-
103 39 Stockholm
Telephone: +46 8 405 10 00, Web site: www.ud.se
Cover: MFA, Communications Dept. • Printed by: Elanders Grafi sk
Service 2014
Article no: UD 14.017
Europa de Est Balcanii de Vest i Turcia
2014 – 2020• MINISTRY FOR FO
REIG
N AFFAIRS, SWEDEN • U
TRIK
ESD
EPA
RTE
MEN
TET
MFA
ș
Strategia bazată pe rezultate privind cooperarea în
domeniul reformelor a Suediei cu
Europa de EstBalcanii de Vest și Turcia
Strategija švedske reformske suradnje sa zemljama
istočne Europe, zapadnog Balkana i Turskom
za period 2014 – 2020
-
Strategija švedske reformske suradnje sa zemljama istočne
Europe, zapadnog Balkana i Turskom za period 2014 -2020
1. Očekivani rezultati Ovom strategijom očekivanih rezultata
utvrđen je način uporabe sredstava dodijeljenih prema proračunskoj
stavci Reformska suradnja sa zemljama istočne Europe, zapadnog
Balkana i Turskom u uputama o proračunskoj raspodjeli Side (Švedske
agencije za razvojnu pomoć) i Švedskog instituta, kao i sredstava
dodijeljenih prema proračunskoj stavci za Sekciju za tursko-švedsku
suradnju pri Generalnom konzulatu u Istanbulu u uputama
Ministarstva vanjskih poslova za relevantne financijske godine. Za
strategiju je planiran ukupan iznos od oko 8 milijardi kruna koji
će biti realiziran tijekom perioda provedbe strategije. U okviru
toga, za Sidu će biti izdvojeno ukupno oko 7,6 milijardi kruna, za
Švedski institut oko 191 milijuna kruna, te za Generalni konzulat u
Istanbulu oko 49 milijuna kruna. Strategija se sastoji iz tri
dijela i obuhvaća zemlje u istočnoj Europi, na zapadnom Balkanu,
kao i Tursku. Ona važi tijekom perioda 2014.-2020. godine što se
podudara sa periodom primjene instrumenta Europske politike
susjedstva i predpristupne pomoći. Suradnja sa istočnom Europom
obuhvaća zemlje koje su članice Istočnog partnerstva (Jermeniju,
Azerbajdžan, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu i Bjelorusiju). Tijekom
perioda provedbe strategije, potpora istočnoj Europi iznosit će oko
4,2 milijarde kruna, od čega je planirano da Sida raspolaže sa
otprilike 4,1 milijardom, a Švedski institut sa oko 80 milijuna
kruna. Za realizaciju suradnje sa zemljama zapadnog Balkana
(Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Makedonijom, Crnom
Gorom i Srbijom) planiran je ukupan iznos od oko 3,6 milijardi
kruna, od čega je predviđeno da Sida raspolaže sa oko 3,5 milijarde
kruna, a Švedski institut sa oko 60 milijuna kruna. Za realizaciju
suradnje sa Turskom planiran je ukupan iznos od oko 610 milijuna
kruna, od čega je predviđeno da Sida raspolaže sa otprilike 510
milijuna kruna, Švedski institut sa oko 50 milijuna kruna, a
Generalni konzulat u Istanbulu sa 49 milijuna kruna. Strategija ima
za cilj strategije pomoći zemljama Istočnog partnerstva, zapadnog
Balkana i Turskoj u približavanju Europskoj uniji.
Dodatak 1
SSG0501AMaskinskriven textCroatian Version
SSG0501AMaskinskriven text
-
2(14)
Očekuje se da će aktivnosti u istočnoj Europi pridonijeti
ostvarivanju sljedećih rezultata: Tabela 1 – Očekivani rezultati u
zemljama istočne Europe 1) Bolja gospodarska integracija sa EU i
tržišno-ekonomski razvitak
- Partnerske zemlje u većem obimu ispunjavaju uvjete EU za
zaključivanje i primjenu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,
uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini
(DCFTA)
- Konkurentna mala i srednja poduzeća dominiraju u
gospodarstvu.
2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i
razvijenija pravna država
Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu - Učinkovitija
javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu
reformi u cilju približavanja EU. - Javne usluge su kvalitetnije
i temelje se na načelima jednakih prava i
borbi protiv diskriminacije, uz smanjenu korupciju. -
Učinkovitije pravosuđe koje pruža jače garancije u pogledu prava
na
pravično suđenje i podrazumijeva razvijen kazneni sustav,
sukladno europskim standardima.
