela Merkeldo{la je po~etkomsedmice u Passauu na jugu zemlje inajavila pomo} saveznih vlasti, hitno ibez birokratske procedure, objavio jeFrance Presse . Obilne ki{e u Austriji suu pro{lu nedjelju izazvale poplave iblatne bujice zbog kojih je vi{e stotinaljudi bilo primorano napustiti svojedomove. Njema~ka savezna vlada jeposlala na hiljade vojnika kako bipomogli stanovni{tvu gradova koji sebore s poplavama od nabujalog Dunava

EVROPA, ODMAH

E vropski poslanici }e tokom ovog ilinarednog mjeseca odlu~ivati o spo-razumu o uvjetima pod kojima je

mogu}e uvesti privremene grani~ne kontroleu zemljama {engenske zone koji su zemlje~lanice EU-a nedavno postigle. On definiraosnovna pravila ponovnog uvo|enja kontro-le u slu~aju vanrednih okolnosti a dokumen-tom se dozvoljava i mogu}nost nenajavl- jenih inspekcija na granici, kako bi se spri- je~ilo ilegalno uvo|enje kontrola. Prema

dogovoru, zemlja koja se suo~ava sa

ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom mouvede pograni~nu kontrolu. Kontrola gca mo}i }e da se uvede na {est mjesemogu}nost produàvanja do najvi{e dgodine, i to u slu~aju kada druge zemljedovoljno dobro osigurale svoje spogranice, tako da postoji rizik za ci{engensku zonu. Evropska komisija obavezu da provjerava da li dràve Scgenskog sporazuma kontroliraju svoje vske granice u skladu sa propisima. Ned

je objavljen tre}i izvje{taj Evrop

Kontrola granica moći će se uvesti na šestmjeseci, uz mogućnost produžavanja do

najviše dvije godine

Zemlje Evropske unije postigsporazum o uvjetima pod ko

granične kontrole u


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 43/8416.5.2013. I SLOBODNA BOSNA 43

i rijeka na jugu zemlje, obe}avaju}i namanje 50 miliona eura trenutne pomo}ugroènim podru~jima.

POVE]AN BROJ

AZILANATA IZ BiHU tre}em, polugodi{njem izvje{tajuEvropske komisije o stanju u prostoruSchengena (koji obuhvata period od 1.novembra 2012. do 30. aprila 2013.godine ), navodi se da se broj gra|anaSrbije, Crne Gore i Makedonije kojitraè azil u zemljama {engenskog prostora smanjio u januaru ove godine, dok je broj traìtelja azila iz BiH i Albanijznatno porastao.

Broj zahtjeva za azil koje su podni- jeli gra|ani zemalja Zapadnog Balkanau pet ~lanica EU-a ili {engenskog prostora koje su naj~e{}e odredi{te, manji je za 44% u januaru ove godinu uodnosu na januar pro{le godine,pokazuju podaciFrontexa, evropskeAgencije za koordinaciju kontrolegranice. Broj traìtelja azila iz Srbije ssmanjio za 61%, iz Crne Gore za 45% Makedonije za 46%, dok se brojgra|ana Albanije koji traè azil pove}aoza 74% a gra|ana BiH za 51%. NakonNjema~ke, koja ostaje glavno odredi{ttraìtelja azila, slijede [vedska, BelgijaLuksemburg i zemlja koja nije ~lanicaEU-a - [vajcarska.

OVE GODINE 70MILIONA EURA ZAHRVATSKU

Hrvatska }e nakon ulaska u EU udrugoj polovini ove godine na raspola-ganju imati oko 70 miliona eura izEvropskog socijalnog fonda. Odsljede}e godine, kada po~inje i narednbudètski period EU-a (2014. - 2020.),Hrvatskoj }e iz istog fonda na raspola-ganju biti oko 150 miliona euragodi{nje.

Ovih dana, mjesec prije ulaskaHrvatske u Uniju, na briselskoj zgradi kojoj je sjedi{te Evropske komisijepostavljen je hrvatski grb i datum ulas-ka Hrvatske sa rije~ima “dobrodo{laHrvatska” na ~etiri jezika: engleskomfrancuskom, holandskom i hrvatskom.Pano dobrodo{lice 28. dràvi ~laniciostat }e na zgradi Komisije do ulaskaHrvatske u Uniju.

komisije o stanju {engenskog podru~ja(obuhvata razdoblje od prvog novembra2012. do 30. aprila 2013.) koji posebnoocjenjuje primjenu {engenskih propisa, izda-vanje viza i sigurnosne procedure te stanjena vanjskim granicama Schengena. Izvje{tajnavodi da je u tom razdoblju samo Norve{ka ponovno uvela kontrolu na unutarnjimgranicama, i to povodom sve~ane dodjele Nobelove nagrade za mir u Oslu sredinomdecembra pro{le godine. U razdoblju odoktobra do decembra 2012. zabiljeèno je pribli no 13.600 ilegalnih prelazaka granice,{to je 52 posto manje nego u posljednjemtromjese~ju 2011. godine. U razdoblju od jula do septembra 2012., vi{e od polovicesvih zabiljeènih ilegalnih prelazaka otpada-lo je na Gr~ku. Ovaj je broj opao nakon {to je Gr~ka na svoju kopnenu granicu sTurskom prerasporedila oko 1.800 grani-~ara. U razdoblju od oktobra do decembra2012. na Italiju je otpadalo 31 posto svihzabiljeènih ilegalnih prelazaka (4.231osoba), a na Gr~ku 30 posto (4.035 osoba).Po~etkom aprila je po~ela sa radom drugageneracija Schengenskog informacijskogsistema (SIS II) koja dràvama ~lanicama pruà niz novih, pobolj{anih funkcija ikategorija stanja pripravnosti. Osim toga,nacionalnim tijelima za grani~nu kontrolu,carinama i policijama omogu}ava lakurazmjenu informacija o osobama koje sumo`da umije{ane u ozbiljan kriminal ili kojesu nestale. (D. Savi})

nakon dvogodišnjih pregovora,je moguće uvesti privremenejama šengenske zone

[TA DONOSI NOVI SPORAZUM:Evropska komisija ima obavezu da provjerava da li dràve potpisnice Schengenskog

sporazuma kontroliraju svoje vanjske granice u skladu sa propisima



BUSINESSMutni aran`man s “prebijanjem“ ruskog dugaOzbiljniji oporavak ekonomije tek 2014.Hotel Bristol - dvije nagrade u dvije godineSnaàn rast izvoza namjenske industrije BiH

Ve} dulje vremena dvije elektroprivredne kompanije u BiH - EP BiH i EPRS - najavljuju izgradnju novih ter-moblokova u Tuzli i Ugljeviku. Rije~ je odva va`na, finansijski skupa a ekonomskiopravdana projekta, ~ija je realizacija kraj-nje upitna zbog izostanka interesaozbiljnih investitora.

Prije izvjesnog vremena ovi su projekti ponovo aktuelizirani, nakon {to su upravedviju elektroprivrednih kompanija objeru~-

ke prigrlile ideju izvjesnih lobisti~kih kru-gova i me{etara da se finansijska kon-strukcija ova dva projekta zatvori “prebijanjem” prijeratnog duga Rusije premaBiH! Radi se o dugu od oko 200 milionaklirin{kih dolara, koji Rusija ne bi vratilaBiH u ke{u nego isporukom dviju elektro-turbina - jedne za TE Tuzla i druge za TEUgljevik.

Prijeratni dug Rusije prema dràvamanastalim raspadom Jugoslavije iznosio jeoko 1,2 milijarde klirin{kih dolara. Rusija je ranije sa svim dràvama ex Jugoslavije,

osim sa BiH, ovaj dug namirila isporukomrobe u odgovaraju}oj protuvrijednosti.

Na~elno, taj princip je prihvatljiv i zaBiH. Problem je, me|utim, {to je vrijed-nost dviju elektroturbina vi{estruko ve}aod iznosa ruskog duga prema BiH i {to bidvije elektroprivredne kompanije moralenamiriti ruskoj strani finansijsku razliku uiznosu ne manjem od 700 miliona eura!Problem je i u tome {to dvije ruske elektro-turbine ne bi bile kupljene na javnom

natje~aju nego bi se njihova cijenautvr|ivala slobodnom pogodbom, daklemetodom koju ne dopu{ta Zakon o javnimnabavkama i koja (metoda) u praviluotvara golemi prostor za korupciju.

Namirenje ruskog duga isporukomrobe mogu}e je samo pod uvjetom da vrijednost duga pribli`no odgovara vrijednos-ti isporu~ene robe i pod uvjetom da se dugzamijeni za berzansku robu ~iju je cijenumogu}e precizno ustanoviti i provjeriti.Svaki drugi aran`man s “prebijenjem”ruskog duga bio bi nezakonit.

Oporavakekonomije

BiH zavisiod prilikau regiji

Ekonomija BiH u ovoj godini zabile-ìt }e skroman rast od 0,9 odsto, a pozbiljniji koraci ka pove}anju ekonom-ske aktivnosti o~ekuju se tek u idugodini, procjene su Direkcije

ekonomsko planiranje BiH.U dokumentu “Perspektive od 20do 2016. godine”, koji je sa~inDirekcija za ekonomsko planiranje Bnavodi se da zna~ajniji rast ekonomBiH treba o~ekivati tek u 2014. godito kroz ja~anje rasta u Njema~kAustriji i Srbiji, te po~etak rastaHrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

U dokumentu se dodaje da bi 20152016. trebalo da budu obiljeène dalj postepenim ja~anjem ekonomskrasta, uglavnom kao posljedica sve iz-ènijih pozitivnih kretanja u okruènju.

“O~ekivanja progresa u okruènjuuglavnom postepenog karaktera, tako je za 2015. predvi|en ekonomski raBiH od 3,5 odsto, odnosno od 4,2 odu 2016. godini. Ovaj rast bi uglavnotrebalo da bude posljedica postepen ja~anja izvoza i realnog sektora, doma}e tra`nje zahvaljuju}i ja~anzaposlenosti i inostranih priliva novPri tome bi javne investicije trebalo imaju sve ve}i zna~aj”, navode u DEP

Dodaju da se u ovoj godini o~ekumjeren oporavak industrijske proizvo-dnje sa rastom od oko dva posto, doku idu}oj godini o~ekuje rast od pribli4,5 posto. Prema njihovim prognozamBiH u 2015. i 2016. godini o~ekuje rindustrijske proizvodnje od pribli`{est posto.

Prema procjenama DEP-a, toko2013. godine nominalna stopa izvo bi}e ve}a za 3,1 posto, dok }e uvdoìvjeti rast po ne{to vi{oj stopi kojaiznositi 4,1 posto. U idu}e tri godio~ekuje se pribli`no isti rast i uvozizvoza.

Rusi vraćaju dug u naturi?!

Priredio: ASIM METILJEVI]

“PREBIJANJE DUGA”Umjesto isplate duga u ke{u Rusija bi BiHisporu~ila dvije elektroturbine


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 45/846.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 45

Sarajevski hotelBristol , prvi internacionalni hotel u Bosni iHercegovini kojim upravlja me|unarodna hotelska grupacijaShaza Hotels , uspio je u samo dvije godine dva puta osvojiti

“Certifikat izvrsnosti”, me|unarodnu nagradu koju dodjeljujesvjetski turisti~ki portalTripAdvisor .

Ovo se priznanje dodjeljuje hotelsko-ugostiteljskim objekma s izvrsnom uslugom i uspijeva ga osvojiti samo 10 postosvih kompanija koje su uvr{tene u “grupu najboljih”. Da bi suop}e kvalificirali za Certifikat izvrsnosti, hoteli morajuodràvati ukupan rejting sa ocjenom ~etiri ili vi{e, od mogu} pet, {to je ustvari ocjena putnika na TripAdvisoru, koja moranavedena na ovom svjetskom portalu najmanje 12 mjeseci.Dodatni kriteriji uklju~uju opseg mi{ljenja zaprimljenih u posljednjih 12 mjeseci.

“Hotel Bristol Sarajevo i njegovi uposlenici su veoma sreda su ponovno dobili Certifikat izvrsnosti. Zaista se trudimo na{im gostima osiguramo nezaboravan boravak u na{em hotovo prizanje je samo jo{ jedan dokaz da su na{ rad i zalagannagra|eni izuzetno pozitivnim ocjenama na TripAdvisoru”,rekao je generalni direktor sarajevskog Bristola K ai Behrens.

Shaza Hotels, internacionalna mreà hotela u okviru koje posluje i Bristol, nezavisni je hotelski operator s pet zvjezdickojeg podràvaju presti`ni partneri uklju~uju}i i lanac hotelaKempinski .

Shaza Hotels je ~lanica Global Hotel Alliance, koja udru14 visokopozicioniranih i luksuznih regionalnih hotelskih brdova {irom svijeta.

Hotel Bristol je u minulom ratu te{ko razoren a u privatiznakon rata kupio ga je investitor iz Saudijske ArabijeShiddi

International i u njegovu rekonstrukciju uloìo vi{e od 40 mil-ona KM.Upravljanje obnovljenim hotelom povjereno je kompaniji S

Hotels iz Dubaija, koja je vlasnica na desetine najluksuznijih hotelau svijetu.

Ve} nekoliko godina zaredom namjenskaindustrija BiH, a prije svega namjenska industrijaFederacije BiH, biljeì snaàn rast izvoza. U prva~etiri mjeseca ove godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od oko 17,1 milion KM, {to je 3,5 mili-ona KM vi{e nego u istom razdoblju proteklegodine.

U 2011. godini ostvaren je izvoz u vrijednostiod 60 miliona KM, godinu dana kasnije-80 mili-ona KM, a prema predvi|anjima Vlade FBiH, u2013. godini izvoz }e prvi put nakon rata prema{iti iznos od 100 miliona KM.

Sarajevski hotel “Bristol”dobioprestižno priznanje

Izvoz namjenske industrije premašiće100 miliona KM

DVA PRIZNANJA U DVIJE GODINEHotel Bristol Sarajevo ponovno jedobio Certifikat izvrsnosti



Postojala je nekada rubrika, i jo{uvijek postoji, u kultnomPoli ti - kinom zabavniku , nazvana @ivot pi{e drame . Osamnaestogodi{-nja Hercegovka Doris Ba~i}, da

je neko drugo vrijeme, bez inter neta ifacebooka, jednoga bi dana mo`da mogla unjoj na}i svoje mjesto. Prije dvije-tri godine bolovala je Doris mjesecima od mononu-kleoze, razmi{ljala da se zauvijek prestane baviti sportom i okrene se {koli. No,roditelji joj to nisu dopu{tali, bodrili su je itjerali da se vrati na nogometni teren. Tetka je bila najupornija, hrabrila je, tjerala da ne popu{ta. Nakon {est mjeseci borbe s bole{}u, Doris je ozdravila i vratila se lopti. Nagrada - krajem pro{le nedjelje dogovo-rila je ~etverogodi{nju vjernost london-skomArsenalu , jednom od pet najva`nijihènskih nogometnih klubova Evrope.

SNOVI NA EMIRATESU Najtalentiranija golmanica Evrope jo{

petnaest dana ja igra~ica pod ugovorom sahrvatskim Osijekom, nakon toga ide uLondon potpisati profesionalni ugovor iigrati u, uz njema~ku i francusku, jednoj odtri najja~e lige Evrope. „Jo{ uvijek nisamba{ svjesna {ta mi se de{ava“, pri~a namDoris u poznatom sarajevskom restoranuLibertas , ~iji je vlasnik Davor Ba~i}, njezinotac. „Bila sam ravnodu{na sve dok nisamsletjela u London. Kada sam do{la, vidjelasam da me ~eka limuzina i pet ljudi izkluba, onda me je malo po~ela hvatatitrema. Ali sve bude lak{e kada sjedne{ i

po~ne{ razgovarati sa njima. Mislim da suroditelji uzbu|eniji od mene. Svima je {ok,k}erka jedinica im ide igrati u London.“

Da pri~a bude jo{ ve}a i sla|a, cura iz Neuma prva je igra~ica u historiji london-skog kluba koja nije sa Otoka. UArsenalu su igrale igra~ice iz [kotske, obje Irske, alinikada niti jedna Evropljanka. Doris je prvai ponosna je {to jeArsenal izabrao ba{ nju,iako ju je htjelo „pola Evrope“.

Ve} sa 14 godina bila je pozvana ukamp minhenskogBayerna . Pro{la je probu, no roditelji je nisu pustili da ostane.Imala je jedva 14 godina, i{la u {kolu ismatrali su kako je za nju prerano da seotisne sama u inozemstvo. „@elio me jeChelsea , zatim opet Bayern Munchen .Glasgow Rangers je bio gotovo rije{en, alismo ih odbili kada se javioArsenal . Traìlisu me i Bayer Leverkusen , zatim Twente ,

Standard Liege ... Ipak, mislim da je igrza Arsenal ostvarenje snova za svaksporta{a“, kaè Doris. Doris se prvo po~ baviti dùdom, kada je imala osam god No, ostavile se tatamija zbog problemki~mom. „@eljela sam se baviti naktivnijim sportom, a u Neumu i nije ni~ega drugog osim nogometa. Igraulici sa dje~acima, a svi na{i prijatelionako bili ljudi iz nogometa.“

Na porodi~nim druènjima ~esto s pojavljivali poznati nogometa{i pa je tDoris zavoljela taj sport. „Kum mi je GorJuri}, nekada{nji igra~ Veleà, Zvezagreba~kog Dinama... Moj otac je njvjen~ani kum. Druìli smo se punoPredragom Juri}em, sa Markom Viduknekako su stalno oko mene bili nogomi ljudi iz tog sporta. Tako sam i po~elKao i svaki pravi golman, i Doris je


SENZACIJA IZ NEUMA

Prije nekoliko danaDORIS BAČIĆ(18) iz Neuma potpisala je četverogodišnjiugovor sa londonskimARSENALOM; za SBDoris priča o svom životnom putu,

borbi s bolešću, ponudama evropskih klubova i razlozima odlaska u London

Pi{e: NEDIM HASI]Foto:MARIO ILIÎ]

TOPNIČKI DNEVNIK HERCEGOVKE DORIS BAČIĆ

Borila se {est mjeseci sa mononukleozom, htjelaodustati od nogometa, ali se vratila i potpisala ugovor

sa najve}im engleskim klubom,Arsenalom

TRENING NA GRBAVICIDo odlaska u LondonDoris svaki dan dvaputa trenira nastadionu @eljezni~ara


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 47/846.6.2013. I SLOBODNA BOSNA4

DORIS JE PRESKOÎLA

IZ NEUMA U ISTORIJUProtekle sedmice Doris Ba~i} dogovorila jenastavak karijere u kultnom londonskomklubu; prva je igra~ica iz Evrope koja jeikada potpisala za ~uveni Arsenal



igrala u napadu, ~esto protiv starijih ivi{estruko sna`nijih dje~aka.

