Click here to load reader

Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive

Izdava publikacije Udruenje ivot sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine Ulica: Terezije 58, Sarajevo www.downsy.ba
Za izdavaa Kujovi Sevdija
Autorice Dr. sc. Lejla Kafedi Dr. sc. Sandra Bjelan-Guska Amina Smajovi, MA Emina Muharemagi
Recenzentica Dr. sc. Snjeana Šušnjara
Lektor Dr. sc. Mehmed Kardaš
Dizajn i prelom Sokolovic Creative d.o.o.
Godina izdanja 2019.
Publikacija je nastala u okviru projekta „I ja idem na posao“, koji je finansiralo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
Sarajevo, 2019. godine
II. 1. Karakteristike mladih s Down sindromom
II. 2. Vanost rada i zapošljavanja mladih s Down sindromom
II. 3. Osvrt na istraivanja o zapošljavanju osoba s Down sindromom
II. 4. PRAVNI OKVIR ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
III. TRANZICIJA OD ŠKOLE DO TRIŠTA RADA OSOBA S DOWN SINDROMOM
III. 1. Uloga i znaaj porodice u procesu pripreme za rad i zapošljavanje osoba s Down sindromom
III. 2. Kvalitetno obrazovanje kao pretpostavka za rad i zapošljavanje
III. 3. Sistem posredovanja i zapošljavanja
III. 4. Uloga i znaaj poticajnog radnog okruenja
IV. OBLICI ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S DOWN SINDROMOM
V. ZAKLJUAK
9
11
15
15
17
20
27
41
45
54
61
69
77
81
83
Sadraj
ZAHVALA
Cilj projekta „I ja idem na posao“ bio je mapirati prepreke za uklju- ivanje mladih s Down sindromom na otvoreno trište rada te na osnovu dobijenih rezultata definirati smjernice za posredovanje u zapošljavanju i zapošljavanje osoba s Down sindromom. Projekat je ukljuio devet mladih osoba s Down sindromom i devet asistenata koji su tokom Projekta realizirali ukupno 849 radnih sati u šest kompanija u Kantonu Sarajevo.
Zahvaljujemo se svima koji su podrali napore Udruenja da se pi- tanja prava na rad, zapošljavanje i samozapošljavanje aktueliziraju u bosanskohercegovakom društvu.
Posebnu zahvalnost dugujemo lanicama i lanovima Kluba mladih Udruenja pod nazivom „Neka, ja u“ i njihovim roditeljima na aktivnom uešu i uspješno realiziranim zadacima.
Zahvaljujemo se radnim asistenticama i asistentima na nese- binom radu i velikom doprinosu efikasnijoj i kvalitetnijoj realizaciji projekta.
Kompanijama koje su otvorile vrata ovom projektu: CM-Cosmetic Market, Cordoba caffe, Courtyard by Marriott Sarajevo, OBI Sarajevo, Nest 71 i McDonald`s Sarajevo upuujemo rijei zahval- nosti i elimo im uspješno daljnje poslovanje.
Timu za provedbu Projekta je bila ast i zadovoljstvo dati svoj skromni doprinos u poveanju prilika za zapošljavanje mladih u Bo- sni i Hercegovini. Nadamo se da e ovo naše iskustvo, smjernice i preporuke biti od koristi svima koji se bave obrazovanjem, posre- dovanjem u zapošljavanju i zapošljavanjem.
Vaš Downsy tim
9Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
Potpuno ostvarenje svake mlade osobe je da se bavi poslom i aktivnostima koje ga ine sretnim, zadovoljnim i uspješnim, da ima prilike da kontinuirano ui te da se osjea prihvaenim meu radnim kolegama.
Društvo koje podupire mlade osobe da se profesionalno ostva- re u skladu sa svojim karakteristikama, na jednakopravnoj os- novi, je društvo sa visokim stepenom svijesti o inkluziji kao te- meljnoj vrijednosti. Svjesni da bosanskohercegovako društvo, naalost, nije takvo, Udruenje „ivot sa Down sindromom Fe- deracije Bosne i Hercegovine“ je otvorilo pitanje zapošljavanja mladih s Down sindromom. Strateškim djelovanjem Udruenje pokušava podrati mlade s Down sindromom, koji ele raditi, da ostvare pravo na rad.