- Manje rodnog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima. Sa
težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima
za ostvarivanje demokratskog utjecaja
- Više pluralizma u civilnom društvu, uključujući političke
stranke koje uživaju veću potporu građana.
- Bolji uvjeti za demokratsku političku odgovornost i
sudjelovanje u političkim procesima, uključujući i promidžbu
slobodnih izbora.
- Slobodniji i neovisniji mediji. - Partnerske zemlje u većoj
mjeri ispunjavaju međunarodne i nacionalne
obveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti
(uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv
diskriminacije.
- Žene i muškarci su u većoj mjeri jednaki po pitanju mogućnosti
utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života.
- Ojačano povjerenje među stranama u dugotrajnim sukobima.
3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i
veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske
promjene
- Partnerske zemlje u većoj mjeri poštuju EU regulativu i
međunarodne
sporazume u oblasti zaštite životne sredine, klime i energetike.
- Veća ekološka odgovornost građana, gospodarstva i civilnog
društva. - Održivije javne usluge u oblastima kao što su
vodosnabdijevanje i
kanalizacija, upravljanje otpadom, energetska učinkovitost i
obnovljive energije.
-
3(14)
Očekuje se da će aktivnosti u zemljama zapadnog Balkana
pridonijeti postizanju sljedećih rezultata: Tabela 2 – Očekivani
rezultati u zemljama zapadnog Balkana 1) Bolja gospodarska
integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak
- Ojačan kapacitet institucija za nastavak ekonomske integracije
sa EU. - Konkurentna mala i srednja poduzeća dominiraju u
gospodarstvu.
2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i
razvijenija pravna država
Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu
- Učinkovitija javna uprava sa administrativnim kapacitetom za
provedbu reformi u cilju približavanja EU.
- Javne usluge su kvalitetnije i temelje se na načelima jednakih
prava i borbi protiv diskriminacije, uz smanjenu korupciju.
- Učinkovitije pravosuđe koje pruža jače garancije u pogledu
prava na pravično suđenje sukladno europskim standardima.
- Manje rodnog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima. -
Jača demokracija i učinkovitost u policijskim snagama.
Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim
mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja
- Više pluralizma u civilnom društvu, uključujući političke
stranke koje uživaju veću potporu građana.
- Bolji uvjeti za demokratsku političku odgovornost i
sudjelovanje u političkim procesima, uključujući i promidžbu
slobodnih izbora.
- Slobodniji i neovisniji mediji. - Partnerske zemlje u većoj
mjeri ispunjavaju međunarodne i nacionalne
obveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti
(uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv
diskriminacije.
- Žene i muškarci su u većoj mjeri ravnopravni po pitanju
mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života.
- Pomirenje i veće povjerenje među stranama i zemljama.
3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i
veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske
promjene
- Partnerske zemlje u većoj mjeri poštuju EU regulativu i
međunarodne sporazume u oblasti zaštite životne sredine, klime i
energetike.
- Veća ekološka odgovornost građana, gospodarstva i civilnog
društva. - Održivije javne usluge u oblastima kao što su
vodosnabdijevanje i
kanalizacija, upravljanje otpadom, energetska učinkovitost i
obnovljive energije.
-
4(14)
Očekuje se da će aktivnosti u Turskoj pridonijeti postizanju
sljedećih rezultata: Tabela 3 – Očekivani rezultati u Turskoj 1)
Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija
pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu
- Javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu
reformi u cilju približavanja EU, sa posebnim naglaskom na
temeljnim pravima.
- Učinkovitije pravosuđe pruža jače garancije u pogledu prava na
pravično suđenje sukladno europskim standardima.
- Manje rodnog nasilja.
Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim
mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja
- Više pluralizma u civilnom društvu uz veću potporu
stanovništva i promidžba demokratske političke odgovornosti.
- Turska u većoj mjeri ispunjava međunarodne i nacionalne obveze
u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU
strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv
diskriminacije.
- Žene i muškarci su u većoj mjeri ravnopravni po pitanju
mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života.
2. Kontekst Švedska je jedan od najvećih zagovornika daljnjeg
proširenja EU. Približavanje Europskoj uniji je središnje pitanje
za zemlje koje teže demokraciji, pravnoj sigurnosti i otvorenosti,
kao i održivom ekonomskom razvitku. Jačanje uvjeta za političku
odgovornost i sudjelovanje od posebne su važnosti za zemlje u
kojima je demokratski razvitak slab ili gdje postoji opasnost
pogoršanja. Pored toga, EU postavlja visoke zahtjeve u pogledu
prilagodbe u oblasti zaštite životne sredine. U više ovih zemalja
je postignut napredak u provedbi reformi, ali i dalje postoje
izazovi. Politička nestabilnost, nepromišljene ekonomske i
političke odluke, kao i teški socijalni i ekonomski uvjeti
negativno su se odrazili na tempo provođenja neophodnih reformi.