Kada je po~ela trenirati u lokalnomneumskom klubu,Neretvancu , na jednomtreningu nije bilo golmana, pa se javila... Iostala me|u stativama i danas. „Ispo~etkaje bilo potcjenjivanja, tjerali su me saterena, nije im bilo ba{ jasno da ènsko elitrenirati nogomet. Kasnije, kada smo igraliutakmice, podsmjehivali su nam se, vide daje ènsko na golu i odmah misle da }e nasrazbiti. Kasnije su se ~udili kada bi izgubiliutakmicu, ali ljudi iz kluba su me uvijek~uvali, niko nije dao na mene.“Onda jekrenulo ozbiljno. U Dubrovniku je po~elaigrati za tamo{njiLibertas i odmah postalanajbolja golmanica prvenstva. Me|utim,klub je imao samo juniorski pogon pa je pre{la u drugi tim, uOmblu . „Klub je biodobar, ali nije bilo kvalitetnih treninga zagolmane. Pa sam prije dvije godine pre{la uSarajevo, u SFK. Jednu sezonu sam bila tu,osvojili smo prvenstvo i Kup, igrali Liguprvaka. Tada sam najvi{e napredovala, kadasam po~ela raditi sa Esom Ibrahimov }em.To mi je bio najve}i preokret u ìvotu, jerme je on svemu nau~io.“

Kaè kako je troje ljudi me|unajzaslu`nijma {to je danas u londonskomArsenalu . Pored Esada Ibrahimovi}a,dugogodi{njeg golmana i trenera@elje zni - ~a ra , tu je jo{ i Samira Hurem, klju~naosoba uSFK i ènskoj reprezentaciji BiH,zatim Demal [erbo, nekada{nji igra~

@eljezni~ara te menadèr Nermin Čengi}.„Nermin je napravio kontakt s predsjednikomArsenala , on je sve organizirao, ~im smosaznali da seArsenal raspituje za Doris.Sve je uradio besplatno, jer smo prijatelji,nije traìo nikakvu naknadu ili proviziju“,dodaje tata Davor.

HVALA, TETKAZbog {kole je Doris iz Sarajeva oti{la

igrati u Osijek i postala prvakinja Hrvatske.Za desetak dana igra finalnu utakmicuKupa i kada i to osvoji, onda ide za London, potpisati ugovor. Iznos koji }e zara|ivati jo{ uvijek nije definiran, no ve} sada zna da}e od kluba dobiti dvije avionske karte, pla}en stan i hranu te pla}eni fakultet kojiko{ta 20 hiljada funti. „Studirat }u sportskimenad`ment. Prve dvije godine koledàstudira se menad`ment, a onda idem naUniverzitet specijalizirati se.“

A kako je uop}e dobila priliku braniti uArsenalu ? Klju~na je bila utakmicakvalifikacija koju je sa Hrvatskom igrala protiv Engleske. Oto~anke su ih razbile sa

3-0 a Doris je i pored toga bila najbolja

igra~ica utakmice. [to, valjda, dovoljnogovori kako je branila. Nakon tog me~adobila je na desetine upita, no javio seArsenal i nije bilo dileme. „Arsenal je me|u~etiri najja~e ekipe u Evropi. Ispali su upolufinalu Lige prvaka odWolfsburga , kojiju je osvojio pobjedom nadLyonom “, udahu }e Doris.

„Golmanica je legendaArsenala , ona jeza njih ono {toInteru zna~i Javier Zanetti,

ali je ve} u poznim godinama. Ne o~ekujemda }u odmah stati na gol, otvoreno mi jere~eno na prvom sastanku, ko bude bolji,brani}e. Da}u sve od sebe da budem bolja.Re~eno mi je da grade ekipu od golmana izato su me i kupili.“

Njen je novi klub pro{le sedmiceosvojio FA Cup , brane naslov prvakaEngleske. Sezona je ve} po~ela, utakmica-ma prva dva kola prvenstva i nastavlja sesredinom mjeseca. Doris u Londonu treba biti najdalje do 15. jula kada se mora javitiu kamp u kojem je ve} upoznala Arsenea

Wengera i Mikaela Artetu. Javio se,

naravno, i Boro Primorac. Mostarac Wengerovog stru~nog {taba je na odmali je ve} poru~io da }e pomo}i kolikotreba. „Engleska je ~udo, kada sam igrareprezentacijom, svi ti traè autogramnemaju pojma ko si. Ako igra{ nogoodmah si popularan, na svakoj utakmi20-30 tisu}a ljudi“, pri~a Doris spremajse za Englesku u kojoj jeEvertonnajverival njenog novog kluba i u kojoj prikrajka vrebajuChelsea i Liverpool . Amalo je nedostajalo da ono {to najvi{eu svom ìvotu, oto~ki nogomet, ossamo san.

„Bili smo u kampu reprezentacije, ismo sa Srbijom i Nizozemskom kval fikacje. Nisam branila protiv Srbije. Tregolmana Tomo Butina je rekao izbornikmene stavi na gol nakon {to je pgolmanica primila ~etiri gola, ali on tohtio. Bila sam ljuta, htjela sam sve napui igrati za BiH, jer sam bila razo~aodnosom, me|utim, on me je proNizozemske ubacio u igru u 90. misamo da ne mogu i}i iz Hrvatske.

Vratila sam su ku}i, osje}ala samlo{e, oteklo mi je grlo, visoka temperaDoktor je kazao da ve} mjesec dana immononukleozu. [est mjeseci nistrenirala i povratak je bio zaista teNema{ snage, nema{ volje da igra{trenira{. Htjela sam odustati, ali mama mi nisu dali. Tetka me je tjerala i ubirem plodove tog strpljenja“, kaè Dorizaklju~uju}i: „Nadam se da }e mojstopama brzo krenuti i Amela Kr{o, kosa mnom igrala uSF K . Ona je najbolja ovim prostorma, ~udo od igra~a. Igrobje noge i ima mjesto u svakoj e

svijeta.“SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.48

SENZACIJA IZ NEUMA

VJEČNO ZAHVALNA:Najviše dugujem treneruEsi Ibrahimoviću koji me

je najviše naučio;za odlazak u Engleskuzaslužni su i Samira

Hurem, Džemal Šerbo,Nermin Čengić...





Trinaesti lipnja je vaàn datum. Ni{ ima najmanje dva razloga zanjegovo obiljeàvanje. Prvi je jer je Konstantin ro|en u Ni{u, adrugi je da je, zahvaljuju}i

njemu, kr{}anstvo, prije 1.700 godina,dobilo slobodu djelovanja koju ni danasnemaju, u postjugoslavenskim dràvamaneke religijske grupe (broj~ano male,sljedbe, novi religijski pokreti). Ili imajuograni~enu slobodu, nikako ne onakvukakvu imaju pripadnici Srpsko-pravosla-vne i Katoli~ke crkve, te Islamske i @idov-ske zajednice. Ta ~injenica je poraàvaju}aza ovda{nje dràvice koje sebe nazivajudemokratskim. No, vratimo se Konstantinu.

Tko je Konstantin - va`na osoba u povijesti kr{}anstva: Konstantin je ro|en u Naissusu (dana{nji Ni{), a odrastao je na

dvoru cara Dioklecijana. Rije~ je o velikomrimskom caru koji je vladao carstvom od 1.srpnja 306. do 22. svibnja 337. godine.Konstantin je klju~na osoba u doga|anjima bitnim za povijest kr{}anstva. O njegovomreligijskom uvjerenju postoje brojnekontroverze. Navodno je tek pred smrt prihvatio biti kr{tenim.

Konstantin je bio prvi vladar Rimskogcarstva koji je tolerirao kr{}anstvo.Dopustio je emancipaciju robova u Crkvi(321). @elio je prona}i rje{enje za sporovekoji su ve} potresali kr{}ansku zajednicu.„Na àlost, Konstantin, koji uop}e nijerazumio spor, odlu~io je uplesti se i sazvao je sve biskupe u maloazijski grad Niceju20. svibnja 325. godine“, pi{e KarenArmstrong (2012.). Je li Armstrong u pravu? Sazivanje sabora u Niceji (325.) nijekod Konstantina bilo toliko motiviranoteolo{kim pitanjima, i unutarcrkvenimsporovima, koliko potrebom za politi~kim jedinstvom u carstvu. Uz toleranciju, rekao bih da je to bila druga va`na karakteristikaKonstantinova - cijenio je realan utjecajkoji religija ima u dru{tvu. Mnogima u politici danas nedostaje taj osje}aj outjecaju religije u dru{tvu (kojeg, naravno,ne treba precjenjivati, ali ni podcjenjivati).Dakle, osnovni Konstantinov cilj je bio - jedinstvo carstva.

Dono{enje Milanskog edikta: Podsje-timo se da su kr{}ani u Rimskom carstvu bili „optuèni za ateizam zato {to nisu htjeli~astiti za{titni~ke bogove carstva, pa suneki poku{ali dokazati da kr{}anstvo nije praznovjerje nego nova filozofska {kola“(Armstrong, 2012.). Po kazivanju povjesni~ara, Konstantin je 312. godine u bitki kod Milvije porazio svojeg suparnikaza carsko prijestolje, vjeruju}i da pobjeduduguje kr{}anskom Bogu. Kada su sesljede}e godine (velja~a 313.) Konstantin iLicinije sastali u Milanu, dogovorili su se

kako rije{iti politi~ke probleme u carsdonijeti uredbe u korist kr{}ana. Tak13. lipnja donijeli Edikt po kojem sva pa i kr{}ani, ima slobodu slijediti relkoju èle. Ukinute su pravne odredbe su bile antikr{}anske, zagarantirana sloda religijskog iskazivanja i sloboda obza kr{}ane.

Je li i samo kr{}anstvo toga doba poticaja za dono{enje takvih odluka? tolerancija prvobitnog kr{}anstva bila jod faktora zbog kojih je Konstantin prikr{}anstvo? O tome ne znamo ni{tasamo moèmo pretpostaviti da je to imutjecaja na njegovu odluku. O~ito dasam Konstantin imao smisla ne samna~in borbe za jedinstvo carstva, ve}toleranciju. Dao je slobodu onima kojimali druga~iji religijski identitet njegovog, {to mnogi ni danas nisu u stu~initi kad su u pitanju religijske man(za njih je sloboda vjere — neslonevjere i „manjinske vjere“).

Milanski edikt u literaturi: [to Milanskom ediktu moèmo na}i u litero religiji? Evo nekih primjera. UEncykl pedia of Catholicism(New York, 200nema natuknice „Milanski edikt“, ali po je kratki podaci o Konstantinu i da je ru Ni{u, u „modernoj Jugoslaviji“, kakou toj Enciklopediji (ponavljam - tisk2007. godine), mada se u nekim enci pedijama kaè da je ro|en u „Naissusudana{njoj Turskoj“ (kakva gre{ka!).

U Op}em religijskom leksikonu (2002moèmo ~itati: „Milanski edikt, prokojim je car Konstantin 313. dopukr{}anstvu pravo javnosti i izjedna~iodrugim religijama u Carstvu. Timezavr{eno doba progona kr{}aMe|utim, u Suvremenoj katoli~koj enci pe diji (2005.) uop}e nema natuknic„Milanski edikt“, ali ima natukn„Milodra{ka Ahdnama“, koju je su


GRAD NI[, GRAD NI[

Pi{e: akademikIVO CVITKOVI]

Car Konstantin prije 1.700 godina dao je slobodumanjinskim religijama, {to u mnogim dru{tvima

ni danas nije slu~aj

Cijelu 2013. godinu Srbija, a pogotovo Niš, brojnim manifestacijama obilježav1.700 godina Milanskog edikta, jednog od najznačajnijih događaja u povijestikršćanstva, ali i civilizacije općenito; naš suradnik, ugledni profesor povijesti sociologije religije, samo za„SB“piše o značaju ovog datuma, ali i o aktuelnim

religijskim fenomenima danas i ovdje

ZNAČAJ MILANSKOG EDIKTA



Mehmed II. 1404. dao bosanskimfranjevcima u Milodraù k/Kiseljaka(BiH), a kojom je data sloboda djelovanja bosanskim franjevcima. Ni uDictionary of Religions (1984.) nema odrednice „Milan-

ski edikt“, kao ni uLeksikon temeljnih re li - gij skih pojmova (2005.).U knjizi Kronika kr{}anstva (1998.)stoji da su Konstantin i njegov suvladar Licinije dali potpunu slobodu kr{}anstvu

313. godine. Licinije je u svojoj rezideu Nikomediji napisao pismo „O ponovuspostavljanju Crkve“. S Konstantinomu velja~i 313. godine usuglasio oko te Na istoku, pod vla{}u Maksimina Dzahtjev za toleranciju je nai{ao nerazumijevanje.

August Franzen, uPregledu povijeCrkve (1983.) pi{e da se Konstantin pokrstiti tek na samrtnoj postelji, iako s312. priznavao kr{}aninom. Godine 31zajedno s Licinijem, izradio Mila program tolerancije u obliku reskriptstarom Rimu, pisani odgovor caranejasna pravna pitanja), a ne edikta, Franzen. UReligijskom leksikonu (1999ipak se naziva „Milanskim ediktom tolerancije“. Tako sam ga i sam odredio („Milanski edikt“) uRe~niku re li gij ski pojmova , uz napomenu da je tikr{}anstvo postalo priznata religija kodobila slobodu {irenja (2009.).

Od tada (od 313. godine), kroz povikr{}anstvo ne}e vi{e biti ono {to je bitada - ~esto }e predstavljati ideolo{ku logu vlastima.

Odnos Crkve prema Konstantinu:OMilanskog edikta, osobito od progla{kr{}anstva dràvnom religijom,


1.700 GODINA KA

[to je karakteristika dviju najve}ih

kr{}anskih zajednica (Srpsko-pravoslavnei Katoli~ke crkve) na prostorima biv{eJugoslavije? Strah obje od islama. StrahSrpsko-pravoslavne crkve od Vatikana ikatoli~anstva, strah Katoli~ke crkve odpravoslavlja. Obje su tijesno povezane sekstremnim nacionalizmom. Tako srpsko-pravoslavne ekstremiste brine strah odlatinice, a hrvatsko-katolike ekstremistestrah od }irilice (koja je staro i hrvatskopismo u dijelovima Hrvatske i Bosne iHercegovine). To pokazuju protesti uVukovaru, prekrièni natpisi nazivagradova na tablama s nazivima mjesta u

Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Podsje}a me to na doga|aj iz Cazinskekrajine, neposredno nakon Drugogsvjetskog rata. Posva|ali se mje{tani oko}irilice i latinice, sijevnuli noèvi, prolila sekrv. Policija ih odvela sudcu koji ih jesaslu{ao, napravio zapisnik, i kad sutrebali potpisati se, svi su stavili otisakpalca – nisu znali ni }irilicu ni latinicu zakoju su prolili krv. Zanimljivo bi bilo istraìtikoliko su dana{nji ekstremisti, braniteljilatinice i }irilice, pro~itali knjiga na latinici i}irilici za koju su spremni protestirati iginuti. Ili im je posljednje {to su pro~italinjihovo matursko svjedo~anstvo!

RAVNOTE@A STRAHA

Rat „naše“ ćirilice protiv„njihove“ latinice

BOG I SRBI, HRVATI, BOŠNJACI:Kao što je Konstantin mislio da je Bog u ratu njegovoj strani, tako su Boga prisvajali ratnici u ratovima na prostorima eJugoslavije ‘90-ih godina. Tako je Bog sad bio na strani Hrvata („Bog i Hrvati!), na strani Srba („I Bog je Srbin“ – naslov jednog ratnog grafita), a nije zaboraviodruženje s Bošnjacima (za što su mu zahvaljivali poklikom „Allahu ekber!“)



(kr{}anstvo) }e postati „svetska kriza suzakoja je ostavila za sobom slan i gorak trag“, pisao je rumunjski knjièvnik Emil Cioran(Sioran, 2011.). Crkva slavi Konstantina jer je, uz priznanje kr{}anstva, pokrenuoizgradnju mnogih bazilika, kipova, crkvi,udario je temelj Carigradu kao „drugomRimu“.

Zato i ne iznena|uje da je pokopan uCrkvi dvanaest apostola u Carigradu, me|ugrobovima dvanaest apostola (u isto~nojCrkvi smatraju ga za „trinaestog“ apostola).U isto~noj Crkvi {tuju ga kao sveca (madase postavlja pitanje kako moè postatisvecem netko tko ubije suprugu i sina).

Dan sv. Konstantina je 21. svibanj.Kr{}anstvo 313. godine i kr{}anstvo

2013. godine (sli~nosti): Postoje li nekesli~nosti dana{njeg kr{}anstva s onim iz313. godine, kad je rije~ o njegovimdru{tvenim pozicijama? Prisjetimo se da jeKonstantin ne samo priznao kr{}anstvo,ve} je crkvi vratio oduzetu joj imovinu. A to

su radili i mali „Konstantini“ u regiji, nakon1990-ih. Vratili su Crkvi dobar dio imovine bez ikakve zakonske osnove; u Hrvatskoj,Bosni i Hercegovini i Srbiji uveli sukonfesionalnu vjersku pouku u javne {kolea da nikakve javne rasprave nije bilo nitizakonske osnove za taj potez vlasti (tek suse poslije ta pitanja regulirala zakonom).Zauzvrat, Crkva se pona{ala u ~etvrtomstolje}u kao {to se pona{a i danas: uzvratila je vladaru/ima podr{kom njihovoj politici.

Kao {to je Konstantin mislio da je Bog uratu na njegovoj strani, tako su Boga prisvajali ratnici u ratovima na prostorima

ex. Jugoslavije ‘90-ih godina. Tako je Bogsad bio na strani Hrvata („Bog i Hrvati!),sad na strani Srba („I Bog je Srbin“ — naslov jednog ratnog grafita), a nije zaboravio nidruènje s Bo{njacima (za {to su muzahvaljivali poklikom „Allahu ekber!“).

[to dana{nji kr{}ani ba{tine od Milanskog edikta - posljedice Milanskog

edikta: Konstantin je uspostavio i modelcezaropapizma u kojem su vladari na ~eluCrkve (i sam je predsjedavao koncilima u

Arlosu i Niceji). Vrhovna svjetovnreligijska vlast je u njihovim rukama. R je o kontroli dràve nad Crkvom i njezi

kori{tenju za legitimiranje politi~ke vRekli bismo, model koji se, {to se legitimiranja politi~ke vlasti, koristi, naili onaj na~in, do danas i u regiji Balka

Kri` od Konstantina vi{e nije bio mjna kojem se izvr{avala smrtna kazna protivnicima, on }e od ~etvrtog sto postati simbolom kr{}anstva i tu ulogui danas. I ne samo to. Postavljat }esvuda, u pro{losti kao i danas.