Ostvarivanje prava na rad i razvoj karijere mlade osobe s Down sindromom ne zavisi samo od pravnog osnova, iznosa finansij- skog poticaja za zapošljavanje, otvorenosti trišta rada, ve i od pripreme mlade osobe za trište rada. Analizirajui stanje u oblasti ovog prava, vidljivi su brojni problemi zbog kojih se na otvorenom trištu rada nalazi izuzetno mali broj osoba s Down sindromom. Zbog ovakvog stanja i iskljuenosti mladih sa tri- šta rada Udruenje je pokrenulo projekat „I ja idem na posao“. Naime, jedan od strateških ciljeva rada Udruenja jeste podrška mladima u ostvarenju prava na rad. Od 2014. godine Udruenje omoguava ostvarivanje ovoga cilja kroz istraivanja, aktivno- sti podizanja svijesti javnosti o mogunostima osoba s Down sindromom i zagovaranja za sistemska rješenja, ime se pove- avaju prilike za rad i zapošljavanje mladih s Down sindromom.
Projekat „I ja idem na posao“ je imao cilj da povea prilike za zapošljavanje mladih s Down sindromom, a Projekt je podralo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Udruenje se kroz realizaciju Projekta fokusiralo na mapiranje prepreka za zapošljavanje osoba s Down sindromom na otvorenom trištu
I. Uvod
10 Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
rada, na temelju ega su kreirane smjernice za posredovanje u zapošljavanju i zapošljavanje osoba s Down sindromom. Pre- preke su posmatrane na nivou mladih s Down sindromom, nji- hovih roditelja, poslodavaca, radnih kolega i na nivou aktuelnih zakonskih propisa. Do mapiranja prepreka se došlo kroz anga- man devet mladih osoba s Down sindromom u šest kompani- ja. U toku dva mjeseca, koliko su bili angairani u kompanijama, osobe su realizirale preko 850 sati rada. Projektom je osigurana i individualna podrška devet radnih asistenata za posao.
Opredijeljenost svih nadlenih ustanova u Bosni i Hercegovini da kroz strateške dokumente unaprijede poloaj osoba s invali- ditetom opravdalo je potrebu da se realizira Projekat. Rezultati Projekta mogu doprinijeti unapreenju sistema zapošljavanja, ime bi se i poveale prilike za rad mladih s Down sindromom. Smjernice za posredovanje u zapošljavanju i zapošljavanje mla- dih s Down sindromom mogu koristiti, pored Udruenja kao no- sitelja Projekta, svi koji osiguravaju obrazovanje, posreduju u zapošljavanju i zapošljavaju osobe s invaliditetom i/ili doprinose smanjenju nezaposlenosti u BiH.
11Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
I.1. Osnovna terminologija
U publikaciji izdvajamo sljedee pojmove:
Cjeloivotno uenje je sveukupna aktivnost uenja tokom ivota, a s ciljem unapreenja znanja, vještina i kompetencija unutar line i graanske te društvene perspektive i/ili perspekti- ve zaposlenja. Obuhvata uenje u svim ivotnim razdobljima i u svim oblicima u kojima se ostvaruje, pri emu se uenje shvata kao kontinuirani proces. etiri su osnovna, meusobno pove- zana cilja koja se vezuju uz cjeloivotno uenje: lino zadovolj- stvo i razvoj pojedinca, aktivno graanstvo, društvena ukljue- nost i zapošljivost (APOSO, 2014).
Diskriminacija na osnovu invaliditeta znai svako razlikova- nje, iskljuivanje ili ograniavanje na osnovu invaliditeta, ija su svrha ili posljedica umanjivanje ili poništavanje priznanja, uivanja ili korištenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, ravnopravno s drugim osobama, na politikom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom podruju. Ona ukljuuje sve oblike diskriminacije, ukljuujui uskraivanje razumne prilagodbe (Konvencija o pravima osoba s invalidite- tom, 2006).
Dokvalifikacija je dodatno struno obrazovanje prema poseb- no utvrenim diferenciranim programima radi sticanja višeg stepena kvalifikacije u okviru istog zanimanja (APOSO, 2014). Formalno (školsko) obrazovanje oznaava djelatnost koja se izvodi u institucionalnim oblicima obrazovanja i ima instrumen- talno znaenje (Kuli i Despotovi, 2005).