Inicijative se moraju prilagoditi i planirati na različite načine u
ovisnosti o uvjetima koji vladaju u tim zemljama i jačini ambicije
za približavanje EU. Istočno partnerstvo je politički okvir za
odnose EU i šest partnerskih zemalja u istočnoj Europi. Ovo
partnerstvo pokrenuto je 2009. godine, pri čemu je Švedska bila
jedna od zemalja inicijatora, sa idejom da se Europska unija više
fokusira na približavanje ovih zemalja uniji. Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i
sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA) treba poslužiti
za ostvarivanje dublje suradnje sa institucijama EU, prilagodbu
pravnoj stečevini EU acquis
-
5(14)
communautaire i bolji pristup unutarnjem tržištu EU, kao i za
širu razmjenu znanja, ideja i iskustava. Partnerstvo obuhvaća i
reforme koje je potrebno provesti u spomenutim zemljama da bi se
ostvarila želja građana da bez viza putuju u zemlje EU. Proces
približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji provodi se u
okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP) koji predstavlja
zajedničku politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana. Cilj SAP-a
je stvaranje preduvjeta za članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU.
Za to je, između ostaloga, neophodno da one ispune Kopenhagenske
kriterije1 što podrazumijeva opsežne reforme u partnerskim
zemljama. Polazna točka za približavanja Turske EU i njenim
vrijednostima također je prilagodba Kopenhagenskim kriterijima i
provedba Sporazuma o pridruživanju EU. Suradnja na provedbi reformi
postepeno će se smanjivati kako se pojedine zemlje budu demokratski
i ekonomski približavale EU. Strategija za reformsku suradnju sa
zemljama Istočne Europe, Zapadnog Balkana i Turskom zbog toga ima
perspektivu i izvan okvira razvojne pomoći.
3. Aktivnosti Potporu treba provoditi zajedno sa ili u vidu
dopune EU inicijativama u okviru Europske politike susjedstva (ENI)
i predpristupne pomoći (IPA II). Time se jača mogućnost Švedske da
utječe na usmjeravanje i provedbu podrške EU. Sida treba
iskoristiti mogućnosti provođenja projekata sredstvima dodijeljenim
od EU. U provedbi inicijativa mogu se koristiti strateška
privremena raspoređivanja zaposlenika. Treba pokušati uspostaviti
suradnju sa drugim EU članicama, kao i međunarodnim financijskim
institucijama (IFI). Švedska treba raditi na uspostavljanju
zajedničkih inicijativa u kojima sudjeluje više donatora. Sida
treba raditi na pronalaženju inovativnih metoda razvojne pomoći i
mehanizama financiranja. Važno je da pozitivni učinak čvršćih veza
sa Europskom unijom i Istočnog partnerstva postane vidljiv. U
Istočnoj Europi Sida može pridonijeti provedbi bilateralnih
akcionih planova u okviru Europske politike susjedstva za
približavanje Europskoj uniji koji se potpisuju između EU i dane
zemlje, kao i pomoći ovim zemljama u integraciji i usvajanju
temeljnih vrijednosti EU. Sida također treba raditi na tome da
regionalne inicijative dopunjuju i pridonose razvitku
multilateralne suradnje u Istočnom partnerstvu. Po ocjeni Europskog
vijeća, okvir za politiku proširenja Europske unije je važna
polazna točka za približavanje zemalja zapadnog Balkana i
Turske
1 Kopenhagenski kriteriji podrazumijevaju da zemlja koja ulazi u
EU mora biti stabilna demokracija koja poštuje ljudska prava i
pruža zaštitu manjinama, ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju i javnu
upravu sposobnu za provedbu pravne stečevine EU.