Konstantin je naredio da se snedjelja, a ne subota, kako bi se i nana~in kr{}anstvo odvojilo od ìdovIpak, neke kr{}anske zajednice, p

Etiopske (Abesinijske) crkve, Jehovsvjedoka, adventista sedmog dana zadsu {tovanja subote, a ne nedjelje. nicejskom saboru (325.) potvr|eno je dUskrs slavi nedjeljom. Dakle, od Konstinovih uredbi ba{tinimo: ukidanje smkazne na kriù; svetkovanje nedjeljesvetkovanje uskrsa nedjeljom; instrumentalizaciju religije od strane dràve, {to tdo dana{njeg dana mada taj „brak“ donio sre}u ni Crkvi ni dràvi. ZVattimo „savez izme|u Crkve i dràve k je sklopio Konstantin smatra kr{}anzastranjivanjem“, pi{e Karen Armst(2012.). Zbog toga se, iako vjernik, neodre}i sekularizacije.

„Hri{}anstvo nije ni{tanovo donelo nsvet: ni ljubav, ni greh, ni Boga, ~aan|ele. Sve je postojalo i pre toga a i ljsu ìveli i umirali sa tim“, pisao je rumunski knjièvnik Emil Cioran (Sioran, 20Je li to ba{ tako? [to nam je jo{ u nasliostavilo priznavanje kr{}anstva? Stva jedne nove civilizacije na vrijednostimreligijske tradicije (kao {to su hinduiz budizam, konfucijanstvo, islam i da ne bra jam, utjecali na nastanak nekih dru

civilizacija).SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.52

GRAD NI[, GRAD NI[

KONSTANTIN I BOSNA:U suvremenoj katoličkojenciklopediji (2005.)uopće nema natuknice„Milanski edikt“, ali imanatuknica „MilodraškaAhdnama“, koju je sultanMehmed II. 1404. daobosanskim franjevcima uMilodražu k/Kiseljaka

(BiH), a kojom je datasloboda djelovanjabosanskim franjevcima





Mnogo je na~ina na koje sedmaumjetnost nekome moè bitiinspiracija ili strast. Za onekoji direktno u~estvuju u stva-ranju filmskog djela - od redi-

telja i gluma~ke ekipe, preko direktorafotografije, majstora svjetla i kamermana,do {minkera i kostimografa, strast prema profesiji je ne{to {to se podrazumijeva i bez~ega krajnji rezultat nikada ne moè bitizadovoljavaju}i. Bez te strasti, sasvimsigurno, svijet bi ostao uskra}en za mnogakultna filmska remek-djela, u kojima svaki put iznova uìvamo i otkrivamo neke novedetalje u scenama, pokretima, svjetlu...

KREATIVNI AUTOPORTRETLjubitelji filma, od onih umjerenih pa

do najposve}enijih, koje se nerijetko nazivai „fanaticima“, u stanju su reproducirati prizore sa velikog ekrana bezbroj puta ispontano ih prenijeti u svakodnevni ìvot urazgovoru, gestikulaciji, odijevanju, a za jednog filmskog autora vjerovatno nemave}eg priznanja od toga. Na~in na koji jemladi sarajevski grafi~ki dizajner, stripcrta~ i ilustrator Enis î{i}neke od naj poz-natijih scena i likova iz povijesti sedmeumjetnosti zamrznuo u vremenu vezan je za

ono iskonsko u umjetnosti - crte` kaoformu koja je u dana{njem vremenu,naàlost, sve manje zastupljena, ali to je ne~ini manje vrijednom, naprotiv. Me|umladim bosanskohercegova~kim umjetni-cima i studentima umjetnosti ima mnogodobrih crta~a, ali samo rijetki imajudovoljno samopouzdanja da predstave svojrad u tom obliku javnosti. Či{i} je to u~iniokoncepcijski spojiv{i dvije svoje velikestrasti, film i crte`, a dodirna ta~ka jetakozvani “frame”, odnosno izdvojenikratki segment filma (fotografija u igranomili dokumentarnom i crte` u 2D ili 3D

animiranom filmu). Film je zbir frameova ,

slika koje se pojavljuju kratko i ukontinuitetu se zamjenjuju sljede}om, {tokod gledalaca stvara iluziju pokretne slike.

Svaki frame , kao vizuelni narativ filma,

nastaje planski u saradnji reditedirektora fotografije, kamermana, majssvjetla i ostalih ~lanova filmske ek

po{tuju}i pravila likovne forme.SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.54

FREJMOVI ENISA Î[I]A

Pi{e: MAJA RADEVI]

FILM NA CRTEŽIMA

Galerija savremene umjetnostiJAVA u Sarajevu od 6. juna predstavlja izložbucrteža pod nazivom “Frames” mladog sarajevskog umjetnikaENISA ČIŠIĆA; na

izvrsnim crtežima različitih formata autor prikazuje neke od nezaboravnihkadrova i likova iz svijeta sedme umjetnosti - od HitchcockovogPSYCHA, do

BLADE RUNNERARidleyja Scotta iMAD MAXAGeorgea Millera...

Pritisni "pause" za sje}anje

CRTA^, GRAFI^KI DIZAJNER, ILUSTRATOR„Cilj mi je da probudim sje}anje na neki prizor iz filma kod posmatra~a, premda u isto vrijemetaj prizor ne govori o samom filmu ili njegovoj ideji“



razgovoru za na{ magazin, Enis Či{i}obja{njava odakle je nastao motiv da se pokretne slike „zaustave“ u vremenu,

odnosno na crteìma. „Moglo bi se re}i daje ova izlo`ba na neki na~in mojautoportret. Crteì nisu samo reprodukcije

fotografija iz filma, ve} moj naporzaustavljanjem vremena reprodukuemocionalnu reakciju koju sam iskgledaju}i odre|eni prizor iz filma. Topauziranje i dupliciranje sje}anja na izmojih inspiracija i kreativnosti“, kaè Eni dodaje: „Sekunda filma sadrì ‘frejmova’, tako da odabirom ba{ ovih i ba{ ovih filmova postavka odre|uje i vizuelni izraz.“

Posmatraju}i Enisove crteè, pmisao je da su njegovi radovi prvenstv posveta kultnim filmovima i velikansedme umjetnosti, poput Alfreda Hitchcocka i mo`da najpoznatijeg filmskog prizsvih vremena - onog izPsycha , koilustruje i plakat izlo`be, ili dugometra` prvijenca Jean-Luc GodardaBreathless i1960. godine koji je internaciona proslavio francuski novi talas. Aizdvaja pojedina~ne slike i reprodukukroz crte`, bave}i se linijom, formo prostorom unutar razli~itih kompozisvjetlom i sjenom, zapravo svim oelementima koji u pravilu ~ine jednu s


ZAMRZNUTE POKRETNE

NEZABORAVNI KADROVI U CRTE@IMA

Scena tu{iranja iz „Psycha“ Alfreda Hitchcocka spada me|u najpoznatije u povijesti film

PRIPREME ZA IZLO@BUVeliki formati su za î{i}a

najve}i izazov

Plakat izlo`be AUSTRALIJSKA FILMSKA LEGENDA Kadar iz „Mad Maxa“ reditelja Georgea Millera



Zaustavljanjem vremena na onim op}immjestima ~ije kompozicije, likove i rje{enjakadra prepoznaje svaki filmofil, daju}i li~ni

pe~at senzibiliteta i zanatskog umije}avrsnog crta~a, Enis ostavlja prostora zali~nu meditaciju. Ali ovog puta ne na nivou

filmskog iskustva cjeline, ve} fragmentano, nad djeli}ima ustanovljene, prepoznatljive vrijednosti. „Film je dio pop kulture tada se pojedini kadrovi u crteìma mlako prepoznati. Meni je bio cilj probudim sje}anje na neki prizor iz fkod posmatra~a, premda u isto vrijemprizor ne govori o tom filmu ili njegoideji“, obja{njava Enis. „U odabiru frejmova nisam se oslanjao na autore ili ànrfilmova koje sam ‘secirao’, nego na jevrijeme i sje}anje na to vrijeme. Zato nrekao da je pitanju posveta kultfilmovima, ve} odabir na osnovu liiskustava i sje}anja na te filmove.“

Či{i}eva izlo`ba pod nazivomFrameotvara se na dan objavljivanja ovog bSlobodne Bosne , 6. juna u 19 sati,Galeriji savremene umjetnostiJava u Sara jevu. Posjetioci }e mo}i vidjeti okocrteà na papiru razli~itih formata, oddo ogromnih crteà dimenzija dva i metra.

Koncept izlo`be nastao je prije goddana, a dio Enisovog rada publika je viu aprilu ove godine na grupnoj izlo`bCollegiumu Artisticumu , kada je tako| predstavio jedan svoj „filmski“ crtevelikom formatu koji je privukao veinteresovanje. Za velike formate trnajvi{e vremena, ali ujedno predstavljnajve}i izazov, govori Enis. A {to sefilmskih sklonosti, odnosno odaframeova, Či{i} kaè: „Najve}i izvori minspiracije suBlade Runner, Alien i Odisejamada, recimo, ovdje postoje i kadrovfilmova koje sam èlio da uradim iako

se sam film nije dopao...“ZANAT I(LI) TEHNIKA

Zahvaljuju}i novim medijima, usavr{enim kompjuterskim programima i animac jama danas se moè stvoriti gotovo Kao ~lan kreativnog timaFabrike , Či{i}svom radu svakodnevno koristi prednkompjuterske grafike. Autor je i spot pjesmu AIMBasheskia & Eduarda EQ , ko je objavljen na najrespekta bilnijem portaza video-design i animacijuwww.motiongrapher.com.

Ipak, posve}enost crteù je ono {to j

sada najvi{e obiljeìlo rad ovog mlaumjetnika, bilo da je rije~ o filmsframeovima , stripu ili ilustraci jama„Crtanje je zanat za koji treba dvremena da bi se savladao, ali s drstrane, crtanje nema nikakve vezeu~enjem tehnike, ono nema veze sa eskom niti konceptima, ve} sa u~enpravilnog posmatranja prirode. Kompjski program je alat kao i svaki drutako|er treba vremena da se savlada. Vduè vrijeme bavim se i crtanjem i komterskom grafikom, ali osje}am da icrtanjem na papiru ostavljam ja~i tr

zaklju~uje na{ sagovornik.SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.

FREJMOVI ENISA Î[I]A

Ovda{nja javnost, posebice ljubiteljistripa, Enisa su upoznali i kao vrsnog strip-crta~a. Svoj rad predstavljao je naizlo`bama koje je organizovalaStripopekaInicijativa, a obzirom da je upravo zavr{enStripiti fest u Sarajevu, ne moèmo a da nepitamo: ima li nade za bosanskoherce-gova~ki strip i da li se posljednjih godinamalo popravila situacija kada je rije~ o

promociji doma}ih strip autora?„Podràvam sve projekte vezane za

strip. Poznajem dosta dobrih autora izBosne i Hercegovine i svi se borimo da’isplivamo’ na francuskom ili ameri~komtrì{tu, ali nije lako na}i svoje mjesto utim okvirima. Kod nas je stanje sa stripomonakvo kakvo je i sa kulturom generalno,mo`da ~ak i gore“ , smatra Enis.

NI STRIP NIJE [TO JE NEKAD BIO...

„Borimo se da isplivamo, ali nijelako naći svoje mjesto na tržištu“

56

„BLADE RUNNER“Rutger Hauer kao Roy Batty u filmu Ridleyja Scotta „Blade Runner“ iz 1982.

FRANCUSKI NOVI TALAS„Breathless“ Jean-Luca Godarda


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 57/84 5

Idok je devedeset posto po{tenogsvijeta osu|eno na puko preivljava-nje, dobar procenat ostalih br oje novceste~ene kriminalnim privatizacijama,malverzacijama, tajkunizaci jama, raz-

nim liberalizacijama. Svijet u ko jem jeljudska glupost pre{la sve granice upravo jetema koju obra|uju makedonski rockeriParketi .

PREZIVATI SE - PARKETJedan je to od najkonzistentnijih inajboljih makedonskih rock bandova. Pri~a

o tome kako su prije nekoliko mjeseciodlu~ili objaviti posljednji album namaternjem jeziku, ali i kontroverzne izjavekako bi voljeli nastupiti sa JelenomKarleu{om bile su dovoljan povod da senapi{e slovo i o njihovojdonkihotovskoj borbi koja evo traje ve} dvadesetak godina.

Parketi su osnovani u makedonskomgradi}u Bitoli 8. sije~nja 1991. godine. Usimpati~noj kratkoj biografiji stoji kako suParkete formirali Sasho, Sims i Slave. Jo{ jedan kuriozitet koji govori koliko jeozbiljno ono ~ime se band bavi je i promjena prezimena u Parket. Svi ~lanovi,a ima ih pet, sada se prezivaju Parket.Sasho Parketu jednom intervjuu objasnio je razloge nastanka banda.“Parketi suformirani iz velike ljubavi prema ~istom iiskrenom rokenrolu i patnji koja je dolazilagledaju}i previ{e sranja na televiziji koja sunas ubijala u pojam. Nismo mogli daizdrìmo tu dosadnu takozvanu zabavnumuziku koja je po~etkom devedesetihservirana na doma}im tv programima.Po~eli smo sa radom usporedo sa Seattleekspanzijom i cijelom tom grunge scenom.To nam je bio veliki motiv da postanemosvjetski band i damo svoj doprinos rokenrolmuzici.”

Po~eci Parketa vezanisu za Rock fest koji seodràvao u Skopju. Ve}1994. godine Parketi su predgrupa Psiho mod o p o pu na dva skopska koncerta. Naj poznatija pjesma kojusu tada izvodili, sastavljena je isklju~ivo od simpati~nih psovki. Pjesma se na make-

donskom jeziku zoveDa ja

ebam babati na letanje , {to bi u prijevoduzvu~aloJ.... ti babu u letu . Sve do nedavno~lanovi grupeParketi su zbog lo{e zarademorali raditi i druge poslove kako bi preìvjeli, ali su se stvari promijenile 2008.godine. Sasho Parket i dru{tvo odlu~ni unamjeri da prestanu biti lokalni band po~inju ozbiljnu karijeru.

JAVNA PONUDA JKSlijede nastupi na novosadskomExitu ,

ali i vrijedan nastup kao predgrupaameri~kim rockerimaBloodhound Gang .Parketi, namjerno ili slu~ajno, zvukomnajvi{e podsje}aju naRamonese . Po{tuju}iold school , Parketi su zacementirali lokalnistatus, a nakon posljednjeg studijskog albu-ma Frankenstein Republika , odlu~ili su prestati pjevati na maternjem jeziku i

napraviti ve}i iskorak name|unarodnoj rock sceni.

U istom pravcu zasigur -no ide i javna ponudaParketa da nastupe na kon-certu Jelene Karleu{e na beogradskomU{}u , kako biih ~uo {to ve}i broj ljudi,ma koliko to nevjerojatnozvu~alo. Obja{njenje kojesu Parketi ponudili je jed-

nostavno. “Čuli smo da JK

priprema veliki spektakl naU{}u Beogradu i ovom se prilikom javljamèljom da nastupimo kao predgrupa po{to doti~nu smatramo za osotvorenog uma, mislimo da }e nam se ispuniti.” Zanimljiva je i pri~a snimanja video spota za pjesmuMi puknfilmo , s kojim je najavljen njihov ~estudijski albumFrankenstein RepubliSpot je ura|en u ku}noj varijanti. SaParket svojim digitalnim fotoaparanapravio je gomilu fotografija koje je sobradio u photoshopu , a od kojih je kasnsloìo i videouradak.

Album Republika Frankensteinotvar pjesma Made in China . Uvodni riff ko podsje}a na rane radove AC/DC-a samuvod u ~vrstu melodiju kojomParke problematiziraju kinesko “kloniranje” si sva~ega. Sve pjesme s najnovijeg albodlikuje snaàn rock zvuk i nadahn pomalo podrugljivi ali i duhoviti teksJedan od takvih je i tekst pjesmeBolen si vumo . Zanimljiva je i ìva pjesmaJuddy , ai ne{to sporija, ljubavnaHoney Bunney . albuma se izdvajaju i pjesmeFajront i M pukna filmo . Album zatvaraFrankensteRepublika (Mark Purpose remix), stihovkojim se Parketi simboli~no osloba|alokalnih okova i izlaze na veliku euros

na kojoj im èlimo puno uspjeha.

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Ako se rock and roll band zovePARKETI, onda bi to trebalo biti neštozanimljivo; i više je od toga, o čemu piše naš muzički kritičar

PUNK S OKUSOM HUMORA

BITOLA, NJIHOV RODE

SASHO PARKET I DRUŠTVONi{ta lokalno, samo i uvijek kvalitetno i globalno




Kada su u godini prijeZimskiholimpijskih igara snimili i emi-tovaliBahru , ~lanovi banjalu~kegrupe Dinar automatski su sevinuli u nebo i sjeli na njegove

mindere kao najsjajnije zvijezde.Dinara se pro{le sedmice ~ak sjetilo i tehni~koosoblje beogradskedvestodvojke , kada je u

jednoj od njihovih emisija gostovao GoranPetranovi} Rizo, nekada{nji pjeva~ grupeElvis J. Kurtovich. Voditelj mu u jednomtrenutku kaè da ga upravo iz reìje pitaju{ta je sa grupomDinar , a Rizo veli da su mu bili dragi i da ne zna da li vi{e postoje. A mi}emo mu odgovoriti:Izgleda da postoje.Pri~ali smo o tome prije neki dan saEdinom Tahirovi}emili, ako ho}ete,Tahirom Dinarom, malo vi{e alfom a malomanje omegom, i pjeva~em legendarnog benda.

“Prije trideset godina imali smo prvuozbiljniju postavu u kojoj su, pored mene,

bili Sa{a Obradovi}, Zlatko Prpa, SlavkoRadusin i Dejan Jovi}. Skoro ista postavasnimila je tri nove pjesme. Jedina promjenabila je na mjestu bas gitariste - ZdenkoSimonovi} iz grupeRadio je na bas gitarizamijenio Zlatka Prpu koji je u Kanadi.Dejan Mili} svirao je bubnjeve a JugoslavJovi~i} pjevao je prate}e vokale. Ako bi sepovratak na scenu pokazao uspje{nim, uplanu je i povratni~ki CD. Razlozi zaokupljanje sli~ni su onima od prijetridesetak godina. Kao danas u Sarajevutada se u Banjoj Luci sviralo sve samo nerock and roll. A kada biste ih pitali {ta

svirate jednoglasno bi rekli da sviraju rockand roll”, veli Tahir Dinar.