Informalno uenje i obrazovanje ima vano mjesto i ulogu u koncepciji „društva koje ui“. Suština ovog oblika uenja, koje se naziva i „prigodnim uenjem“ (Krajnc, 1972), je u tome da uimo i u situacijama kada to nismo namjeravali, a u takvim okolnostima i naše osobine se „takoe preoblikuju“ (Kuli i Des- potovi, 2005).
12 Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
Inkluzija je pristup kojim se osigurava ostvarivanje osnovnih ljudskih prava u svim podrujima ljudskog djelovanja.
Integracija je pristup školovanju djece s teškoama u razvoju u redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se od uenika oekuje prilagodba unaprijed postavljenim zahtjevima ustanove.
Ishodi uenja predstavljaju izjavu o tome šta onaj koji ui zna, razumije i moe da obavlja na osnovu završenog procesa ue- nja (APOSO, 2014).
Kompetencije oznaavaju mogunost primjene znanja, vješti- na i personalnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti na rad- nom mjestu ili tokom uenja, kao i u privatnom i profesionalnom razvoju. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira kompe- tencije su opisane kao odgovornost i samostalnost (APOSO, 2014).
Komunikacija, jednostavno reeno, predstavlja razmjenu poruka izmeu dvije ili više osoba putem odreenog medija. Obuhvaa jezike, prikazivanje teksta, Brailleovo pismo, taktil- nu komunikaciju, krupnu štampu, pristupane multimedijalne sadraje, pisani oblik, zvune zapise, obini jezik, line itae, augmentativne i alternativne naine, sredstva i oblike komuni- kacije, ukljuujui pristupane informacijske i komunikacijske tehnologije (prema UN Konvenciji o pravima osoba s invalidi- tetom, 2006).
Kvalifikacija oznaava formalni naziv za rezultat procesa pro- cjene i validacije koji je dobijen onda kada kompetentno tijelo odredi da je pojedinac ostvario ishode uenja prema predvie- nim standardima (APOSO, 2014).
Neformalno obrazovanje predstavlja sve rasprostranjeni- ji oblik uenja i obrazovanja i realnu perspektivu obrazovanja odraslih u savremenom svijetu. Ono ne zahtijeva strogu didaktiku artikulaciju, ali obezbjeuje široku skalu organizacije i izvoenja obrazovno-vaspitnih aktivnosti. Ovaj obrazovni put podrazumi- jeva svjesno i organizovano obrazovanje, uenje i osposobljava-
13Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
nje odraslih s ciljem zadovoljavanja njihovih raznovrsnih obra- zovnih potreba (Kuli i Despotovi, 2005).
Obrazovanje je proces usvajanja znanja, umijea i navika, što je osnova za izgraivanje znanstvenog pogleda na svijet, za ra- zvijanje spoznajnih snaga, za povezivanje znanja s praktinom profesionalnom djelatnošu i za izgraivanje sposobnosti za samoobrazovanje (Vukasovi, 1995)
Prilagodba radnog mjesta predstavlja promjene u radnom procesu ili radnom okruenju osoba s invaliditetom s ciljem da se osoba stavi u ravnopravan poloaj u odnosu na druge zapo- slenike. Prilagodba radnog mjesta ukljuuje prilagodbu fizikog okruenja, osiguranje ili prilagodbu opreme, usaglašavanje ras- poreda radnog vremena, prilagoavanje zadataka uz osiguranje adekvatne obuke i korištenje drugih naina ukljuivanja na rad- nom mjestu (ivi et al., 2009).
Razumna prilagodba znai potrebne i odgovarajue izmjene i prilagodbe koje ne nameu nerazmjeran ili neprimjeren teret, potrebne u konkretnom sluaju kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom ravnopravno s drugim osobama uivaju i kori- ste sva ljudska prava i osnovne slobode (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, 2006).
Segregacija predstavlja pristup u kojem se školovanje uenika s teškoama u razvoju prua u posebnom okruenju.
Socijalna inkluzija je proces koji osigurava da osobe koje su u riziku od siromaštva i socijalne iskljuenosti dobiju prilike i re- surse potrebne za potpuno sudjelovanje u ekonomskom, druš- tvenom i kulturnom ivotu, te da uivaju standard ivota i do- brobiti koji se smatraju tipinim u društvu u kojem ive. Time se osigurava vee sudjelovanje u odluivanju koje utie na njihove ivote i pristup njihovim temeljnim pravima (www.inclusive-edu- cation-in-action.org).