-
6(14)
Europskoj uniji. Također treba uzeti u obzir i izvješća o
napretku koje Europska komisija priprema u okviru godišnjeg paketa
proširenja, kao i strategije zemalja koje se donose u okviru
podrške EU. Za postizanje rezultata u okviru strategije za istočnu
Europu, zapadni Balkan i Tursku, švedska pomoć treba biti usmjerena
na one oblasti u kojima Švedska ima usporedne prednosti u odnosu na
europsku pomoć, kao i dodanu vrijednost u smislu iskustva,
tehničkog znanja, kredibiliteta i fleksibilnosti. Za očekivati je
da će švedska pomoć u oblastima koje se odnose na ključne švedske
vrijednosti, kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost,
demokracija, pitanja LGBT populacije i borba protiv diskriminacije,
ojačati europsku razvojnu pomoć. Borba protiv korupcije treba putem
integriranih mjera obuhvatiti sve oblasti rezultata u svim
partnerskim zemljama. S obzirom na opseg problema i negativan
utjecaj na mogućnosti postizanja ciljeva strategije, trebalo bi
uzeti u obzir i ciljane mjere. Rodna ravnopravnost treba biti
stalno prisutna tema koju treba promicati ciljanim i integriranim
mjerama, kao i dijalogom. Pomoć treba prilagoditi uvjetima i
problemima svake zemlje zasebno u procesu približavanja Europskoj
uniji. To za ove zemlje može značiti da će aktivnosti biti
usmjerene na one rezultate koji su u okviru tri dane oblasti
relevantni za svaku zemlju pojedinačno. Pri planiranju i provođenju
inicijativa, treba uzeti u obzir situaciju u zemljama sa
demokratskim deficitom. Inicijative u Bjelorusiji su i dalje
prioritet. Veliku važnost treba pridati identifikaciji, procjeni i
upravljanju rizicima. U slučaju nepostojanja političke volje za
provedbu reformi, može biti neophodno izvršiti disperziju rizika
izborom oblasti, inicijativa ili partnera za suradnju. Švedska
razvojna pomoć u cijelosti treba biti osmišljena iz perspektive
koja uzima u obzir postojeće sukobe. Treba tražiti pristup koji je
više regionalan. Izbor između bilateralnih i regionalnih
inicijativa treba temeljiti na procjeni koje inicijative imaju
najbolje izglede za postizanje rezultata, isplative su i pridonose
potpunom usvajanju u partnerskoj zemlji. Aktivnostima kao što su
razmjene, suradnja i dijalog, Švedski institut treba pridonijeti
postizanju rezultata prije svega u oblasti „Jača demokracija, veće
poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država“. Švedski
institut, s obzirom na vlastitu dodanu vrijednost, također može
pridonijeti rezultatima u okviru ostalih oblasti u zemljama istočne
Europe i zapadnog Balkana. Aktivnosti Generalnog konzulata u
Istanbulu trebaju biti dopuna inicijativi Side u Turskoj i na taj
način pridonijeti postizanju rezultata strategije u utvrđenim
oblastima. Generalni konzulat u Istanbulu, između
-
7(14)
ostaloga, treba poticati širu društvenu debatu i komunikaciju u
okviru oblasti očekivanih rezultata, između aktera iz civilnog
društva, medija, kulture, višeg obrazovanja, javne uprave i
gospodarstva. Početna indikativna raspodjela sredstava po zemljama
u prvoj godini provedbe strategije treba biti utemeljena na ranije
donesenim bilateralnim strategijama suradnje2. Raspodjelu sredstava
u okviru i između tri dijela strategije treba ponovo razmotriti
tijekom perioda provedbe strategije, polazeći od analize zemalja u
pogledu političkog i ekonomskog razvitka, obveza, provedenih
reformi i ostvarenih rezultata. Analizu treba provoditi koristeći
kontinuirano izvještavanje Europske unije o napretku partnerskih
zemalja u procesu približavanja Europskoj uniji, kao i procjene
koje provode švedske misije u inozemstvu.
3.1 Suradnja sa zemljama Istočne Europe Suradnja sa zemljama
istočne Europe obuhvaća šest zemalja koje su članice Istočnog
partnerstva Europske unije. U Gruziji, Moldaviji, Ukrajini i
Bjelorusiji trebalo bi biti moguće provoditi i bilateralne i
regionalne inicijative. U Jermeniji i Azerbajdžanu bi trebalo biti
prostora za regionalne inicijative. Očekuje se da će aktivnosti u
istočnoj Europi pridonijeti rezultatima u tri oblasti. 1) Bolja
gospodarska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak
Očekuje se da će za određene partnerske zemlje u istočnoj Europi
sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i
sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA), stupiti na snagu
tijekom perioda provedbe strategije. Istovremeno, očekuje se da će
kod ostalih partnerskih zemalja biti provedene reforme u istom
smjeru. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i detaljni i
sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini za cilj imaju bolju
ekonomsku integraciju sa EU u više oblasti, kao što su
gospodarstvo, poljoprivreda i energetika. U cilju ispunjavanja i
primjene standarda EU, potrebno je ojačati kapacitete nadležnih
institucija u oblastima trgovine. Neophodno je postići porast
konkurentnosti gospodarstva poraste, posebice u pogledu malih i
srednjih poduzeća (MSP), kako bi partnerske zemlje mogle
iskoristiti mogućnosti koje pružaju sporazum o pridruživanju i
detaljni i sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini. Inicijative za
poticaj poslovanju i poduzetništvu su 2 Raspodjela za Sidu u 2013.