NAU^NA FANTASTIKAS tim da je danas rock and roll {irok

pojam kao nikad do sad...Da, poznata je ona “ma, sve je to rock

and roll”, pa pod isti pla{t svrstava se svatzv. zabavna ili pop muzika, a tu imamo sve


POVRATAK“DINARA“

Razgovarao:DINO BAJRAMOVI]Foto:MARIO ILIÎ], ARHIV “DINARA”

EDIN TAHIROVIĆ - TAHIR DINAR(52) frontmen je nekadašnjeg, a možemoslobodno reći, i sadašnjeg bendaDINAR; s tim da su članovi te grupe nekada

živjeli u Banjoj Luci, a danas na raznim stranama, pa čak i u Sarajevu

KO SE SJEĆA “DINARA” JOŠ

Tahir Dinar: “ Teè je bilo osamdesetih preokrenutistvari u Banjoj Luci nego danas u Sarajevu“

SARAJEVO KAO SUDBINA Tahir Dinar ve} {esnaest godina ìvi uglavnom gradu BiH, ali je obnovio radbanjalu~ke grupe Dinar



od prikrivenih narodnjaka do hip hopa. Imatu i dobre muzike ali nema rock and rolla.Zato jeNew Primitivs i uspio, jer je vratiorock and roll zvuk i ikonografiju na svojemjesto. Kada Para, Draèn Ri~l, prije solodionice vikne:Dajdà, mogu li sada ja , to jeisto kao kada Little Richard pjevaju}iTuttie Frutti vrisne prije sola. Vjerovatno i bolje.

[ta se u toj prvoj polovini osamdese-tih, zapravo, de{avalo na banjalu~kojmuzi~koj sceni?

Tih godina sam uglavnom razo~aranodlazio sa koncerata banjalu~kih rock grupa. Isto je i danas u Sarajevu. Ovda{njegrupe, istina, traè svoj originalni stil, zvuk i mnogi su uspje{ni. To je u redu, ali nekomora svirati i rock and roll. Zato smo tu. Da preokrenemo stvari.

Teè je bilo osamdesetih preokrenutistvari u Banjoj Luci nego danas u Sarajevu.A mi smo uspjeli snimiti LP, {to je do tadau Banjoj Luci bila nau~na fantastika, pa pobijediti na Gitarijadi u Zaje~aru, pasvirati saDug me tom, Ba agom, Breceljom, pojavljivati se redovno na TV-u. U jednojtradicionalno konzer vativnoj sredini kakva je Banja Luka uspjeli smo pokrenuti stvari jer smo ponudili nove recepte. Kasnije jeBasdans pobijedio na Omladinskomfestivalu u Su botici, Radio i Irena sutako|er imali zapaène nastupe na jugoslovenskim gitarijadama, pa LPRadija i scena je bila stvorena.

Na koji na~in je uspostavljena

saradnja sa, tada jakom i uspje{nom,diskografskom ku}omSuzy iz Zagreba,koja je i objavila va{ jedini albumKadadinar do|e na vlast ?

Mi smo LP htjeli izdati uJugotonu .Znali smo da jeSuzy bio Jugotonova ispostava za tzv. alternativu, gdje su nassvrstali. Ustvari, taj LP bio je poputDinarovog nadgrobnog spomenika, zato {tou marketing nije bila uloèna niti jednamarka, a nama su stvari bile druga~ije predo~ene. Potpisali smo ugovor na 20.000DM i o~ekivali smo odgovaraju}u promo-ciju. Da smo znali, uzeli bismo stvari usvoje ruke. Kao {to namjeravamo sada.Dosta je bilo dekadencije.

Posljednji album grupeBijelo dugmesa @eljkom Bebekom kao pjeva~em bio jepomalo i u znakuDinara ...

U Banjoj Luci smo 1983. nastupili saBijelim dugmetom. Kasnije se ispostaviloda je taj nastup iz juna 1983. bio i posljednjiBebekov u Dugmetu . Odsvirali smoHoracija i Bahru , publika je bila {okirana, aGoran Bregovi} je lokalnom novinaruizjavio da se radi o izuzetno talentiranojgrupi. Preko no}i smo postali naj popular -niji bend u Banjoj Luci.

Otkud Marko Brecelj u va{oj ili vi unjegovoj pri~i?

On nas je pozvao da zajedno sviramomini turneju po zagreba~kim i ljubljanskimklubovima. Jedno vrijeme imali smo i

zajedni~kog ~lana, Zlatka Ba{i}a. Kako

smo mi bili predgrupa i svoj naszavr{avaliBahrom, koja je svaki put bizvedena spektakularno i neponovljiv je poslije na{eg nastupa bilo te{ko nastMarko Brecelj me nakon koncertzagreba~koj Jabuci zamolio, odnosobavijestio da }e njegov bend,Marjano~udni zajec , do kraja turneje svirati k predgrupa, jer momci iz benda se pona{eg nastupa osje}aju indisponirano.

[ta se de{avalo nakon {to ste 19pobijedili u Zaje~aru?

Sviramo u sarajevskomDomu mladsa New Primitivs bendovima povodostote emisije legendarnogPrimusa , snimamo spot zaBahru za premijerno izdaemisije Dobre vibracije , nastupamo prvom MESAM-u uSava centru u Beogr adu, {to se kasnije pokazalo kao najuspj{niji nastup u karijeri.

I pored svega niste uspjeli prekorprag studija u kojem se snimaoHit mesecaDubravke Markovi}!

Tada{nja TV Beograd nikada emitirala snimak s tog nastupa, iako nekoliko navrata bio najavljivan. Mo`dazvu~i pateti~no, kao da karijera jednog bmoè ovisiti o jednom TV nastupu. Ali, z je bilo tako. Kada nastupite uNedjeljno popodnevu,gleda vas cijela Jugoslavija.ne govorim oHitu meseca , koji se emitir jednom mjese~no i to nakon tada mega popularne serije Dinastija . Ako ste imali pra

pjesmu, aDinar ju je imao, mogli ste ra~u6.6.2013. I SLOBODNA BOSNA 59

OPET ]E DO]I NA V

NAZIV MONETEKAO NAZIV GRUPE

1. Omot prvog albuma Dinara

2. Mladi i neambiciozni

3. Faksimil telegramaglavnog i odgovornogurednika Slobodne Bosne ,

koji je upu}en pobjednicimaGitarijade u Zaje~aru

4. Nekad i koncertno aktivni

1.

3.

2.

4.



da }ete narednih dana prodati bar desethiljada nosa~a zvuka. Naàlost,Dinar nikadanije dogurao doHita meseca , iako smo nakon{to seBahra ispuhala, ponudili spot za na{drugi hit,Horacije , u sopstvenoj produkciji.Kako je ra|en filmskom tehnikom, spot jesada, nakon skoro trideset godina, blagoo{te}en, ali po{to smo smatrali da ga vrijedividjeti, postavljen je naYou Tube . Kasnije susvi bendovi koji su se pojavili uDobrimvibracijama po automatizmu i{li na Hit meseca .

BILI SMO INSTITUCIJAZnam za bendove koji su napisali

i(li) snimili pjesme za album, ali ga nikadanisu objavili. No, sada idemo i korakdalje... Dinar je snimio dva albuma kojanikada nije objavio! Ima li poneka pjesmada je i danas tekstualno aktuelna?

Pjesme koje smo snimili s namjerom da ihuvrstimo na na{ drugi i tre}i LP su sjajne.Zahvaljuju}i internet tehnologiji one su iobjavljene. Npr. pjesmaKao za prvi maj je1990. u{la u najuì krug pjesama iz BiH zaEvroviziju , a Jen, dva, tri iz 1986., koju jeZlatko Ba{i} uglazbio na tekst MarkaBrecelja, vjerovatno je najbolja pjesma YU produkcije na temu JNA. Teme koje jeDinar obra|ivao drugi su zaobilazili u {irokom luku.Kako je rekao Zoran Todorovi}, koji je kaogitarista, producent i aranèr dao svoj pe~atDinarovom zvuku , a danas kao producent radiu Los Angelesu:Vi svakom novom pjesmomèlite zadati smrtonosni udarac vladaju}emreìmu. Nama su ovakve rije~i godile.

Osje}ali smo se kao revolucionari. Smjeli

smo re}i ono {to drugima nije padalo na pamet. Bili smo institucija.

Gdje su danas ~lanoviDinara ?Sastav koji sam pomenuo na po~etku

raspao se tokom 1983. i 1984., a bend koji je snimio sva tri LP-a bio je u sastavu:Zlatko Prpa, bas gitara, sada u Kanadiure|uje na{u web stranicuwww.gru pa - dinar.com, Zlatko Ba{i}, ritam gitara, ivi uAustraliji i ~esto je u Banjoj Luci aktivan urazli~itim muzi~kim projektima, DraganTabakovi}, solo gitara, za kojeg kaù da jenajbolji jazz gitarista u Grazu, zatim ZoranMilosavac, bubnjar, ìvi u Italiji i BorisRelja, klavijaturista, ìvi negdje u [vicar -skoj.

Jo{ ste 1996., dok ste sa porodicomìvjeli u Njema~koj, odlu~ili obraditisevdalinke u kojima ~ujemo rock and roll.Ta~no. Mislim da su numere poputMila

majko {alji me na vodu , Zvijezda tjera mjeseca , Mujo kuje ... zaista i uspjele.@elimiru Altarcu î~kuove obrade su se jako svidjele. ûo sam neke komentare odsamozvanih kriti~ara i autoriteta da suobrade preslobodne i da bi se prema tomnarodnom blagu trebalo pa`ljivije odnositi.To su oni koji priznaju samo sevdalinku uzsaz. Takvima je i Safet Isovi}svojevremenozasmetao, kada je sedamdesetih uveo~vr{}u ritam sekciju u nje`nu, amorfnustrukturu sevdalinke. Sada, nakon {esnaestgodina od objavljivanja CD-aSevdah Plus ,ovakve obrade postale su uobi~ajene. ûo

sam da na{a dijaspora, naro~ito u SAD-u,60

POVRATAK“DINARA“

TEMA

Kada smo ja i moj prijatelj Horacije,i{li preko èljezni~ke stanice.S namjerom da pravimo komplikacije, jer to su nam osnovne ìvotnepreokupacije.

Pri{ao nam je milicionar Luka izDalmacije,i rekao: “Horacije, molim te ne pravikomplikacije.”Jer, na stanici su prisutne sve evropskenacije,zato Horacije, molim te, ne pravikomplikacije.

REFREN

“Zbog turizma, deviza i inflacije”,re~e milicionar Luka iz Dalmacije:“Horacije ne pravi komplikacije,u pitanju je sudbina nacije.”

TEMA

I tako smo ja i moj prijatelj Horacije,pre{li preko èljezni~ke stanice.Prihvataju}i sugestiju milicionara Lukiz Dalmacije,dakle za ljubav turizma, deviza istabilizacije.

Sad je Horacije u nezgodnoj situaciji,on smisao ìvota vidi u komplikaciji.Al’, preovladala je ljubav prema nacijito je njegov doprinos stabilizaciji.

MISLIM DA SU IMALI HIT

“Doprinosmog prijateljaHoracijastabilizaciji”

SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.

NOVA INSPIRACIJA Grupa Dinar ima i tri nova singla



~esto koristi ovaj CD na zabavama. Tre nut-no sa profesorom Omerom Blenti}em, kojimi nesebi~no otkriva nove dimenzije bluesai rock and rolla, i gitaristom ZoranomMarti}em radim na obradi nekolikosevdalinki koje u sebi imaju tu matricu koja

bri{e granicu izme|u tradicionalne narodne pjesme i rock and rolla.

A je li Sarajevo 1997. bilo Va{ajedina opcija za nastavak ìvota i rada?

Bilo je najbolja opcija. Tako sam 1997.

stigao u Sarajevo ~vrsto odlu~ankona~no postanem rock and roll zvijeAli, nije me dugo dràlo. Te iste god po~eo sam predavati ra~unovodstvouglednoj ICMC poslovnoj {koli, a gokasnije osnovao sam i agenciju ra~unovodstvene uslugeMarkart , koja danas funkcionira. Tih godina rock and je i{~ezao iz mog ìvota. Me|utim, kakk}erka Emina odrastala, po~eo skomponirati dje~ije pjesme s kojima jLino Festu i jo{ nekim festivalima osvaglavne nagrade. Prije deset godina sv pjesme sam skupio, komponirao nekoliko i sa Eminom objavio CDVijesti nesvijesti .

Emina je u me|uvremenu postala sjadjevojka, zavr{ila je niù muzi~ku {kodsjek klavir i uìva pjevaju}i duho pjesme koje veli~aju na{eg StvoritSarajevo je definitivno moj novi dom.

Prvih godina traìo sam Banju LukSarajevu pa sam stanovao na Ilid`

Pejtonu . Imao sam divnu ìvu ogradu ksam odràvao, ali kom{inica Bahra nikaknije dozvoljavala da joj ograda zakl pogled na moje dvori{te. Sada iznajmlju jem stan naBreki , koji je ina~e vlasni{Gospo|e Dinar. Eto, od toliko stanovaSarajevu meni je na kori{tenje pripaotaj.

OPET ]E DO]I NA V


Dinar se u periodu 1989. - 1992. polakoraspadao, a onda je na vrata pokucao rat. Pa je kasnije rock and roll ivio negdje daleko odBanje Luke.“Kada je do{lo vrijeme da sasuprugom i {esto mjese~nom bebomnapustim Banju Luku, me|u prvima ugradu sam izvadio nekakvu potvrdu da seodri~em svega {to posjedujem. Takavdokument je naravno bio ilegalan ibezvrijedan, ali u tom periodu morali suga imati svi koji su èljeli iza}i iz BanjeLuke. Prilikom jedne racije nisam imaoli~ne dokumente ali mi je policija na{laonu potvrdu koja im se nije ba{ svidjela.Mene i Jarana - Edina Jarana odmah susproveli u policijsku stanicu. Bio je juli1992. i iz te stanice obi~no se zavr{avalou logoru na Manja~i . Me|utim, Jaran je

~itavo vrijeme upozoravao policajcerije~ima: Pa, znate li vi koga ste uhapsili? To je na{ ~uveni muzi~ar Tahir Dinar! Ljudi su me blijedo gledali, vjerovatnonikad nisu ~uli za mene. Jaran je biotoliko uporan i uvjerljiv spa{avaju}i mojui svoju glavu da ih je uspio ubijediti danas puste. Jedan moj prijatelj u sli~nojsituaciji je zaista zavr{io na Manja~i , akada ga je njegov najbolji prijatelj, ina~evisoko pozicionirani slu`benik SUP-a,poku{ao izvu}i, nije uspio. Moram muspomenuti ime, jer radi se banjalu~komSr|anu Aleksi}u, tako|er mom dobromprijatelju i susjedu Goranu Bijeli}u. Samonekoliko dana od neuspje{ne intervencijeGoran je izgubio ìvot u klasi~noj zasjediili bolje re~eno atentatu.”

GODINE OÂJA I TUGE

I Banja Luka ima svog Srđana Aleksića



Nedavno je u Zagrebu odràn7.Jewish Film Festival . A prvi putorganiziran je 2007. kao jedinifestival ìdovskog filma u regiji.Vremenom je “rastao”, a zreo je

bio od prvog izdanja, od po~etna tri dosedam dana trajanja ove godine.

BORBA ZA @IVOTSu{tinski, najbitnija svrha postojanja

festivala jeste nuditi sadràj koji je prijeko potreban dru{tvu. Ponajvi{e tu mislimo na podizanje razine svijesti o zna~ajutolerancije, uvaàvanja razli~itosti, naro~ito

u ovim vremenima u kojima dolazi dorecesije, pada vrijednosti, moralne krize,strahova, nasilja. Naàlost, ìvimo uvremenima koja po mnogo~emu sli~e navremena prije ekspanzije odvratnog fa{izmai njegovih metoda, te rata. Unato~ povijesti,unato~ filmovima, knjigama itd. o~ito je dane detektiramo istinski fa{izam i njegovemetode u na{oj svakodnevnici. Kod nasmaltene svakodnevno, povr{no kori{tenjetog pojma u bilo kojem kontekstu, naro~itoako se radi o druga~ijem od sebe, u svrhudiskreditiranja, osvete za “talasanje” i sl. ~est je primjer. To je samo dokaz da filmova,knjiga, iskonskog umjetni~kog sadràja natu temu nikada nije previ{e!

No, programFestivala u fokusu nijeimao samo @idove iHolokaust ve} sve

ugroène, manjine... Svi sadràji imalisti nazivnik, a to jeTolerancija u okvirimstradanja te borbe za ìvot u naj{ismislu. Velikim dijelom program ispunila renomirana filmska ostvarenja

Gledatelji su imali priliku upoznatiotvoreno komunicirati sa autorima, a na sve projekcije bio je besplatan, kao {kultura uop}e i trebala biti. A ne nisk budètna nego za gledatelje besplatna. Svima jo{ ve}u vjerodostojnost, snag bitnost zbog velikog gospodina, filmgromadu, Branka Lustiga, ~ovjeka koji preìvioHolokaust i dvostrukogoskarovcKao svjedok jednog vremena najboljosoba ~ije upozorenje o onome {totrenutno de{ava mora da nas dodirne.

Filmski program je imao pre


FESTIVAL TOLERANCIJE

Pi{e: DAMIR JANEÊK (Zagreb)

FESTIVAL ŽIDOVSKOG FILMAu Zagrebu sa svojim je programom, ne samo filmskim, već i raznolikim edukativnim, izložbenim, glazbenim... prijeko potrebnabitna, spasonosna i vrijedna manifestacija kojoj je cilj dobro svih; premijerno

izdanje “Festivala” dogodilo se prije šest godina

ŠALOM SVIMA

SLU[AJTE S PA@NJOMPredavanje dizajnera svjetskogugleda Mirka Ili}a u Zagrebu



kvalitetnih ostvarenja, no izdvojit }emo (uzisprike zbog ograni~enja tiskanog medija{to nema mjesta za pisati o svimfilmovima) samo nekoliko. Glede doku-mentarnog dijela, uvr{teno je bilo okotrideset naslova, a ~ak dva filma su bilidobitniciOscara . Seana Fineai Andree NixFine je autorski dovajac koji je realiziraoostvarenjeInocente . Glavni lik je InocenteIzucar, jedno od skoro dva miliona djecekoje su roditelji ilegalno doveli u SAD. Ona je umjetnica kojoj je umjetnost terapija uopstanku i no{enju sa surovom stvarno{}u.Inocente je dobioOscara za najbolji kratkidokumentarni film ove godine. Pro{logodi-{nji dobitnik Oscara , pak, film Sa~uvati obraz tako|er je djelo autorskog dvojca,Amerikanca Daniela Jungeai PakistancaSharmeena Obaida Chinoya. Pri~a je to o pakistanskom dru{tvu koja dokumentira brutalnosti kao {to su napadi kiselinom,naj~e{}e na ène. Mnoge od njih ni ne prijave takve napade, a napada~i su

naj~e{}e muèvi, eventualno osu|eni naminimalne kazne. I filmObiljeèni plod jeautorskog dvojca Uriela Sinaia i DaneDoron. Tridesetak preìvjelih govori, svak‘kroz razli~ito doìvljavanje, o tetovaàma400 tisu}a rednih brojeva kojima su biliobiljeèni svi uAuschwitzu .