Univerzalni dizajn znai oblikovanje proizvoda, okruenja, programa i usluga tako da ih u najveoj moguoj mjeri mogu koristiti sve osobe, bez potrebe prilagoavanja ili posebnog
14 Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
oblikovanja. Univerzalni dizajn ne iskljuuje, kada je to potreb- no, pomone naprave za odreene grupe osoba s invaliditetom (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, 2006).
15Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
II. OSNOVNA POLAZIŠTA U KREIRANJU SMJERNICA
II.1. Karakteristike mladih s Down sindromom
Kao što je svaka osoba posebna i neponovljiva, tako je i svaka osoba s Down sindromom jedinstvenih sposobnosti, ponašanja, interesa i mogunosti. Osoba s Down sindromom moe ostvariti razliite ciljeve i sudjelovati u mnogobrojnim ak- tivnostima. Jedan od ciljeva je ostvarivanje prava na rad i zapo- šljavanje.
Down sindrom je raspored hromosoma koji se prirodno pojav- ljuje i koji je oduvijek bio dio ovjeanstva, postoji u svim regi- jama širom svijeta i obino utie na stilove uenja, fizike ka- rakteristike i zdravlje (Bank Ki-Moon, UN, 2012). Down sindrom je rezultat viška genetikog materijala na 21. paru hromozoma koji utie na posebnost svake individue s Down sindromom. Djeca s Down sindromom raaju se u svim zemljama i u razli- itim porodicama, bez obzira na zdravlje roditelja, rasu, etni- ku pripadnost, ekonomsku situaciju ili nain ivota. Bez obzira na to što višak genetikog materijala uzrokuje ovo stanje i što ga prate sline tjelesne karakteristike, razlike meu osobama s Down sindromom su velike i treba promatrati konkretnu osobu i okruenje iz kojeg dolazi kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe, ciljeve i interesovanja (više o Down sindromu pogledati u: Hasanhodi i sar., 2009).
Za ukljuivanje u proces rada i zapošljavanja vano je znati da osobe s Down sindromom mogu uiti, mogu nauiti itati i pi- sati, koristiti znakove, da odlino ue kroz imitaciju, da imaju dobru vizuelnu memoriju i vizuelnu obradu, da su osjetljivi na
Sve osobe su jedinstvene i tako ih treba i prihvatiti
16 Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
emocionalnu podršku i da mogu razviti dobre društvene osobi- ne (pogledati više u: Abdulovi i sar., 2013). Vano je naglasiti to da Down sindrom ne vodi automatski ka ispoljavanju manje prihvatljivih oblika ponašanja, ali zbog neprilagoene okoline, zahtjeva i aktivnosti, te nemogunosti da uvijek na prihvatljiv nain kanališu svoje emocije, ove osobe mogu biti izloenije de- monstriranju takvih oblika ponašanja. Stoga je vano upoznati konkretnu osobu s Down sindromom, znati njene karakteristike i spoznati adekvatne naine reagiranja na odreeno ponašanje, ali i ono što moe uzrokovati izraavanje (negativnih) emocija kako bi se blagovremeno reagiralo. Uloga koju osoba ima utie na njene odnose s drugima. Sticanje uloga u društvu podra- zumijeva usvajanje odreenih obrazaca ponašanja, a osobe ih mogu usvojiti ako znaju šta se od njih oekuje.
U nastavku je naveden opi pristup u radu s osobama s Down sindromom (pogledati više u: Abdulovi i sar., 2013): a) doivljavati osobu s Down sindromom prvenstveno kao osobu; b) usmjeriti se na jake strane, a ne na razliitosti; c) radno okruenje mora biti poticajno i pripremljeno; d) omoguiti osobi ueše u svim aktivnostima u skladu sa nje-
nim mogunostima, interesovanjima, eljama, izuzev u onima koje su kontraindikacija sa zdravstvenim stanjem osobe;
e) cijeniti ono što osoba postigne u okviru vlastitih mogunosti, a ne u usporedbi s drugim kolegama;
f) ostvariti kontakt s organizacijama/udruenjima koja podra- vaju osobe s Down sindromom, jer mogu biti odlina baza za podršku u procesu rada i zapošljavanja.