godini: Albanija 90 milijuna SEK godišnje (UD2008/33439/EC), Bosna
i Hercegovina 170 milijuna SEK godišnje (UF2010/27582/EC), Gruzija
120 milijuna SEK godišnje (UF2010/2122/EC), Kosovo 80 milijuna SEK
godišnje (UF2009/45168/EC), Moldavija 120 milijuna SEK godišnje
(UF2010/59609/EC), Srbija 130 milijuna SEK godišnje
(UF2009/18792/EC), Turska Sida 79 milijuna SEK godišnje, GK
Istanbul 7 milijuna SEK godišnje (UF2010/2097/EC), Ukrajina 220
milijuna SEK godišnje (UF2008/11210/EC) i Bjelorusija 115 milijuna
SEK godišnje (UF2010/20658/EC).
-
8(14)
važan dio napora u stvaranju povoljne gospodarske klime, jačanje
konkurentnosti i produktivnosti, kao i smanjenje nezaposlenosti,
posebice u ruralnim područjima i među mladeži. Projekte sa sličnim
ciljevima treba provoditi i u zemljama koje nisu u procesu
potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i detaljnog
i sveobuhvatnog ugovora o slobodnoj trgovini, sukladno njihovim
obvezama prema EU. 2) Jača demokracija, veće poštovanje ljudskih
prava i razvijenija
pravna država
Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Postoji potreba
za jačanjem kapaciteta uprave u partnerskim zemljama kako bi se
omogućilo provođenje mjera u okviru približavanja ovih zemalja
Europskoj uniji. Bez obzira na provođenje općih izbora, često ne
postoji mogućnost stvarnog utjecaja građana. Daje se prioritet
centralizaciji i kratkoročnim privatnim ekonomskim i političkim
interesima u odnosu na reforme koje bi mogle dovesti do dugoročnih
poboljšanja za građane i gospodarstvo općenito, posebice ruralno
stanovništvo. Trebalo bi zato podržati inicijative koje jačaju
samostalno upravljanje na lokalnoj razini i približavaju proces
donošenja odluka i njihovo provođenje stanovništvu. Neučinkovitost
pravosuđa i nedostatak transparentnosti narušavaju izglede građana
da imaju pravično suđenje. U više zemalja nedostaju alternative
zatvorskim kaznama, što za posljedicu ima veliki broj građana
lišenih slobode. Rodno nasilje, zločini iz mržnje i trgovina
ljudima široko su rasprostranjeni problemi koji se moraju
rješavati. Švedska, između ostaloga, može pridonijeti naporima na
jačanju pravosudnog sustava u pogledu provođenja istraga, podizanja
optužnica i izvršenja presuda za ova kaznena djela. Sa težištem na
većem poštovanju ljudskih prava i većoj mogućnosti za ostvarivanje
demokratskog utjecaja Uloga civilnog društva kao nositelja promjena
u zemljama istočne Europe je da služi kao katalizator demokratskog
razvitka. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za
povećanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, uključujući
političke stranke, neovisne medije i druge nositelje promjena koji
rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Švedska
može pridonijeti većoj sigurnosti i zaštiti ovih aktera. Posebice
treba uzeti u obzir iskustva dugoročne suradnje između Švedske i
organizacija civilnog društva u Bjelorusiji i nastaviti sa davanjem
prioriteta skupinama čija prava ugrožava represivno zakonodavstvo i
koje su izložene drugim vrstama zlostavljanja. Potpora ugroženim
organizacijama
-
9(14)
civilnog društva, s obzirom na trenutačnu situaciju u zemljama
regije, može se pružati i izvan uobičajenih formi strategije.