Na Festivalu je prikazano i dvadesetak igranih filmova.Borbene djevojke Davida Wnendta govori o mladim rasistima i

fa{istima u lo{em ekonomskom stanjuIsto~ne Njema~ke. Marisa, glavna protagonistica, dio je neonacisti~ke bandekoju poznavanje mladog afganistanskogizbjeglice mijenja.

BUDU]NOST DRU[TVAMe|u igranim filmovima prikazan je i

onaj srbijanski,[i{anje , Stevana Filipovi}a,koji prikazuje pri~u Novice, srednjo{kolcaiz Beograda, dobrog matemati~ara kojizastrani i skrene u svijetsnikheadsa . Nije to

samo kritika mladih, ve} i kritika {iregdru{tva koje svojim pona{anjem stvara plodno tlo za takva skretanja iz kojih se ~im prije treba izvla~iti mlade, ljubavlju, nemr`njom.

Iznimno zna~ajan dio ovog festivala jeedukativni dio unutar kojeg je bioorganiziranInternational Talent Workshop ,koji je ne tako davno i autor ovih redakaimao ~ast poha|ati. Rije~ je o kvalitetnom,

teorijski i prakti~ki dobro organizira programu u kojem mladi filma{i imdobre uvjete za u~enje kao i stvaraKako ovo nije licemjerna manifestakoja se ne zadovoljava time {to ima programa edukativne naravi, ve} ga n punjuje i nadogra|uje, tako je su Workshop Programorganizirana iEdu kacij ska jutra za mla|e nara{taje . Divno je se vodi ra~una o najmla|ima, jer su budu}nost dru{tva. Svjetski dizajn predava~ Mirko Ili}, ujedno i autvizualnog identitetaFestivala , odrào jmultimedijalno predavanje o neofa{istikonografiji sveprisutnoj u jav prostorima na podru~ju dràva bJugoslavije i {ire. Kao uvod u predav prikazao je njema~ki filmNjegova borbredatelja Jakoba Zapfa. To je pri~a o ponorepresiji i iskupljenju, o dva brata, ekstredesni~ara. Mla|i, {esnaestogodi{nji B pod utjecajem je dvije godine stariMarcela. Boris èli biti praviskinhea

barem tako misli. Stari @idov koji je preAuschwitz dolazi u {kolu koju br poha|aju kako bi u~enicima govoriHolokaustu . No, Marcel ima plan...

Predavanje je odrào i Branko Lukoji je s mladima podijelio svoju pri~iskustvu koncentracijskog logora.

Festival je svoju raznolikost pokazaveoma zanimljivom i bitnom izlo`bnacisti~kih propagandnih plakata koj

zvala Antimasonski plakati , koji su vlasni{tvu Mirka Ili}a. Nju sa~indvadeset plakata nacista iz Srbije izDrugosvjetskog rata . Tada je antimasonsko, zapra

bilo sinonim za antisemitizam. Plakati sudio Velike antimasonske izlo`be koja jnakon okupacije nacista 1941., bila otvorlistopadu 1941. u Beogradu.

Veliko hvalaJewish Film Festivalunodli~no osmi{ljenom, dragocjenom prgr amu, koji jednostavno ~ini ~ovjeka bosvjesnijim, savjesnijim. Nastojmo “budni” uvijek i ne upadati u zammr`nje, ne nanositi bol nikome, ne sudjelovati u oduzimanju ni~ijeg ìvota nano{enju boli nikome. Uz Zagreb, v pohvale i Rijeci koja smatra da je dobro ovaj program prezentirati i nje

gra|anima.63

DOBRONAMJERNO, KVALITETNO I


PRE@IVIO “HOLOKAUST”Oskarovac Branko Lustig osniva~ je Festivala židovskog filma u glavnom gradu Hrvatske

Scena iz filma Obilježeni Scena iz filmaŠišanje



“Uslu~aju ovog filma moja èlja je bila davam ispri~am ljubavnu pri~u, pri~u ostrasnoj ljubavi, o sudbinskom susretu dvaljudska bi}a. O tinejdèrki koja stremiotkrivanju ìvota i sebe same, svijeta iljubavi, koja je slobodnog duha, ali jo{

uvijek u potrazi za sopstvenim identitetom,{to je tako prirodno u periodu adolescen-cije. Ta tinejdèrka sre}e drugo ljudskobi}e - i opet kaèm ljudsko bi}e, jer nijeva`no da li je to mu{karac ili ena. Jedan odveoma va`nih elemenata u filmu je slu~aj,sudbina. Da sretnete nekog ko je u stanju davas uznemiri toliko da promijeniteradikalno svoj ìvot, ko uti~e na vas daporastete, da volite bez zadr{ke, da patite”,kaè ovako ovogodi{nji dobitnik Zlatne palme , francuski reditelj tuniànskog porijekla Abdellatif Kechiche, obja{njava- ju}i svoje motive za snimanje naj{ok -

antnijeg ali i najboljeg filma66. Cannes Festivala .

NI[TA MILITANTNOUru~uju}i Kechicheu nagradu za film

Plavo je najtoplija boja , odnosno @ivot Adéle, Poglavlje 1 i 2 (kako glasi francuskinaslov), holivudski mag Steven Spielberg, predsjednik ìrija, uskliknuo je: “Ovaj filmnas je sve oslobodio!”I jeste, i to svih predrasuda, svih ograni~enja koja filmskiautor moè pred sebe i pred druge da stavi,svih gluma~kih zadr{ki ili gledao~evih predubje|enja. Kechiche je, dakle, autorski

hrabro i bez ikakvih ko~nica, oslobodio isebe i gledaoce svih stega i predrasuda oistopolnoj ljubavi, ponudiv{i sna`nuljubavnu pri~u u kojoj su eksplicitne sceneseksa snimljene kao pravo malo umjetni~kodjelo.

Adéle Exarchopoulosi Léa Seydouxsumuze ovog neo~ekivanog i samo u prvomtrenutku {okantnog filma autora (ro|en uTunisu, odrastao u Nici), ~ije se dosada{njefilmsko stvarala{tvo (Zrno i mazga , Crna Venera ) moè podvesti pod odrednicusavremeni neorealizam. I@ivot Adéle ,ina~e ra|en prema stripuPlavo je najtoplija boja Julije Maroh, ima dubok kontakt sarealno{}u. Sve u filmu ima gotovo

dokumentaristi~ki izraz, glumice ne glumeve} ìve svoje likove i zatoZlatna palma pripada i njima, kamera je pokretna iokretna, intimna i bliska, a kolorit i igrasvjetlosti i sjenki u slu`bi je gra|enjaatmosfere i promjena na skali emocija. Uzasve to, ovaj film pred Francusku, ali iostatak svijeta dolazi u trenutku velikogzamaha, ~ak i talasa odobravanja homo-seksualnih brakova.

Homoseksualni odnos u filmu oodrastanju i sazrijevanju, Kechiche jetretirao i postavio kao strastvenu ljubavnuaferu sa kojom svako moè da se

identifikuje. Ljubav kao bilo koja druga, bez posebnih zahtjeva, ali ljubav premakojoj je dru{tvo naj~e{}e netolerantno.“Ni{ta militantno nemam da kaèm ohomoseksualnosti, nisam ni poku{avao daje defini{em niti sam, tokom procesasnimanja filma, ikada sebi rekao - jeste, aliovo su dvije ène. Istraìvao sam i gradiofilm o ljubavi, sa svom ljepotom koja je u touklju~ena”, kaè reditelj spreman daodgovori i na konstataciju da se od njegakao francuskog dràvljanina arapskog porijekla nije ba{ o~ekivalo da snimi filmna ovu temu... Kechiche kaè da je svijet pun predrasuda, a da je po zavr{etkusnimanja filma rekao sebi kako bi film“mogao da donese ne{to dobro omladiniTunisa, jer tamo{nja revolucija ne moè bitikompletna bez seksualne revolucije”.

Ne brine ga toliko ni mogu}nost da }e

mnogi distributeri u svijetu traìti od njda izbaci sve “{kakljive” scene iz fizbog ~ega od filma ne bi ostalo goni{ta. “Smatram da onaj koji bude glefilm treba da apstrahuje i sebe i kultur


SVIJET PUN PREDRASUDA

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)

ABDELLATIF KECHICHEosvojio je “Zlatnu palmu” na ovogodišnjem “Filmskfestivalu” u Canessu, za šokantan ali i izvrstan film “Život Adéle”; naša saradn

razgovarala je u Cannesu sa francuskim rediteljem tunižanskog porijekla

KANSKI POBJEDNIK GLEDAOCEOSLOBAÐA STEGA I PREDRASUDA

ABDELLATIF KECHICHE:“Ni{tamilitantno nemam da kaèm o

homoseksualnosti“



koje dolazi, jer film je umjetni~ki Trebalo bi da bude gledan sa visoosje}ajem slobode i sa po{tovanjemfilmskog stvaraoca. [to se ti~e distribuneke zemlje bi mogle biti uznemirpojedinim scenama iz filma, ali kakpo{tujem sve zemlje i vodim ra~una i se obla~im, kako se pona{am i kakav koristim, u ime svega toga spreman samuradim neke male izmjene”, kaè reditelj~ijim je i prethodnim filmovima upadolescencija i period adolescencije, ~esta tema. Kechiche obja{njava ov“Zato {to je taj dio na{e mladosti uvijnama. To je odlu~uju}i trenutak u naìvotima. S druge strane, imam veliku dpo{tovanja prema dana{njoj mladeì koslobodna, otvorena, pa`ljiva pre


LAUREATA IMA KO D

[OKANTNO REMEK - DJELOReditelj Abdellatif Kechiche u dru{tvuglumica Lée Seydoux i Adéle Exarchopoulosu Cannesu



spoljnom svijetu, mnogo vi{e nego {to je tobila moja generacija. Strast i energija kojudonosi dana{nja omladina daje mi nekuvrstu nade za budu}nost. Tako|e, dana{njamlada generacija mnogo manje obra}apa`nju na rasne, ekonomske, etni~ke,socijalne i seksualne razlike.”

LJEPOTA @ENSKOG TIJELA Na pitanje koja je jo{ va`na pitanja elio

da otvori u filmu i tako nagna gledaoce narazmi{ljanje, Abdellatif Kechiche odgo-vara: “Kako biti u vezi, kako postati par,kada se par obr}e, mijenja, kako se ljubavu~vr{}uje i narasta strast, kako i kada se parraspada i rastaje. Tu je i tema raskida veze,{to je veoma bolno iskustvo koje svi pozna-jemo, jer uobi~ajeno je da jedno uvijek pativi{e. Ta bol je sli~na onoj koja se osje}ajutro poslije smrti nekog bliskog i moè datraje godinu, dvije ili cio ìvot.”A na pitanje kako je bilo eksplicitno snimatinaga ènska tijela u ljubavnom gr~u i

zagrljaju, mirno odgovara: “@enska tijela uzagrljaju, poljupcu, u ljubavnom aktu,snimali smo kao slike, kao skulpture u svojsvojoj ljepoti. Potro{ili smo mnogovremena da bismo osmislili ~itave koreo-grafije tih scena, kako bi one bile estetskilijepe, ali ipak zadràle i seksualnudimenziju.”

I Adéle Exarchopoulos i Léa Seydouxkao glumice prekora~ile su sve do sada poznate granice u ljubavnim scenama (a da

to nisu pornografski filmovi), o~igledno

beskrajno vjeruju}i reditelju i prepu{taju}imu se bez ikakvih zadr{ki i ograni~enja. Oizboru glumica i radu sa njima Kechichekaè sljede}e: “Prvo sam odabrao LéuSeydoux da tuma~i lik slikarke plave kose,djevojku ~ija porodica pripada umjetni~koji intelektualnoj eliti, a onda je nastao dugproces izbora glumice za lik tinejdèrkeAdéle, koja oboàva knjièvnost i pozori-{te, ~iji su ~lanovi porodice tipi~nipredstavnici niè srednje klase. Kada se na

audiciji pojavila Adéle Exarchopou

kada sam vidio njenu prirodnu vedrnjena usta, kako jede i `va}e, {to je u fveoma va`no, znao sam da je ona ta. LAdéle bile su izvor moje inspiracinadahnu}a, moji vodi~i kroz komplemeandre pri~e, podsticaj da vi{e nesvim prethodnim filmovima sada mnvi{e radim na bojama, tonovimsvjetlosti”, dok na pitanje o promjenascenarija tokom snimanja filma redodgovara: “Za mene je scenario bazarad, ali nije ne{to {to je zauvzacementirano niti ne{to {to treba jednstavno pretvoriti u slike na velikom pla

Kada sretnem glumce, onda likovi po~da se mijenjaju, postaju ìvi. Naravglumci u likove donose i svoje liiskustvo i emocije, a sve to dodatno nakada glumci sretnu jedni druge. Mntoga se novog ra|a iz tada stvoreenergije. Sljede}i proces kreativnog pisnastaje tokom samog snimanja, kadamoè dogoditi da svi zajedno ponispisujemo dijelove scenarija i dijaloga

Na konstataciju da mo`da ba{ zbog njegov film djeluje veoma organ prirodan i vizuelno svje`, reditelj dodasljede}e: “To je dugo putovanje i po~jo{ mojim prvim filmom. Napor da filmove izrazim te`nju za boljim i ljepìvotom, za boljim i ljep{im filmsslikama. Svi|aju mi se va{e odrednicorganski i svje`, jer je to ono za ~im teza ~im tragam i poku{avam da iskuspredstavim. To je moj cilj. Kada samsnimanju usred kreativnog procesa, teupravo ka tom cilju da moj film budesli~niji i bliskiji ìvotu i ljepoti kojsvuda oko nas.”

Kao {to je ljepota enskog tijela? Ni pitanje ga ne zbunjuje, ve} odgovara: “Kaljepota ène, ma gdje se nalazila.”


SVIJET PUN PREDRASUDA

Glumica Adéle Exarchopoulos francu-skoj javnosti nije nepoznata, ali }e jeposlije uloge Adéle u Kechicheovom filmu isvjetska javnost itekako zapamtiti:“Igralasam u pozori{tu sa {est godina, bilasam dijete-glumica, a prve filmove samsnimila kao tinejdèrica. Ovo je prvauloga u kojoju sam u{la na slijepo , neznaju}i mnogo gdje }e me ona odvesti.Mogu samo da kaèm da igrati mje {avi-

nu same sebe i sopstvene li~nosti salikom koji je druga~iji od moje su{tine,nije nimalo lako.”

O snimanju eksplicitnih scena, Adélekaè: “Vjerovala sam u ulogu, uAbdellatifove rije~i da idemo danapravimo ljubavni film, o ljubavi koju}e mnogi doìvjeti kao uvredu, ali iljubavi koja je kao bilo koja drugastrasna i burna ljubav, sa strasnimscenama seksa, samo {to }e seumjesto ènskog i mu{kog tijela, vidjetidva ènska. U po~etku je i Léi i menibilo smije{no. Ja Léu nisam poznavala,

a ona je do{la s tim njenim velikimsisama koje sam ja trebala da ljubim isti{}em. Sve je u po~etku bilo ineprijatno i smije{no i ~udno. Sre}om,mnogo smo se svi smijali, pa smonekako pregurali te prve scene u kojimaje svima bilo veoma neugodno. Poslijetoga je nekako i{lo lak{e.”

VJEROVATI U SEBE

Adéle Exarchopoulos o ulozi

Abdellatif Kechiche je ro|en 7. decemb-ra 1960. u Tunisu, ali je jo{ kao peto godi{-nje dijete emigrirao sa roditeljima uFrancusku i nastanio u Nici, gdje je iproveo djetinjstvo i od{kolovao se, po~ev{iveoma rano da se interesuje za pozori{te ipozori{nu reìju.

Ovaj glumac, scenarista i reditelj svojrediteljski debi na~inio je 2000. sa filmomLa Faute a Voltaire koji ima i nazivPoetical Refugee , a sa filmomGames of Love and Chance osvojio je francuske nagrade

Cezar za najbolji film i za najboljreditelja. Slijedi zatim i ogroman interna-cionalni uspjeh sa filmomLa Graine et leMoulet (Zrno i mazga) za koji je na64.Mostri osvojio Specijalnu nagradu ìrija,nagradu Fipresci , a kasnije iLouis DelluPrize , kao i Cezare za najbolji film najbolju reìju. Njegov posljednji filmBlueIs the Warmest Colour odnosno La vied’Adel, Chapitre 1 et 2 , osvojio jeZlatnupalmu i Fipresci nagradu 66. Cannes FilmFestivala.

RANA EMIGRACIJA

Kechiche, glumac, scenaristai reditelj

AdéleExarchopoulos





M ladi doktorant izTeherana Junesnaaerodromu do~ekuje

svog prijatelja Mehrdadakoji je davno odselio u Ameriku.Posjeta prijatelja iz dijaspore

unosi u Junesov ìvot pometnju, u gusti rasporeduo~i samog dovr{avanjadoktorske teze treba uguratidruènje sa dezorijentisanim,tu`nim prijateljem iz biv{egìvota kojem sada voljena ènau Americi umire i koji je udomovinu do{ao da obavi neke prakti~ne poslove, ali i da potraì neke metafizi~keodgovore. Provode}i vrijeme snjim, Junes i sam preispitujesvoj ìvot koji jeste ubrzan, ali juri ustaljenom kolote~inom.

Ima li Boga pitanje je koje postaje lajtmotiv romana, onoizglobljuje glavnog junaka iznjegove rutine. Me|utim, to pitanje se ne postavlja u ok ru-ènju koje bi osiguralo posve-}eno filozofsko ili teolo{ko tra-ganje za odgovorom. Dana{nja potraga za Bogom se de{ava ustisci izme|u dva roka, nausputnim stanicama, u sponta-nim, ali nasumi~nim momen-tima. Konzumentsko doba za pitanja o Bogu ostavlja tek jedno mjesto na polici, uz drugednevne obaveze. To je pitanje oisplativosti ìvota i sravnjivanjura~una u jednom ili drugomslu~aju: ako uìvamo u ìvotu, prokockali smo vje~nost, ako seodri~emo uìtaka u ime vje~-nosti, prokockali smo mo`da jedini ivot. Postojanje Boga jestvar oko koje se cjenkamo, kao prostitutka koja nakon {todobije novac od iznenadnog

dobro~initelja prista je na Boìje

postojanje uz koketnu inezaboravnu porukuPoljubi Boga od mene .

P osao koji Junesa okupira je izrada teze odru{tvenim uzrocima

samoubistva Muhsina Parsae, briljantnog mladog fizi~ara.Mehrdad prati Junesa unjegovoj istrazi koja li~i na pravi detektivski posao, a pro- pitivanje o Bogu i smislu do- biva novu dimenziju: Parsa je bio ~ovjek koji je zahvalju ju}inauci razumijevao svijet, ali seu njegovom mikrokosmosu de-sila ljubav i potrla Parsin mir,raspr{ila njegovu uvjerenost uharmoniju i zakonitosti svemi-ra. Junesova potraga zaodgovorima tako|er je vrlo pragmati~na: kada doktorira,mo}i }e oèniti voljenu mladuteologinju Saje. Njena teolo{kazapitanost opet je na nivouambiciozne odlika{ice kojiodgovore traì da bi dobila peticu a ne da bi zadovoljila

radoznalost.