Razmatranje zapošljavanja osoba s Down sindromom podrazu- mijeva prihvatanje njihovog nivoa zrelosti, spremnosti i pripre- mljenosti za rad, komunikaciju s drugima, asertivno ponašanje i slino. Ulazak u svijet rada ukljuuje prihvatanje odreenog naina djelovanja, razumijevanja svijeta, razumijevanje vlastite uloge, suoavanja s pravima i dunostima te prihvatanje uloga drugih ljudi. Ve u nabrojanom vidljiva je vanost rada i zapo- šljavanja za svaku osobu, pa tako i za osobe s Down sindro- mom.
Osoba
17Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
Pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jed- no je od temeljnih ljudskih prava i onemoguavanje realizacije tog prava svakako spada u kršenje prava i diskriminaciju (Vijee Evrope, 2003). Rad i zapošljavanje znaajno odreuju nivo za- dovoljstva, stepen ispunjenosti osnovnih ljudskih potreba, ali i kvalitetu ivota u cjelini. Primarno, rad i zapošljavanje mladih s Down sindromom znai da je mlada osoba u situacijama stal- nog uenja, vidljivosti u društvu, ostvarivanja prijateljstva, pove- anja samopouzdanja i samopoštovanja. Šverko (1998) navodi sljedee funkcije rada: 1. rad ima jasnu ekonomsku funkciju, jer se osigurava egzi-
stencija za sebe i sve one koji o radu ovise; 2. rad ima i znaajnu socijalnu funkciju, jer omoguava soci-
jalnu interakciju, susretanje i druenje, uspostavljanje i razvi- janje prijateljstva;
3. rad je i izvor društvenog statusa i prestia, jer status koji pojedinac ima u društvu u velikoj mjeri ovisi o tome radi li i što radi na poslu;
4. rad moe imati i izuzetno vanu psihološku funkciju, jer moe biti vaan izvor identiteta pojedinca, njegovog samo- poštovanja i uvjerenja o vlastitoj vrijednosti i samoaktualiza- cije. 1
Dakle, rad i zapošljavanje pruaju mogunost za samostal- nost, što je vaan cilj svake osobe, pa tako i osobe sa Down sindromom. Osjeaj samostalnosti, line i društvene odgovor- nosti, samopoštovanja, samopouzdanja, koji se gradi u radnom okruenju ima neprocjenjiv znaaj na psihološkom, socijalnom i ekonomskom planu svake individue. Ukoliko se mlada osoba s Down sindromom ostvari profesionalno, posebno na otvorenom
II.2. Vanost rada i zapošljavanja mladih s Down sindromom
1 Pod samoaktualizacijom moemo smatrati proces i/ili stanje u kojem pojedi- nac postie uravnoteeno (harmonino) ispunjenje ili ostvarivanje svojih poten- cijala (granica, mogunosti, dosega).
Pravo na rad i zapošljavanje jedno je od temeljnih ljudskih prava.
Rad i zapošljavanje pruaju mogunost za samostalnost.
18 Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
trištu rada, vee su vjerovatnoe da e se njen kognitivni po- tencijal odrati due. U okolnostima otvorenog trišta od osobe se oekuje proaktivno djelovanje i stalno uenje, što osigura- va ouvanje kognitivnih funkcija. Stoga, vanost rada za mladu osobu s Down sindromom jeste primarno socijalni i zdravstveni aspekt. Ukoliko se razumije da je socijalno iskljuena osoba i ona koja nije na trištu rada, onda je neophodno vratiti se obra- zovanju kao kljunom faktoru uspješnosti u radu. Veza izme- u obrazovanja, rada i zapošljavanja mora biti stalno prisutna u ivotu osobe s Down sindromom. Prilika za kvalitetno obra- zovanje na što višem nivou i mogunost cjeloivotnog uenja osigurava mladoj osobi društvenu ukljuenost, visoko razvijene adaptivne vještine i pronalaenje adekvatnog radnog mjesta.