Slobodan i otvoren pristup internetu važan je za mogućnosti
civilnog društva da se organizira i provodi zagovaranje, kao i za
mogućnost pristupa informacijama i znanju. Važan zadatak za švedsku
pomoć je doprinos transparentnim i demokratskim institucijama i
procesima u javnoj upravi na regionalnoj i lokalnoj razini. Ovo je
važno kako bi se poboljšali preduvjeti za demokratsku političku
odgovornost. U pojedinim zemljama ne postoji besplatno i neovisno
visoko obrazovanje. Inicijative u ovim zemljama trebale bi
pridonijeti jačanju i dostupnosti besplatnog i neovisnog visokog
obrazovanja utemeljenog na demokratskim vrijednostima, što može
podrazumijevati inicijative izvan granica zemlje. Diskriminacija
ugroženih i marginaliziranih grupa je opći problem. Aktivnosti mogu
se posebice usmjeriti na jačanje prava ugrožene djece. Također je
važno ojačati prava te povećati priznavanje, kao i poštovanje
skupina osoba kao što su LGBT, etničke i vjerske manjine. Važne su
inicijative za podizanje svijesti o diskriminaciji i borbu protiv
diskriminacije i netolerancije. Važan zadatak za švedsku pomoć je
da pridonese tome da pitanja rodne ravnopravnosti dobiju veći
politički prioritet, kao i da inicijative osnažuju žene i djevojke
i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale
pridonijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i neravnopravnih
uloga spolova. Treba uključiti muškarce i mladiće kako bi se
postigla veća rodna ravnopravnost u društvu. U regiji postoji
određeni broj sukoba, kako među zemljama tako i u oblastima koje se
odvajaju, što predstavlja prepreku ekonomskom i demokratskom
razvitku regije i istovremeno pridonosi slabijoj zaštiti ljudskih
prava. Zbog toga su važne inicijative za jačanje povjerenja među
stranama u dugotrajnim sukobima kojima se stvaraju preduvjeti za
održiva rješenja ovih sukoba i smanjuju mogućnosti za pojavu novih.
Moguće je također pružiti potporu većem učešću mladeži u političkim
procesima. 3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na
klimu i veća
otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene Više
zemalja je posljednjih godina svoje zakonodavstvo i zakonske
odredbe prilagodilo uvjetima EU i međunarodnim sporazumima o
životnoj sredini, klimi i energetici. Švedska pomoć treba
unaprijediti provedbu propisa u ovim zemljama putem potpore jačanju
kapaciteta.
-
10(14)
Za postizanje održivije ekonomije u smislu zaštite okoliša i
klimatskih promjena potrebne su promjena stavova i jaka politička
volja. Aktivnosti mogu pridonijeti inovativnim i isplativim
inicijativama za integraciju pitanja zaštite životne sredine u
cjelokupnu politiku. Ovo se može dopuniti inicijativama za
poboljšanje ekološke i društvene odgovornosti gospodarskih
subjekata. Korištenje energetskih i prirodnih resursa općenito je
veoma neefikasno, a upravljanje štetnim gasovima i otpadom često ne
zadovoljava standarde. Inicijative za održive javne usluge treba
dopuniti inicijativama za promidžbu održivog upravljanja prirodnim
resursima na ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj razini. Inicijative
mogu uključivati i diverzifikaciju izvora energije. 3.2. Suradnja
sa zemljama zapadnog Balkana Suradnja sa zemljama zapadnog Balkana
obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu
Goru i Srbiju. U Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Srbiji
treba omogućiti provedbu bilateralnih kao i regionalnih
inicijativa. U Makedoniji i Crnoj Gori bi trebalo biti prostora za
regionalne inicijative. Ove inicijative trebaju pridonijeti
stvaranju preduvjeta za ulazak zemalja zapadnog Balkana u Europsku
uniju. S obzirom na razvoj događaja u regiji, EU posebice stavlja
težište na reforme koje se odnose na funkcioniranje pravne države i
ekonomski razvitak. Očekuje se da će aktivnosti na zapadnom Balkanu
pridonijeti rezultatima u tri oblasti. 1) Bolja gospodarska
integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvitak
Za nastavak ekonomske integracije partnerskih zemalja sa
Europskom unijom i njenim unutarnjim tržištem treba ojačati
administrativne kapacitete, između ostaloga, s ciljem omogućavanja
provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini. Inicijative za olakšavanje
poslovanja i poduzetništva važan su dio napora na unapređenju
konkurentnosti, produktivnosti, te porastu zaposlenosti. 2) Jača
demokracija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija
pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu
Potrebno je ojačati kapacitet javne uprave kako bi se mogle
provesti reforme neophodne za približavanje ovih zemalja članstvu u
Europskoj uniji. Stoga bi trebalo pružiti potporu inicijativama
koje jačaju lokalnu
-
11(14)
samoupravu i pridonose približavanju donošenja odluka i njihove
provedbe građanima. Nedostatan kapacitet i nezadovoljavajuća
neovisnost pravosuđa predstavljaju prepreku za pristup građana
pravdi. U okviru napora za jačanje pravosuđa, težište inicijativa
također bi trebalo biti na sudskom procesuiranju ratnih zločina.