Likovi iranskogknjièvnika Mustafe Masturanaizgled se bave dubokim

pitanjima o smislu ìvota,

rje{avaju nau~ne i ìvotnemisterije, a zapravo ih ve}in pokre}e ambicija da ostvarumale pomake unutar dru{tvehijerarhije. U njihovoj potraziima okli jevanja, jalovosti,trajne sumnje. âk ni ljubavnije upotrebljiv put spoznajePotpunu ~vrstinu uvjerenja pokazuje Saje, ali otud njenaljubav sa Junesom koji po~ida sumnja, postaje nemogu}

Mastur je u dana{njiobrazovani, alireligiozni teheranski

milje uveo nedoumiceegzistencijalisti~kih knjièvn junaka iz polovine pro{logvijeka. Tjeskobnu atmosferudodatno poja~ava karverovskgradnja pri~e: likovi izranjajunaglo i niotkuda a o njima seodjednom govori kroz vrlospecifi~ne detalje, o njihovoj pro{losti saznajemo kroznjihove dijaloge i monologe,mno{tvo je nedore~enog,epizodni doga|aji su iznenadnupe~atljivi a njihova veza saglavnim tokom radnje je ~e{simboli~na nego logi~na.Kafkijanski prizori iz ludnicesa suda gdje Junes slu~ajnodospijeva, primjeri su takvihepizoda. Masturov roman nije politi~an na neki o~ekivan io~igledan na~in, ali je subver zivai prikazuje iransku stvar nostkoja je daleko od monolitnogvjerskog jednoumlja.

Odnos prema dijaspori

ratne traume, korupci problemi sanabavkom lijekova naprimjeintelektualni konfor mizam, svsu to teme koje ovaj savremiranski autor obra| uje u svojoknjizi. Zahvaljuju}i prevodioNamiru Karaha i ovi}udobilismo jedan dragocjen uvidu usavremenu iransku knjièvn produkciju i ovakva knjiganam moè samo pobuditi glada u budu}nosti o tojknjièvnosti saznajemo i

mnogo vi{e.SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.68

Kako izgleda kad se K afka, Carver i egzistencijalisti na|u na privremenom radu u Teheranu

Mustafa Mastur (1964.) jeiranski prozni i dramskipisac. Autor je vi{e romana,drama i zbirki pripovijedaka,a roman Poljubi Boga od mene doì vio je velikupopularnost u Iranu. Mastur je tako|er na perzijskiprevodio ameri~kog knjièvnikaRaymonda Carvera, {to je i unjegovoj sopstvenoj poeticiostavilo traga.

O AUTORU

RomanMustafe Mastura„Poljubi Boga od mene“(Karađoz group,Sarajevo, 2012.)

KNJIGA MJESECA

Mjesto za Boga na policiPi{e: ADISA BA[I]


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-865-662013 69/84 696.6.2013. I SLOBODNA BOSNA

DARIO D@AMONJAAko ti javeda sam pao...

Ako ti jave dasam pao...(Buybook ,

Sarajevo, 2013.) je dugoo~ekivano,op{irnoreprezentativnoizdanje pri~aDarijaDàmonje ,nekada{njeg

kolumniste „Slobodne Bosne“, istinskogklasika savremene bh. knjièvnosti.Cijena je 28 KM.

KHALED HOSSEINIA planinesu odjekivale

NakonLovca nazmajeve i Hiljadu sjajnih sunaca,afganistansko-ameri~ki pisacKhaled Hosseininapisao je tre}iroman A planine su odjekivale (Buybook ,

Sarajevo, 2013.).Knjiga govori otome kako ljudi unutar porodice vole,tje{e i {tite jedni druge, ali tako|er i kakonas najbliì i najbliskiji ljudi povre|uju ilinepopravljivo izdaju. Cijena je 20 KM.

CAITLIN MORANKako biti èna

Knjiga britanskesatiri~arke inovinarkeCaitlinMoranKako biti èna: hrabro,inteligentno,duhovito i bez dlake na jeziku (Planetopija,Zagreb, 2013.) okojoj je SBsvojedobno

op{irno pisala, sad se pojavila i u prevoduna hrvatski jezik. Ovo je vrlo zabavna idobro argumentovana knjiga koja potiremu{ko-ènske stereotipe i tabue kojenajdublje u sebi krijemo i teto{imo. Cijena je 39 KM.

KNJI@ARA I ÂJD@INICA

ApropoBeogradaU vrijeme kad se ve}ina knjiàra zatvara ilipretvara u knjièvne piljare sa gomilamatrendovske literature, beogradska knjiàra i~ajdìnicaApropo (u blizini Knez Mihajlove{eta~ke zone) ponosi se time {to nudesamo pa`ljivo odabrane knjige koje prodajestru~no, obrazovano osoblje. U knjiàri setako|er prodaju ali i sluè visokokvalitetni~ajevi.

KNJI@EVNI KONKURS U ZRENJANI

Za autoreiz cijele regije

Gradskanarodnabiblioteka@arko Zrenjaninknjièvni~asopisUlaznicaraspisalisukonkursUlaznica

2013 . Pravo u~e{}a imaju svi autori kojpi{u na bosanskom, srpskom, hrvatskom

crnogorskom jeziku, a na konkurs se moposlati najvi{e 3 pri~e, 3 eseja ili 5pjesama. Rok za slanje je 15. septembarnajbolji dobivaju nov~anu nagradu,diplomu i objavljivanje radova upomenutom ~asopisu.

BOOKER AMERI^KOJ KNJI@EVNICI

Priče od dvijerečeniceAmerikankaLydia Davisovogodi{nja je dobitnica nagradeMan Booker International Prize koja iznosi 60.000 funti idodjeljuje se svake dvije godineza djelo na engleskom jeziku.Davis je poznata po iznimnokratkim pri~ama od kojih nekeimaju dvije stranice a neke samodvije re~enice. Njene pri~e imaju jezgrovitost poezije, odlikuju se humorom, ali i dubfilozofskim promi{ljanjem svijeta.„Nedavno mi nisu dali neku nagradu, kaù da samlijena“, napisala je svojedobno u jednoj svojoj vrlo kratkoj pri~i ova duhovita knjièv

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Stephen King:Joyland

2. George R. R. Martin: A Song of Ice and Fire

3. Dan Brown: Inferno 4. Khaled Hosseini:

And the Mountains Echoed 5. Sylvia Day:

Entwined with You

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara “Zoro”, Sarajevo)

1. Khaled Hosseini:A planine su odjekivale

2. Dario Dàmonja:Ako ti jave da sam pao

3. Mirsad Pa{ovi}: Bosanski ble}ak 4. Lazar Dàmi}:

Cvje}arnica u ku}i cve}a5. Karim Zaimovi}:

Tajna dèma od malina



KULT MARKETJAMES BLAKEOvergrown

Jedanaestnovih pjesama~ine drugistudijski albumnove zvijezdebluesa idubsoulaJamesaBlakea. AlbumOvergrown jespoj soula ibluesa sa

suvremenim glazbenim tehnologijama.Londonski glazbenik je sa 24 godine isvega dva studijska albuma iza sebeve} napravio zavidnu karijeru. S prvimalbumom je nominiran i zaMercury

MusicPrize .

MICHAEL BUBLETo Be Loved

Teenagerskapopulacija }esvakako bitiodu{evljenaobjavomnovogaalbuma popzvijezde unastankuMichaela

Bublea. To Be Loved donosi ~ak 17novih pjesama. Kanadska pop zvijezdaMichael Buble posluìo se proku{anomformulom. Pola pjesama s albuma ~ineobrade na kojima gostuju njegovi uzoripoput Briana Adamsa iliNaturallity 7 .

DROWNING POOLRasilience

Oni suDrowning Pool ,ameri~ki heavymetal bandosnovan uDallasukoncem 90-ihgodinapro{loga

stolje}a. U dosada{njoj karijeri prepunojuspona i padova snimili su samo petstudijskih albuma. Ovoga putaDrowning Pool ima novi studijski albumpod nazivomRasilience , koji sadr itrinaest pjesama, a objavila ga jeizdava~ka ku}aEleven Seven Music .

Britanskin rockeri objavili su novi, 19.studijski album pod nazivomNow What .Iako je band odavno napustio gitarist R ichieBlackmoore, a nedavno je ovaj svijetnapustio i veliki Jon Lord, Deep Purple idudalje.

Kao produktPurplea nastali su bandoviWhitesnake i Rainbow . Kroz sastav su u proteklih 45 godina pro{li rock velikani poput Joe Satrianija, R oda Evansa, DavidaCoverdalea, Glenn Hughesa i drugih.Okosnicu banda danas ~ine pjeva~ IanGillan, basist R oger Gloveri bubnjar IanPaice. Tu su jo{ i gitarist Steve Morseiklavijaturist Don Airey koji je jo{ 2002.godine zamijenio Lorda. No, posvetimo serecenziji novog albumaDeep Purplea .

Album Now What sadrì jedanaest pjesama, a otvara gaA Simple Song .“Jednostavna pjesma”, molskim uvodom iharmonijama povratak je zvuku 70-tihgodina pro{loga stolje}a. Tome najboljesvjedo~i melodi~ni refren pra}en istinskimzvukom rock orgulja, ~uvenimHammon- dom. Weirdistandoista je prava purpl e ov - ska pjesma, prepuna energije, kojom domi-nira specifi~an, prljavi zvuk Gloverove bassgitare. Purple nastavlja èstoko i u pjesmiOut Of Hand ni{ta ne prepu{taju}i slu~aju.Prepoznatljiva tema sloèna u instrumenta-lno troglasje, najvi{e podsje}a na razdobljesredine ‘80-ih godina i legendarni povra-tni~ki albumPerfect Stangers . A pjesmakoja najvi{e podsje}a naDeep Purple iznajboljih dana je zasigurnoApres Vous.AlbumWhat Now zatvara izvrsna pjesmaVincent Price , koja naprosto zra~i nekom

novom energijom.

Limited Editionalbuma Now Whsadrì ibonus track , klavirski rock meadIt‘ Il Be Me . Velike zasluge mogu se pr psati i sjajnom producentu Bobu Ezrinui~ije su radionice svojevremeno izlveliki albumiPink Floyda ili grupe KisNow What je zapravo spoj “teretnozvuka koji je oduvijek krasioDeep Purplmodernog, suvremenog rock sounda. Isni Gillan nije onaj stari, nema v beskona~nih visokih laga i falseta. njegove vokalne izvedbe odlikuju preciznost i perfekcija.

Nema vi{e niti Lorda koji je ispveli~anstvene stranice povijesti rocka, tu zato izvrsni Don Airey koji je povratna stariHammond imao velike zaslugeodli~an zvuk novog albumaDeep Purple

(M. Ili~i

MUZIKA

“Now What”, novi album grupe “Deep Purple”

Lekcija iz rock‘n‘rolla

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Daft Punk ft. Pharrell Williams: Get Lucky 2. Fred V and Grafix: Goggles3. !!!: Slyd 4. Laura Mvula: Green Garden 5. alt-J: Dissolve me 6. La Femme: Hypsoline 7. Loading Data: Double Disco Animal Sty8. Knife Party: Power Glove 9. Deap Vally: Lies 10. Walk off the Earth ft. KRNFX:

I knew you were trouble

PRA[I “PURPLE”Glover, Gillan i Morse na bini



Film Najbolja ponuda posljednje jeumjetni~ko djelo pod reìserskom palicomGiuseppea Tornatorea, velikog talijanskogreìsera kojeg ljubitelji filma zasigurno pamte po mnogim divnim ostvarenjima, no prije svega po filmuCinema Paradiso , zakojeg je dobio iOscara za najbolji stranifilm 1990. godine. To je iznimno topla,lijepa pri~a, o ljudima koji su si dopustilizatvaranje, povla~enje u sebe, izbjegavanjemnogo~ega, a koji zapravo ùde za prihva}eno{}u i ljubavlju.

Virgil Oldman je stariji gospodin,voditelj umjetni~kih aukcija. Njegov lik tuma~i sjajni Geoffrey Rush. Virgil jeopsjednut higijenom, ìvi unutar svojihustaljenih uobi~ajenih djelovanja. No,naravno, do promjene dolazi kada u njegovìvot nenadano uleti veoma neobi~na mladaintrigantna osoba. Claire Ibetson (tuma~i jeSylvia Hoeks, manje poznata glumica koja je kvalitetno do~arala ovaj paranoi~nikarakter) je ta mlada dama, koja ima strahod ljudi i otvorenih prostora i stalno jesamovoljno zatvorena iza zidova.

Ona jedan dan nazove Virgila te gazamoli da procijeni predmete u staroj vilinjenih pokojnih roditelja. Napetost rastekroz niz “vi|anja” njih dvoje. Zapravo, onanjega vidi kroz rupu na zidu, dok je on zbognjenog straha uskra}en da ju vidi. Neobi~nisastanci dovode Virgila do èlje za pomo}i,ùdnje, promi{ljanja... Ku}i posjedujeogromnu kolekciju slika, portreta, nakojima su samo ène. Ali, ovaj put je svestvarnije, a umjetnost se s platna seli naìvot. Zaljubljenik u umjetnost sada ispredsebe ima ìvu umjetnost.

Uz odli~ne glumce, tu je i odli~naglazba, koju je skladao ~esti suradnik

Tornatorea, gromada, Ennio Morricone(dovoljno je prisjetiti se magi~ne glazbe zaTornatoreov Cinema Paradiso ). Istaknuo bih i Virgilovog druga Billyja, koji mu pomaè da za vrijeme aukcija koje vodikupi njemu drage portrete èna koje nudi.Billyja tuma~i Donald Sutherland.

Film je snimljen u Italiji, ê{koj i Austriji.Autor scenografije je jako funkcionalnouradio svoj dio posla. Oblikom, teksturom,estetikom, svaka lokacija sa scenografskimelementima odli~no do~arava ne samolokaciju radnje ve} i atmosferu, te osobinelikova koji su vezani za nju. Jako, jako, jakodobar film. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKEAKAMASPanicosChrysanthou

Igrani film iz 2006. godine. Scenarij ireìju potpisujePanicos Chrysanthou .Radnja se odvija na Cipru. Pri~a je to izoliranosti, o osje}aju izgnanstva, kaopoku{aju da se to promijeni... Ocjena:

@ELJA ZA LJUBAVLJUAntczak Jerzy

Igrani film iz 2002. godine. Scenarij sunapisaliBaranska Jadwiga i Antczak Jerzy koji je i reditelj.@elja za ljubavljuniverzalna je pri~a o nemogu}nostisporazumijevanja s ljudima, o onome{to je lako izgubiti, a te{ko prona}i.Pri~a o junacima koji u kona~nici svigube i besmrtnosti glazbeFryderykaChopina. Ocjena: 4

ZBOGOM MOJA KONKUBINKaige Chen

Igrani film iz 1993. godine. Scenarij sunapisaliBik-Wa Lei, Wei Lu i LillianLee (prema vlastitom romanu). Pri~a odva prijatelja koje veè dugogodi{njeprijateljstvo kao i zajedni~ka iskustva.No, prijateljstvo }e biti poljuljano kadase izme|u njih pojavi èna... Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE1. Brzi i èstoki (Justin Lin)2. Mamurluk 3 (Todd Phillips)3. U tami - Zvjezdane staze (J.J.

Abrams)4. Č uvari {ume: Tajanstveni svijet (Chris

Wedge)5. Iron Man 3 (Shane Black )

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Potraga za Nemom (Andrew Stantoni Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar,Continental film)

2. Pet legendi (Peter Ramsey ,Paramount Pictures, Blitz film i video)

3. Hotel Transilvanija(GenndyTartakovsky, Columbia Pictures, Blitzfilm i video)

4. Sonja i bik (Vlatka Vorkapi},Interfilm, Blitz film i video)

5. Hobit: Neo~ekivano putovanje (PeterJackson , Warner Bros. Pictures,Continental film)

VRHUNSKO OD TORNATOREA Najbolja ponuda iznimno je topla pri~a

Film “Najbolja ponuda” (Italija, 2013.), scenariste i rediteljaGiuseppea Tornatorea

Žudnja za ljubavlju



KULT MARKETAUTOMOBILIBMW

BMW je predstavio noviX5 , koji je sadaefikasniji i dostupan sa pogonom nazadnja dva to~ka, a u ponudi se prvi putnalazi i ~etvorocilindri~ni dizelski agre-gat. BMW je najavio tre}u generacijumodela X5 kao “sportsko aktivno

vozilo”.

MOTOCIKLIKTM

Duke 390 dijeli dimenzije sa slabijomverzijom od 125 ccm, uz jednocilindri~niagregat od 375 ccm koji razvija snaguod 44 KS {to ga na teìnu od 139 kg ~iniprili~no ìvahnim a opet predvidivosigurnim.

DESIGNCitroen

Potpuno noviCitroen C4 Picasso stièna ljeto, kao kompaktniji, ergonomi~niji,prakti~niji i ekonomi~niji MPV nego dosada. Od po~etka prodaje u ponudi }ese na}i i dizelsko-elektri~niHybrid4 pogon iz luksuznogDS5 .

Turski sportski du`nosnici i politi~ari boje se da }e se estoki prosvjedi protiv vladeu Ankari negativno odraziti na istanbulskukandidaturu za doma}ina ljetne OI 2020.godine. „Doga|aji zadnjih dana bacaju tamnesjene na na{u kandidaturu”, kaè turskiministar sporta Suat Kilic. Val prosvjeda protiv autoritarnog kursa premi jera R ecepaTayyipa Erdogana, rekao je, ugroàva imid`zemlje - i to samo tri mjeseca prijeobznanjivanja odluke 7. rujna u BuenosAiresu, pi{e DW. Za doma}ina OI natje~u se jo{ Madrid i Tokio. „Ako ne uspijemo ovogaputa, ne}emo tako lako dobiti novu priliku“,upozorio je turski predsjednik Abdullah Gül.Gradona~elnik Istanbula K adir Topbaszakukao je na televiziji: „Kako }emo svijetu

objasniti doga|aje u Istanbulu? Kakomoèmo traìti da se kod nas odrèOlimpijske igre? Mislim da smo ovime, kadaje u pitanju kandidatura, izgubili puno.“

Do sada je Turska vrlo samouvjerenonastupala u utrci za doma}ina Olimpijskihigara i prezentirala atraktivan paket. Sada,me|utim, èstoki prosvjedi, uli~ne borbe istotine uhi}enja ve} danima potresajuzemlju. Glavni trg Taksim je glavno popri{te prosvjeda.