Ukljuivanje osoba s Down sindromom na trište rada je više- struko korisno. S jedne strane, rad znaajno poboljšava kva- litetu ivota osobama s Down sindromom, a s druge strane, prisutnost na radnom mjestu moe unaprijediti organizacijsko zdravlje2 kompanije u kojoj rade (Assis i sar., 2014). Radom se poboljšava kvaliteta ivota osoba s Down sindromom, razvijaju novi socijalni odnosi, stiu znanja i razvija nezavisnost. Radno okruenje i zadaci mogu doprinijeti saradnji, poštovanju i samo- stalnosti. Osobe s Down sindromom prepoznaju vanost posla koji rade. Kao odraslima, posao daje osobama s Down sindro- mom osjeaj socijalne ukljuenosti. lanovi porodica osoba s Down sindromom, takoer, vide znaajan napredak u kvaliteti njihovog ivota. Oni vjeruju da radno okruenje, gdje su osobe s Down sindromom manje zaštiene na nain kako je to kod kue ili u školi, daje mogunosti uenja koje su drugaije nego bilo gdje drugo (Assis i sar., 2014). Kompanije, takoer, imaju koristi od zapošljavanja osoba s Down sindromom, jer oni pod- stiu pozitivne reakcije na radnom mjestu, što moe doprinijeti boljem organizacijskom zdravlju. Ponašanje osoba s Down sin- dromom se, naravno, ne moe generalizirati, ali su uoeni odre- eni pozitivni uticaji uposlenika s Down sindromom na zdravlje organizacije (Shema 1).
1 “organizational health”
Kvalitativne i kvantitativne analize pokazuju da osobe s Down sindromom u radnom okruenju mogu uticati na sljedee di- menzije kompanije (pet od devet dimenzija): upravljanje/ruko- voenje (leadership), vanjsku orijentaciju (external orientation), motivaciju (motivation), kulturu i klimu (culture & climate), koor- dinaciju i kontrolu/nadzor (coordination & control). Analiza nije pokazala uticaj na sljedee dimenzije: smjer djelovanja (directi- on), odgovornost (accountability), sposobnosti/mo (capabili- ties) i inovacije i uenje (innovation and learning). Postoji pove- zanost izmeu „organizacijskog zdravlja“ i uinka organizacije. Elementi koji imaju pozitivan uticaj na „organizacijsko zdravlje“ obino poboljšavaju i uinak, takoer (vidjeti više u: Assis i sar., 2014).
Shema 2. Uticaj uposlenika s Down sindromom na zdravlje organizacije (prilagoeno prema: Assis i sar., 2014)
Bolje upravljanje konfliktima.
Razvijanje emocionalne stabilnosti u stresnom okruenju.
Pozitivan uticaj na zdravlje organizacije.
OPIS REAKCIJA
Uoavanje šta drugi osjeaju i pokazivanje empatije.
Razvijanje povezanosti sa drugima, posebno sa direktnim supervizorom.
Ograniena sposobnost pamenja onoga što su nedavno uili.
Nije upoznat sa brojnim pravilima profesionalnog ponašanja.
Direktna komunikacija
Grafikon 1. Broj i struktura ispitanika
Istraivanje koje e biti kratko prezentirano je realizira- no u okviru projekta „I ja idem na posao“. Cilj istraivanja je bio mapirati prepreke i mogunosti za ukljuivanje mladih s Down sindromom na otvoreno trište rada. Istraivanjem se eljelo utvrditi kako razliiti akteri procesa rada i zapošljavanja percipi- raju prepreke sa kojima se susreu mladi s Down sindromom, ali i njihovo mišljenje o vanosti pojedinih faktora za zapošlja- vanje. Ovo istraivanje ima indikativnu vrijednost kroz upuiva- nje na odreene trendove koji postoje u procesu zapošljavanja mladih s Down sindromom na otvorenom trištu rada. S obzi- rom na veliinu uzorka i kriterij odabiranja uzorka, ne postoji mogunost generalizacije dobivenih podataka.
Uzorak istraivanja su sainjavali mladi s Down sindromom (N=9), roditelji mladih s Down sindromom (N=9), radni asistenti (N=9) i radne kolege (N=56). Ukupno su, dakle, obuhvaena 83 ispitanika. Struktura ispitanika je prikazana u Grafikonu 1.
II.3. Osvrt na istraivanja o zapošljavanju osoba s Down sindromom
Mladi sa Down sindromom
21Zapošljavanje osoba s Down sindromom: izazovi i perspektive
Devet mladih s Down sindromom je radilo 20 radnih dana u razliitim kompanijama. Po završetku radnog angamana mla- dih, realiziran je polustrukturirani intervju…