Rodno nasilje, zločini iz mržnje kao i organizirani kriminal,
uključujući trgovinu ljudima, široko su rasprostranjeni problemi
koji se moraju rješavati. Švedska, između ostaloga, može
pridonijeti naporima na jačanju pravosudnog sustava u oblasti
provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenje presuda za ova
kaznena djela. Pored toga, potrebno je jasnije definirati ulogu
policije i poboljšati njen rad u borbi protiv kriminala. Trebalo bi
ojačati i veze policije sa europskim strukturama za suradnju u
borbi protiv kriminala u Europi. Sa težištem na većem poštovanju
ljudskih prava i boljoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog
utjecaja Uloga civilnog društva kao nositelja promjena u zemljama
zapadnog Balkana je da bude katalizator demokratskog razvitka.
Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za jačanje
kapaciteta i održivosti civilnog društva, neovisnih medija i drugih
aktera promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i
ljudskih prava. Slobodan i otvoren pristup internetu važan je za
mogućnost civilnog društva da se organizira i provodi javno
zagovaranje, kao i za mogućnost pristupa informacijama i znanju.
Važan zadatak za švedsku pomoć je potpora transparentnim i
demokratskim institucijama i procesima u javnoj upravi na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Pomoć treba pridonijeti
zaštiti ljudskih prava sukladno obvezama koje zemlje imaju prema
Vijeću Europe. Ovo je važno kako bi se poboljšali preduvjeti za
demokratsku političku odgovornost. Žurno je potrebna inicijativa za
jačanje prava Roma. Također je važno ojačati prava i povećati
priznanje, kao i poštovanje ugrožene djece, LGBT osoba, kao i
etničkih i vjerskih manjina. U borbi protiv diskriminacije i
netolerancije također su važne inicijative za podizanje svijesti o
diskriminaciji. Još jedan važan zadatak švedske potpore je da
pomogne u osiguranju većeg političkog prioriteta za pitanja rodne
ravnopravnosti, kao i u tome da inicijative pridonose osnaživanju
žena i djevojaka i njihove mogućnosti da koriste svoja prava.
Inicijative bi trebale pridonijeti promjeni stereotipnih
-
12(14)
rodnih stavova i nejednakih rodnih uloga. Muškarci i mladići
trebaju biti uključeni kako bi se postigla veća rodna ravnopravnost
u društvu. U nekim područjima ove regije vladaju okolnosti
karakteristične za sukobe. To se može odraziti kako na demokratski
i ekonomski razvitak ovih zemalja, tako i na njihove međusobne
odnose i odnose sa Europskom unijom. Inicijative bi zato trebalo
usmjeriti na izgradnju povjerenja među stranama u različitim
zemljama i doprinos pomirenju s ciljem sprječavanja nastanka novih
sukoba.
3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i
veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske
promjene
Pružanjem podrške razvitku kapaciteta Švedska treba pridonijeti
boljem ispunjavanju uslova koje postavljaju Europska unija i
međunarodni sporazumi o životnoj sredini, klimi i energetici. Za
postizanje održivije ekonomije u smislu zaštite okoliša i
klimatskih promjena potrebni su promjena stavova i jaka politička
volja. Aktivnosti mogu pridonijeti inovativnim i ekonomičnim
inicijativama za integraciju pitanja zaštite životne sredine u
cjelokupnu politiku. To se može dopuniti inicijativama za
poboljšanje ekološke i društvene odgovornosti gospodarskih
subjekata. Korištenje energetskih i prirodnih resursa općenito je
veoma neefikasno, a upravljanje štetnim gasovima i otpadom često ne
zadovoljava standarde. Inicijative za održive javne usluge treba
dopuniti inicijativama za promidžbu održivog upravljanja prirodnim
resursima na ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj razini. Inicijative
mogu uključivati i diverzifikaciju izvora energije. 3.3 Suradnja sa
Turskom Inicijative trebaju pridonijeti bržem prijemu Turske u
Europsku uniju. Očekuje se da će aktivnosti u Turskoj pridonijeti
rezultatima u sljedećim oblastima. 1) Jača demokracija, veće
poštovanje ljudskih prava i razvijenija
pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu
Turska ima funkcionalnu javnu upravu, ali bi se trebala razvijati
prema manje centraliziranom upravljanju i većoj neovisnosti.