Organizatori istanbulske kandidaturevjeruju i nadaju se da }e projekt “Olimpijadau Istanbulu” i dalje uìvati {iroku podr{ku

turskog stanovni{tva. „itava Turska i dalje

stoji jedinstveno iza na{eg sna o pOlimpijskim i Parao impijskim igramana{oj zemlji“, objavljeno je u jedn priop}enju. Lokalni organizacijski odbme|utim, ukazao da treba „pozorno prasituaciju“. Istanbul se po peti put kandiza Olimpijadu. „Ali jo{ nikada jedkandidatura nije bila tako jaka i komplesmatra turski predsjednik Gül.

U oùjku je Evaluacijska komiMe|unarodnog olimpijskog odbora (IO posjetila Istanbul kako bi na licu m provjerila njegov koncept, 25. lipnja } predstavljeni rezultati ovog posjetasrpnja }e se kandidati mo}i u Lausa predstaviti ~lanovima IOC-a, a konodluka }e pasti na skup{tini IOC-a 7. r

Istanbulski koncept predvi|a odràvaIgara u ~etiri gradske zone. Milijardevetsto miliona eura bi trebalo investirano u novu infrastrukturu i 20 nsportskih objekata. U koncept su ukljustara luka na azijskoj strani, {umezapadnoj strani i povijesne gradske zidi

O kandidaturi za Olimpijadu oviturske {anse da bude doma}in polufinfinala povijesnog Paneuropskog nogomenog prvenstva. Istanbul slovi kao vfavorit - ali samo ako metropola na Bosne dobijeOlimpijadu . Tako je ve} odlu predsjednik UEFA-e Michel Platini.

(Priredio: N. Has

SPORTNeredi ugrožavaju kandidaturu

Istanbul opasan zaOlimpijadu?

PROTESTI NA BOSFORUSjena na kandidaturu Istanbula



Prije ta~no 140 godina ro|ena jeblue jeans odje}a, koja je u proteklih pola stolje}a preplavila svijet i postala “urbana uniforma“svih nara{taja, staleà, profesija, za sve prilike... Krajem maja 1873. proizvo|a~odje}e Levi Strauss i kroja~ Jacob Davis po~eli su proizvoditiLevi’s marku traperica,nakon {to su im Sjedinjene Dràve odobrile patent kojim se bakrene zakovice koriste zaoja~avanje dèpova na kombinezonima odtrapera. Prije toga, hronike spominju bavarskog trgovca Straussa koji prodajetraperice rudarima po Kaliforniji sredinomstolje}a. No, tek sa “djecom cvije}a“ 60-ihgodina 20. stolje}a jeans je donio pravusvjetsku revoluciju i postao urbana uniforma, podsje}a profesorica povijesnog tekstila naTekstilno-tehnolo{kom fakultetu u ZagrebuNina Reèk-Wilson. Jeans se pravi od pamuka. Neki smatraju da je najstariji poznati prethodnik jeansa debelo indijsko platno iz

16. stolje}a iz Bombaja, a drugi da su tra peri-ce prvi put proizvedene u Genovi sredinom17. stolje}a za pripadnike mornarice koja jezahtijevala odijela za sve vremenske prilike.

Naziv jeans dolazi od francuskoga “LeBleu de Genes”, {to zna~i |enovska plava(boja). U Americi su na po~etku sluìle kaoradno odijelo, a 60-ih godina 20. stolje}a usklopu hipi pokreta postaju simbolomìvotne filozofije. Traperice su bileobavezan odjevni predmet “djece cvije}a“.

Nosile su se jeans hla~e na trapez, ali i{arene trapez hla~e kojima su se brisalestatusne razlike, izraàvala jednakost, pobuna, sloboda i individualnost. Danas su jeans hla~e popularne diljem svijeta i ima ihu mnogim stilovima i bojama. Mladi uJugoslaviji nosili su traperice koje su ugla-vnom nabavljali u Italiji, za razliku od dru-gih socijalisti~kih zemalja.

U {vercu trapericama okretao se golemnovac. Od 1983. Varteks sklapa ugovor s kom panijomLevi Strauss & co iz San Fran-cisca i 1984. po~inje proiz-voditi popularne ‘levisice’.“To su bile traperice vrhun-ske kvalitete. Znam da su bilenajbolje od svih licen ciranihna ovim podru~jima. NoviMarof je besprijekorno radio“,kaè profesorica Reèk-Wilson. U Novom Marofuotvorena je Varte k s o va tvor -nica koja je zapo{ljavala oko800 radnika, aLevi’s asor ti-man drào je 30 posto ukupne maloprodajeVar teksa .Ipak, godine 2007.Var teks gubi licencu, postaje eksklu-zivni zastupnik za jugo-

isto~nu Europu, a zatim gubii to, kaè Boìca i~ekiz sin-dikata Varteksa : “Var teks jeizvozio u Englesku, i to ne bilo gdje, a danas se bori zaopstanak.“

KompanijaAmadeus jedan je od rijetkih proizvo| a~a jeansa koji se jo{ “dr i“ naovim prostorima, aVarteks se priprema za predste~ajnu na-god bu, dok se njegovi sindik al-ci nadaju oporavku i novomzamahu...

(Priredila: M. Radevi})

LIFESTYLE

140. rođendan najpoznatijeg odjevnog predmeta


VELIKA BRITANIJA

[valeri i autiVoza~i “audija“prevari}e svojepartnere prijenego voza~i

drugih markiautomobila,pokazalo je

istraìvanje britanskog sajta zaupoznavanje partneraillicitencounters.comVoza~i BMW-a, koji su pro{le godinebili na prvom mjestu po “{valeranciji“pali su na drugo, a slijede ih oni kojivoze “mercedes”, “volvo” i“volkswagen”.

CRNA GORA

Turizam Crnogorci ovegodine o~ekujuposjete 1,5miliona turista,odnosno oko 10miliona no}enja.

Crnogorski ministar turizmaBranimirGvozdenovi} kaè da je takvaprognoza napravljena na osnovupopunjenosti hotela u predsezoni izaklju~enih turisti~kih aran`mana. “CrGora je jedina zemlja na Mediteranukoja ima pozitivan trend rasta turisti~kdolazaka i prihoda od turizma od 2008godine, {to dovoljno govori o kvalitetnura|enom poslu u prethodnomperiodu“, izjavio je Gvozdenovi}.

SADBake i dede

Mali{ani u~ijem ~uvanju odgajanjuu~estvuju bakei dede rastu uljubaznije ipametnijetinejdère,

pokazalo je istraìvanje stru~njakauniverzitetaBrigham Young objavljenou Journal of Research on Adolescence .Blizak odnos s dedom i bakom imapozitivan uticaj na unuke koji su se vi{brinuli o osobama koje nisu ~lanovinjihove porodice i prijateljskog kruganego {to je to bio slu~aj kod onihtinejdèra koji nisu provodili vrijeme sdedom i bakom.KAKO SU “LEVISICE“ OSVOJILE SVIJET:

Od radni~ke odje}e do simbola ìvotne filozofije hipi pokreta

Neprolazni jeans

KULT MARKE



KULT MARKETENGLESKAFiona Siciliano

Devetnaestogodi{njaFiona nova jeljepotica koju jeZoo Today odlu~iopredstaviti svojim vjernim ~itateljima.

PORTORIKOMaripily Rivera

Maripilydolazi iz Portorika, a nedavnose preselila u Miami da osvoji iameri~ke medije, kao {to je to uspje{no

napravila u Latinskoj Americi.

SAD

PamelaAnderson

Za mjesec }e dana napuniti 46 godina,no ovaj seks simbol uspje{no prkosigodinama. U novom izdanju brazilskogVoguea jo{ je jednom pokazala za{toza njom uzdi{u mu{karci diljem svijeta.

Ameri~ki vojnici koji su se borili uDrugom svjetskom ratu obi~no su imalistatus ~asnih gra|ana-ratnika iz „generacijenajve}ih“. Ali nova knjiga profesoricehistorije sa Univerziteta Wisconsin MaryLouise Robertsotkriva tamnu stranu vojnikau oslobo|enoj Francuskoj, gdje je plja~ki,silovanja i bludni~enja bilo u izobilju.„Oslobodioci“ su bili glasni i previ{e su pili.Divljali su okolo u svojim dìpovima,upadali u uli~ne tu~e i krali. Ali najgora odsvega bila je njihova opsesija francuskimènama. @eljeli su seks - neki besplatno,neki za novac, a neki na silu. Francuska je bila „ogromni bordel“, kako je u to vrijemefantazirao magazinLife , „naseljen s 40miliona hedonista koji sve vrijeme provodejedu}i, piju}i i vode}i ljubav“.

The Stars and Stripes , oficijelne novineameri~kih oruànih snaga, u~ile su vojnikenjema~kim frazama poputWaffen nie der - legen! (Bacite oru`je! ). Ali francuske frazekoje su se preporu~ivale vojnicima bile su bitno druga~ije:Imate divne o~i , Nisam oè - njen i Da li su ti roditelji kod ku}e? Nakon{to su pobijedili, vojnici su smatrali kako jevrijeme da dobiju nagradu. I kada su uìvalis francuskim ènama, time nisu samo potvr|ivali vlastitu mu{kost nego, u metafo-ri~kom smislu, novi status SAD-a kaosupersile, pi{e Robertsova. Osloba|anjeFrancuske predstavljano je ameri~koj javno-sti kao ljubavna veza izme|u ameri~k ih

vojnika i zahvalnih Francuskinja.

S druge strane, nakon poraza koj pretrpjeli od Nijemaca, mnogi Frandoìvjeli su razuzdane „aktivnosti“ Ameriknaca u njihovoj zemlji kao jo{ je poni enje. Iako su Francuzi zvani~nome|u pobjedni~kim silama, Amerikancipak bili glavni.

Seks je odigrao centralnu ulogodnosu izme|u Francuza i njihooslobodilaca. Prostitucija je bila istalnog razdora izme|u vojnih zvani~SAD-a i lokalnih vlasti. Neki od najdramti~nijih izvje{taja stizali su iz lu~kog Le Havre, koji su „zaposjeli“ vojnic povratku ku}i u ljeto 1945. U pismu amr~kom regionalnom za povjedniku, pukovnku Weedu, gradona~elnik Le Havrea PierVoisin poàlio se kako njegovi sugra|anmogu pro{etati parkom ni posjetiti grobda ne nalete na ameri~ke vojnike koseksaju s prostitutkama.

„Prizori protivni pristojnosti“odvijasu se u gradu danono}no, pisao je VoBilo je „ne samo skandalozno nego nepodno{ljivo“da „o~i omladine budu izlo`takvim javnim spektaklima“.

Gradona~elnik je sugerisao da Amrkanci otvore bordel izvan grada kakoseksualne aktivnosti bile diskretne, a {iseksualno prenosivih bolesti svedenominimum. Ali Amerikanci nisu mogli v bordele - pla{ili su se da }e pri~e o vojni~kom promiskuitetu do}i do njihovih supru

domovini. (Priredio: N. Ha

Banditi u uniformama

CRVENI FENJERFrancuska kao bordel

SLOBODNA BOSNA I 6.6.2013.

STARS AND STRIPESZa Amerikance je Francuska bila zemlja hedonista



Crveni kiosk sa vir{lama, jogurt utrouglastom pakovanju, disko kugla, {nitoviiz Bazara , gajbe za fla{e BIP piva, cigaret-`vake... - sve to ~eka posjetioce od 4. junado 31. jula uRobnoj ku}i Beograd u KnezMihailovoj ulici, koji }e u okvirumultimedijalne izlo`be@iveo ìvot mo}i dasjednu u vremeplov i da se prisjete ili ne{tonau~e o tome kako je izgledao ìvotobi~nog ~ovjeka u biv{oj Jugoslaviji, u periodu od 1950. do 1990. godine.

„Potrudili smo se da posetioci mogu ovuizlo`bu da doìve svim ~ulima. Ona jepatentirana kao prva ~ulna izlo`ba, tako da }esvi biti u mogu}nosti da osete, dodirnu,pomiri{u, probaju i pogledaju predmete koji subili karakteristi~ni za taj period“, rekao je zaTanjug @ivko Maletkovi}, jedan odorganizatora izlo`be i dodao kako }e na tajna~in i mla|e generacije kona~no mo}i dashvate za{to njihovi roditelji, bake i dedestalno spominju Jugu... Cjelokupna postavkaove, po Maletkovi}evim rije~ima „lepe“izlo`be, prostire se na 2.500 kvadratnihmetara: „Zovem je lepom jer je potpunoapoliti~na, jer je sve u toj dràvi izvan politikebilo lepo.“ Na prvom spratu RK Beograd poseban segmet postavke nosi nazivNa njihsmo bili ponosni - R adivoj Kora}, DraganDàji}, Mate Parlov, Bojan Kriàj, MatijaLjubek, svi }e se prisjetiti na{ih sportskihuspjeha. Na istom spratu su i stara sjedi{taJAT-ovih aviona, koji su tada bili dika i ponos

oslobo|ene Jugoslavije, tu je i improvizovana

autobuska stanica, kao i sjedi{ta me|ugradskihautobusa. U izvornoj jugoslovenskoj samo po-sluzi izloène su bu~ne metalne kase, starinovac sa mnogo nula, elektri~ni mlin za kafu, pakovanja prehrambenih proizvoda, me|ukojima i prvo pakovanjePlazma keksa nakome pi{e da keks moè zamijeniti par~emesa, stare “BIP” fla{e, jogurt u trouglastom pakovanju...Tu je i „Kombinovana soba - mo-del ‘70“ - standardna dnevna soba svakogJugoslovena, koja se sastojala od dva kau~a,dvije fotelje, sto~i}a, garderobera, vitrine itelevizora. U kombinovanoj sobi se okupljala porodica da gledaLaku no}, deco prijeDnevnika , Dnevnik i Crni sneg poslijeDnevnika . Tako|er, posjetioce o~ekuje imodni vremeplov u kojem }e mo}i da zavire uènske ormare, a tu }e na}i suknje napravljeneod punog kruga i marame koje su {titile kosudok se vozi vespa, mini-suknje, najlon ~arape,garderobu koja se {ila u ku}noj radinosti po{nitovima izBazara , Prakti~ne ène iliBurde istizala iz doma}ih modnih ku}aBeko , Kluz ,Mura , Varteks ... Na posljednjem spratu bit }e postavljen muzi~ki vremeplov, a uz pomo} posebno patentiranog ure|aja mo}i }e seosjetiti miris ~uvenogBriona , sladoleda odvanilije na to~enje, cigaret-`vaka, miriszagorjelog mlijeka... Tokom trajanja izlo`be javna predavanja drà}e ljudi razli~itih profesija koji su bili zna~ajni za to doba.

(Priredila: M. Radevi})

PREKO EX-YU GRANICA

Interaktivni ex-YU vremeplov


KULT MARKEBEOGRAD

Glumci namarkama

Serija prigodnihpo{tanskih marakapod nazivomVelikani srpskog glumi{ta, nastala usaradnji Udruènjadramskih umetnikaSrbije i PTTsaobra}aja,predstavljena je 3. juna u Ateljeu 212.

Na markama se nalaze likovi glumaca@ivojina @ike Milenkovi}a, RadmileRade Savi}evi}, Petra Kralja,Radomira Radeta Markovi}a, Ksenije

Jovanovi}, Predraga Tasovca, PavlaPaje Vujisi}a i Dragana Lakovi}a.

[TAGLINECPerformeri

Ovogodi{njeizdanjeFestivalaperformansau [taglincuodrà}e se15. juna, a

bi}e ucijelosti posve}eno umjetnicima sDalekog istoka. U organizacijuFestivala, koji je prije devet godinapokrenula umjetnicaVlasta Delimar,uklju~ena je cijela lokalna zajednica, au ovoj geografskoj „zabiti“ svake godiokuplja se internacionalna performerskkrema iz cijelog svijeta...

ZAGREBKo{nice

êtvrtak, jutro,Zagreb,Jeruzalem,London, Köln,Prag... Pet ljudi.Ustaju... To jeokosnica filmaKo{nice , pothvatau koji je mladi

producent Ivan Kelava uklju~io filma{eiz pet zemalja. Premijera je 13. juna, 1dana prije ulaska Hrvatske u EU, uzagreba~kom kinuEuropa u 20 sati.

„@IVEO @IVOT“Multimedijalna izlo`ba u Robnoj ku}i „Beograd“podsjeti}e na neka ljep{a vremena

Kako se živjelo u Jugi



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOOtok ljubavi naziv je tre}eg dugometra`nogigranog filma na{e rediteljiceJasmile@bani}, ~ije je snimanje po~elo u Pore~u.“Film je pri~a o obitelji Grebo koja ljetuje u

Istri. Glavna junakinja, Francuskinja kojaìvi u Sarajevu je trudna i sa muèmBosancem dolazi na odmor na otok Sv.Nikola”... Premijera se o~ekuje tokomnaredne godine.

Vijest posu|ujemo od Agencije FENA:“Udruènje za podsticanje odrìvog razvojai kvalitet ìvotaFondeko Sarajevo4. juna je na Akademiji nauka i umjetnosti BiH predstavilo 36. broj nau~no-popularne revije o prirodi, ~ovjeku i ekologiji Fondekosvijet.” Tira` novog broja revije pove}an jena 5.000 primjeraka.

Dani Hasana Kaimije do 9. juna seodràvaju u Zvorniku, Sapni i Tuzli. “Zanajbolje djelo iz oblasti znanosti objavljenona podru~ju BiH tokom 2011. i 2012.,pristiglo na natje~aj koji se organizuje uokviru vjersko-kulturne manifestacijeDani Hasana Kaimije , izabrana je knjigaBosanskohercegova~ka grafika 20.stolje}a.”

Internacionalni muzi~ki festivalBosna,deveti po redu, po~inje 7. juna uDomu oruànih snaga BiH u 20 sati. BIMF jeosnovan 2005. godine. Ciljevi su, izme|uostalih, “razvoj akademske kooperacije,promocija bosanske kulturne ba{tine igradnja jedne nove dimenzije gradaSarajeva u svijetu klasi~ne muzike...”

U takmi~arski programEast of the West predstoje}eg Me|unarodnog filmskog festivalau Karlovym Varyma uvr{ten je idugometra`ni igrani filmAdria Blues ,bosanskohercegova~kog scenariste irediteljaMiroslava Mandi}a. Glavnumu{ku ulogu igraSenad Ba{i}, dok jeAmra Bak{i} - âmo koproducent filma.

Boga mi, izgura{e oni na deset...Zapravo,tek }e to u~initi. A ko? Pa, organizatorkoncerata na Muzi~koj sceniKaktus usarajevskomDomu mladih . U petak, 7. juna, nastupa Konvoj te mladi sarajevskisastav Last Location . Ulaznice za ovajdoga|aj ko{taju 10 KM, u {to je ura~unata ikonzumacija pi}a u iznosu od 2 KM.

Članovi tuzlanske rock grupeNo Rules posljednjih mjeseci intenzivno pripremaju svoje novo izdanje.Sredinom februara u{li su unovootvoreni studioPogon u Tuzli,

gdje snimaju ~etvrti studijski album trinaest novih pjesama, a za produkci je zaduèn Draèn Mulaosmanovi},koji je snimao i pro{li CD bendHomesick Blues .

“Novim albumom No Rulesnastavlja u svom prepoznatljivommuzi~kom stilu, ali }e ipak ovaj CD bdruga~iji”, kaè Goran ČamparaČampi: “Dolaze nove pjesme o boliljubavi i politici, koje su pjevljive melodi~ne. Mje{avina je to rock an

rolla, bluesa, countryja, ali i drugistilova. Novi CD bi trebao biti gotov dljeta, a izlazak je dogovoren sizdava~kom ku}omFront Rock izSlovenije za po~etak septembra ovgodine, kada }e i po~eti zvani~npromocija.”

No Rules planira snimiti i jedanvideo spot, kao pilot singl sa novoalbuma, a tokom ljeta }e imati nastupkoji su ve} dogovoreni.

Mje{avino, iz raja si iza{la

GORAN ČAMPARA ČAMPI, frontmentuzlanske grupe “No Rules”

ZEHRA SIKIAS“Oni koji vole Sarajevo doìvljavaju ovaj grad kao kosmo politski”

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }





2. Da li ste kao malisanjali da }etebiti gitarista u rockbendu?Sanjao jesam, aobzirom da sam ~lan bendaKarne , to jeostao samo san.


1. K ada }ete

snim iti novi film ?

P rego va ra m za

ne k o l i k o p ro je k a ta. Na j v je ro va t n i je } u

s n i ma t i u j u l u.

14. [ta uradite kad vam preputa pre|e crna “Me~ka”?Priko~im.

19. T angili badi}?T a ng e .

21. Poruka ~itaocima na{eg magazinîtajte rubrike Dine Bajramovi}a.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Kao i na sva druga putovanja, a puno

ih je, poveo bih Mariju. Odli~an smotim za snalaènje u novim sredinama.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ndade se usranom do potoka?”Kad si se ve} usro, obi~no ni ponije blizu.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Lijep i pametan.

3 . K ako se osje}ate u S ara jevu?

U Sa ra je v u sa m zad n ji h godi na dos ta

ri je t k o. Os je}a m se s u pe r k ad do| e m

i vidi m rodi te l je i p ri ja te l je. ês to se

za mo je do las k e ve u i ma m u r l uci.

4. [ta ne morateimati u friìderu?Majonezu.

10. Jeste limeteoropata?Mislim danisam.

15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne bisteu~inili?Znam {ta bih. Postavio bih zakon da sam navlasti doìvotno.

18. Osoba koja vas ìvcira? Nau~io sam se te osobe micati izìvota. Zapravo ih vi{e ne registrujem

20. A begova ili {kembe ~orba?Begova, pogotovo nekog te{kog jutra

17. S kim bistevoljeli otplesatitango?Sa nekim ko ple{egore nego ja.

12. Koja je najsuptilnija odsljede}ih rije~i: toilette, zahod,hala, }enifa ili abort?Zavisi koliko ti se ùri.

6. [ ta obavezno nosite na plaù?Par e z a osv je` en je i pe{k ir .

8. [ ta ste bili u pro{lom ` ivotu?G lumac, samo t ad a se ` iv jelo

t e` e, ni je bilo t elev iz i je.

by DINO BAJRAMOVIC

MIRAJ GRBIĆ, g l umac: “ Kad si se već usro,

o bično ni po tok ni je blizu“

9. Da li je bolje biti lud, zbunjen ili normalan? Najbolje je to sjediniti i onda izvla~iti ovisnoo situaciji.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Nemam pojma, nisam nikada imaoalternativno zanimanje. Mo`da bih stvarnopostao muzi~ar, mo`da astronaut.

16. O pi{ite scenaristu

Fe| u Isovi}a u tri

rije~i?

Se l ja k ve l i k og s rca!



KLIN ÔRBA

Sve je relativno, moj Alberte, znala je kazatiEinsteinova punica. Bila je u pravu, barem kad jerije~ o prostoru i vremenu. Neovisno o tome da li

znamo da vrijeme predstavlja ~etvrtu koordinatnu osuvremensko-prostornog kontinuuma, blizu smo obja{nje-nju za{to je svim ìteljima Zemlje toliko va`na preciznainformacija o klimi i klimatskim promjenama; tomfaktoru koji je u stalnom kretanju, te kao takav objedinju- je prostor i vrijeme u jedinstveni biosistem. Uostalom,najva`nija znanstvena otkri}a dugujemo strpljivom buljenju i razmi{ljanju o pojavama pomo}u kojih namIlija gromovnik i ini vladari nebesa ve} hiljadama godinautjeruju strah u kosti. Da ne bi gromova, bogzna kad bismo doku~ili da svjetlost i zvuk imaju razli~itu brzinu isvojstva kretanja u prostoru.

Mo`da je prva precizno zabiljeèna vremenska prognoza dana u sveprisutnoj mitolo{ko-religijskoj storiji oVelikom potopu. Elem, pri~a o Nojevoj arci u starozavjetnojverziji po~inje tako {to svemogu}i Jahve do{apne Noi da }e,kad ovaj napuni {est stotina godina ìvota, sedamnaestogdana drugog mjeseca od Noinog ro|endana, ~etrdeset danai no}i uzastopno padati ki{a. Stvar je ve}svima poznata: kadJahve prognozira vremenske prilike, tu gre{ke nema.Svejedno, ja sam u svom kratkom ìvotu prije ~ula zagre{kama vrlo sklonog Kamenka Kati}a nego zasveznaju}eg Stvoritelja Zemlje i nebesa. A kad je do{lodoba da i za Njega ~ujem, stadoh se pitati da li je Jahvevremensku prognozu saop}io Noi izravno, face tu face, ili jeto u~inio posredstvom an|ela. Pri~a se da su an|eli u davnavremena, prije nego je stvorena Marlene Dietrich, bili bespolni; ni plavi ni prsati ni nogati. U to je te{ko povjerovati ako se ima u vidu da su svi proroci bilimu{karci, a sve su im vijesti, kako radosne tako i onedozlaboga àlosne, iz Knjige ìvota pro~itali an|eli.

P uno je raznolikih ptica koje mi se samoinicijativnoglasaju ispod prozora. Po njima znam dal’ smrkavaili zora svi}e, ali ne znam dal’ sutra bolje bit }e. Za

to su mi neophodne svakodnevne TV vremenske prognoze. Pa`ljivo slu{am svaku ljepoticu kojoj je posaoda mi kaè da li da ujutro ponesem ki{obran i nataknemduboke kalja~e, ali mi se u posljednje vrijeme ba{zanedalo. Umjesto vremenske prognoze, ha upalim

televizor nekakve mi ~avke zagrak}u kako }e i sutra po

stoti put uhapsiti Budimira @ivka. Zaklju~im: sva po njemu (@ivku), a svima nama ostalim napokgra(h)nuti sunce. Moj Budimire, {apu}em pred san,vi{e ki{e po Tvojoj glavi palo ni da si, kao anamo pomilovao „[korpione“. [ta }e{, tako Ti ~avka Pretpostavljam da bi Ti valjalo ne{to za smirenjedana pa toplo preporu~ujem umiruju}u mantru:Čavk]amila ~vok u }elo. Čok ~uruk-Čavko, }uknu @Bajalicu je potrebno 99 puta glasno ponoviti pred spavanje.

N ego, ju~er, usko~im u taksi da se ne bikafenisanja s prijateljicom vratila ku}i pokislmi{, budu}i da nisam ponijela ki{obran, pouz

se u najavljeni prestanak padavina. Svaka zabludasvoju cijenu, bez obzira na to kako izgledaju an|eli ksa ekrana prognoziraju koli~inu i kakvo}u oboringlavi stanovnika. Pitam taksistu {ta on misli o uobi~ praksi da nam sa TV ekrana lijepe cure ~itaju vrem prognozu. Eh, gospo|o draga, otpo~ne on prisno kasmo se cijeloga ìvota vozali skupa. Bogzna krugoba pi{e pjesme Severini, a i glas mu je mo`dak’o u ~avke. Kad bi nam pjevali i ~itali samo oni biva sve znaju, ja ne bih nikad televizora palio.

Sarajevski taksisti su puni metafora, ~ak i kad s razglabate o vremenu, ina~e omiljenoj temi BritaUsput, prije nekoliko godina, BBC je svojim gledate ponudio novu trodimenzionalnu vremensku progZaklju~iv{i da su tradicionalni simboli (sunce, oki{a) u kombinaciji sa {armantnim voditeljima dosstaromodni, BBC-evi vremenski magovi potro{imilion funti od pretplate kako bi od Novozelan|ana knajmoderniji program. Nakon {to su ga testirali, dobhiljade poziva i e-mail poruka od nezadovoljnih gledkojima su se pridruìli i biv{i voditelji vreme prognoze, pa ~ak i zastupnici u parlamentu. U najkrtvrdili su da ni{ta ne razumiju u toj slici koja brzo p preko karte Velike Britanije, da dobivaju znatno minformacija nego ranije.

T ako da, {to }e nam lijepo vrijeme bez an|emeleka?! S tim bi se vjerovatno sloìo i @ivko. je da kisnemo naivno vjeruju}i zavodljivim an|e

nego da nas la`no ogrije sunce montiranih sud

procesa.

Nego, jučer, uskočim u taksi da se ne bih sa kafenisanja s prijateljicomvratila kući pokisla k’o miš, budući da nisam ponijela kišobran, pouzdavši u najavljeni prestanak padavina. Svaka zabluda ima svoju cijenu, bez obzirna to kako izgledaju anđeli koji ti sa ekrana prognoziraju količinu i kakvoćuoborina po glavi stanovnika. Pitam taksistu šta on misli o uobičajenoj praksda nam sa TV ekrana lijepe cure čitaju vremensku prognozu

ÂVKE I KI[APi{e: FADILA NURA HAVER




P orsche 911 ve} je pet desetlje}anajpoznatiji model legendarnogproizvo|a~a sportskih automobila.

Postoji tek nekolicina drugih automobila nasvijetu koji se mogu pohvaliti toliko dugomtradicijom, ali i kontinuitetom proizvodnjekao {to je to slu~aj sPorscheom 911.

Ovaj automobil izvor je inspiracije mno-

gim zaljubljenicima u sportske automobilediljem svijeta i to od prvog dana otkad jepredstavljen kao model 901 na IAAInternational Automotive Showu u rujnu1963. godine. Danas ga mnogi smatrajuiskonskim sportskim automobilom, oglednimprimjerom za sve ostale automobile. 911model tako|er je i glavna referentna to~kaza sve druge Porsche modele.

Od tada do danas, proizvedeno je vi{e od820.000 Porsche 911 automobila ~ime je toujedno i najuspje{niji sportski automobil nasvijetu. Prilikom razvoja svake od sedamgeneracija 911-ice, inènjeri u Zuffenhausenu iWeissachu uspijeli su na nov na~in protuma~ititemeljni identitet ovog modela ~ime bi uvijek

iznova pokazali svijetuPorscheovu sposobnostza inovacije. Ono {to je jedinstveno za 911-icu jest da ovaj automobil uspijeva pomiritio~igledne proturje~nosti kao {to su sportskikarakter i svakodnevnu prakti~nost, tradiciju i ino-vacije, ekskluzivnost i dru{tvenu prihva}enost,dizajn i funkcionalnost.

Osim svog jedinstvenog vizualnogidentiteta koji karakteriziraju klasi~ne, ali istotoliko jedinstvene linije, Porsche 911oduvijek se isticao svojim naprednim tehnolo-{kim rje{enjima. Ve}ina ideja i tehnologijakoje su debitirale s Porsche 911 modelimaza~ete su na trka}im stazama. Model 911 odsamih je po~etaka pravi performansniautomobil u srcu, a automobilisti~ki sportnjegov je najva`niji laboratorij i testnipoligon. Od samog po~etka, 911 modelneizostavni je sudionik utrka diljem svijeta,~ime je stekao reputaciju svestranog ipouzdanog pobjednika. [tovi{e, dobre dvijetre}ine svih postolja na profesionalnimutrkama, kojih je oko 30.000, Porsche jeosvojio upravo s 911 modelom.

Porsche Museum najaviti }e cijelogod{nje slavlje s ~etiri posebna eksponata, starim 911 Turbo Coupe modelom, za911 Cabriolet dizajnerskom studijom1981., cestovno-legalnom verzijom 911 Gmodela iz 1997. te Type 754 T7 prototip[asija potonjeg modela koju je izradio prFerdinand Alexander Porsche bila jglavni moment u razvoju dizajna 911-ice

Svijet se za 50 godina promijenio, bkao i 911, ali od tada pa do danas dvstvari su ostale iste i iz generacijegeneraciju defini{u ovo vozilo - upe~adizajn i oblik automobila, kao i motor konalazi iza zadnje osovine. Za zlatgodi{njicuPorsche je, o~ekivano, pripremkomemorativno izdanje modela911 CarrerS , ~ija je proizvodnja ograni~ena na ta1.963 primjeraka. Premijera je zakazana septembar na Motor Showu u Frankfumjestu gdje je originalni 911 debitovao 19godine. Cijena u Velikoj Britaniji911 CarrerS 50 Years Edition bi}e 108.091 euro, dza ostala trì{ta jo{ nije saop}ena.

P E T A B R Z I N APi{e: Nedim Hasi}Foto: Mario Ili~i}

Porsche 911: Pola stolje}a legende



Aslan Peci - Uredni{tvu

Živim u Sarajevu i nisam išao urat u Siriju(„ Dìhad, dìhad, ~etiri noge“, „SB“, br.863)

U listu “Slobodna Bosna” broj 863. od23.05.2013. u ~lanku “Dìhad, dìhad ~etiri noge...”

autora Suzane Mijatovi}, objavljena je neistinitainformacija da sam ja Aslan Peci “za koga sepretpostavlja da je sa Kosova” oti{ao u Siriju u ratprotiv Asadovog reìma, zajedno sa jo{ nekolicinommeni potpuno nepoznatih osoba ~ija se imenanavode u istom ~lanku.

Notorna je neistina da sam ja Aslan Peci,dràvljanin BiH, nastanjen u Sarajevu, navodnooti{ao u rat u Siriju, bilo na strani Asada, bilo nastrani njegovih protivnika. @ivim u Sarajevu kaopenzioner i neistine koje ste naveli u va{em listu sunanijele velike {tete mom ugledu i sigurnosti. Od kao je objavljen va{ ~lanak, kontaktiran sam telefonski ina drugi na~in od vi{e osoba koje mi upu}ujuprijetnje i uznemiravaju moju porodicu.

U skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBIHtraìm da u va{em listu objavite ispravak neistiniteinformacije o mom odlasku u ratu u Siriju, kako bibarem djelimi~no otklonili {tetu koju ste mi izazvalinjenim objavljivanjem.

Aslan Peci

Miro \uri{i} - Uredni{tvu

Netočno je sve što ste napisalio mojim vezama sa PetromJurčićem(„Afera Hypo od Klagenfurta do Mostara“, “SB“,br. 862)

U tjedniku “Slobodna Bosna” broj 862, godina XIX, od16.05.2013. godine, u ~lanku “AFERA HYPO odKlagenfurta do Mostara” (stranica 14.), objavili ste da samizjavio kako sam prije odobrenja kredita od strane HYPOALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar , g-dinu Petru Jur~i}ukao direktoru te banke, uplatio odre|ena nov~anasredstva kao mito za odobrenje predmetnog kredita, teda mi je onemogu}eno dalje poslovanje putem te Bankeiz razloga {to sam istom odbio platiti dodatna nov~anasredstva na ime “provizije” po tom osnovu.

Ovim se o~itujem na predmetne navode teukazujem da su isti apsolutno neistiniti, jer nisuzasnovani na bilo kakvoj mojoj izjavi.

Tako|er, ukazujem da me nitko od strane va{ihnovinara ili suradnika nije kontaktirao prije objavespornog teksta, niti sam eventualno davao bilokakve izjave po tom pitanju.

S obzirom da iz spornog teksta, dakle,nedvojbeno proizilazi da je isti sra~unat isklju~ivoradi nano{enja {tete osobama spomenutim u istom,a {to uklju~uje i mene osobno, ovim traìm da unarednom broju “Slobodne Bosne” objavite ovajdemanti, u protivnom bit }e pokrenut sudskipostupak radi pri~injene {tete.

Napominjem da sam radi za{tite mog osobnogugleda i interesa kao i ugleda i interesa, tim ~lankomprozvanog g-dina Petra Jur~i}a, istom dao notarskiovjerenu Izjavu, kojom negiram istinitost objavljenihnavoda u spornom tekstu, uz istovremeno ovla{tenjeda predmetna Izjava, u slu~aju potrebe moè sluìtikao dokaz u postupcima pred nadle`nim tijelima, kaoi da ista moè biti kori{tena i objavljivana u bilo kojemmediju, bez bilo kakve moje dodatne suglasnosti.

Istinitost navoda iz Izjave spreman sam i osobnopotvrditi svojim iskazom pred bilo kojim nadle`nim tijelom.

Slijedom svega naprijed navedenog, inzistiram naobjavi predmetnog demanta, kao naprijed u tekstu.

Miro \uri{i}

Ante Krajinovi} - Uredni{tvu

Netočno je da sam pomilovaoElvisa Hodžića(„Osu|enika Elvisa Hodì}a je, opet, pom ilovao...““SB“, br. 864)

U Slobodnoj Bosni od 02.05.2013. godine, nastranici 16, izme|u ostalog, napisano je, “Osu|enikaElvisa Hodì}a je opet, pomilovao Anto Krajinovi},biv{i savjetnik za pravna pitanja @ivka Budimira,tako {to je falsifikovao njegov potpis, dok sepredsjednik Federacije BiH pro{le godine nalazio nabolni~kom lije~enju u Mostaru. Nakon {to je Budimirsaznao {ta je savjetnik Krajinovi}, nekada{nji sudacOp}inskog suda Bugojno, koji je kasnije pre{ao uodvjetnike uradio, odmah mu je dao otkaz, ali jeskandal naknadno zata{kan“.

Ovaj tekst i navodi iz istog su u potpunostineto~ni. îsta la` i izmi{ljotina. Samo podaci o mojojidentifikaciji su to~ni i precizirani, tako da se u BiH nemoè na}i ista osoba, pa ni sli~na.

Interesira me otkud vam ovi la`ni podaci.Od vas traìm da demantirate ovo va{e la`nopisanje sa jasnim obrazloènjem i izvinjenjem.

Ante Krajinovi}


REAGIRANJA





Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i AfrikuGodi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van EvropeGodi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos @ bih.net.bawww.slobodna-bosna.ba

U [ T E D I T E N O V A C !

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web straniciwww.slobodna-bosna.ba



portal slobodne bosne

Documents

Slobodna Bosna [broj 865, 6.6.2013]