Švedska može
-
13(14)
pridonijeti uspostavljanju učinkovitije administracije koja je u
većoj mjeri prilagođena potrebama građana. Time bi se ojačala
demokracija u Turskoj kao i njena sposobnost za ispunjavanje obveza
vezanih za članstvo. Nedostatan kapacitet i neovisnost pravosuđa
predstavljaju prepreku za pristup građana pravdi. Od ključne je
važnosti da švedsko-turska suradnja pridonese ubrzanju reformi
turskog pravosuđa. Pomoć treba posebice pridonijeti jačanju
kapaciteta pravosuđa za borbu protiv rodnog nasilja i za zaštitu
ljudskih prava sukladno obvezama koje je Turska preuzela od Vijeća
Europe. Švedska može pridonijeti naporima na jačanju pravosudnog
sustava u pogledu provođenja istraga, podizanja optužnica i
izvršenja presuda za ova kaznena djela. Sa težištem na većem
poštovanju ljudskih prava i boljoj mogućnosti za ostvarivanje
demokratskog utjecaja Bez obzira na provedene reforme, pred Turskom
su daljnji izazovi koje mora riješiti kako bi dostigla razinu
poštovanja ljudskih prava koju podrazumijeva članstvo u Europskoj
uniji. Civilno društvo je katalizator nastavka razvitka i ima
potencijal kao pokretačka snaga promjena i instanca koja potiče
političku odgovornost. Švedska pomoć trebala bi uključivati
inicijative za jačanje kapaciteta i održivosti civilnog društva,
medija i drugih nositelja promjena koji rade na jačanju
demokratskih vrijednosti i ljudskih prava i koji traže veću
odgovornost političkih dužnosnika tako što se zalažu za veću
slobodu izražavanja. Od ključne je važnosti da Turska ispuni
međunarodne i nacionalne obveze u oblasti rodne ravnopravnosti,
ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije, tako što će, između
ostaloga, u većoj mjeri ispuniti ciljeve Europske strategije za
rodnu ravnopravnost. Također je važno da se ojačaju prava i poveća
priznanje i poštovanje ugroženih i marginaliziranih skupina. Važne
su i inicijative da se poveća svijest o diskriminaciji i ojača
borba protiv diskriminacije i netolerancije. Žene su manje
zastupljene, između ostaloga, na odlučujućim političkim pozicijama
i u ekonomskim aktivnostima. Važan zadatak za švedsku pomoć je da
pridonese tome da se pitanju rodne ravnopravnosti da veći politički
prioritet, kao i da inicijative osnažuju žene i djevojke i njihove
mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale
pridonijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i neravnopravne
uloge spolova. U cilju postizanja većeg stupnja rodne
ravnopravnosti u društvu potrebna je uključenost muškaraca i
mladića.
-
14(14)
4. Praćenje i analiza rezultata
Načini praćenja rezultata navedeni su u vladinim smjernicama za
strategije očekivanih rezultata u okviru švedske međunarodne
razvojne pomoći. Vladine agencije određuju pokazatelje sukladno
smjernicama. Godišnje izvješće i sveobuhvatno izvješće krajem
perioda provedbe strategije trebali bi biti izrađeni zajednički za
aktivnosti Side i Generalnog konzulata u Istanbulu. Sida je
odgovorna za koordiniranje ovih izvješća. Švedski institut zasebno
podnosi izvješće vladi. Polovinom perioda provedbe strategije treba
provesti i analizu strategije očekivanih rezultata. Sukladno odluci
o raspodjeli sredstava među zemljama, treba zatražiti mišljenje od
relevantnih švedskih poslanstava u inozemstvu i Ministarstva
vanjskih poslova i predstaviti planiranu raspodjelu sredstava. To
se može provoditi uz redovne konzultacije.
-
103 39 Stockholm
Telephone: +46 8 405 10 00, Web site: www.ud.se
Cover: MFA, Communications Dept. • Printed by: Elanders Grafi sk
Service 2014
Article no: UD 14.017
Europa de Est Balcanii de Vest i Turcia
2014 – 2020• MINISTRY FOR FO
REIG
N AFFAIRS, SWEDEN • U
TR
IKES
DEP
AR
TEM
EN
TET
MFA
ș
Strategia bazată pe rezultate privind cooperarea în
domeniul reformelor a Suediei cu
Europa de EstBalcanii de Vest și Turcia
103 39 Stockholm
Telephone: +46 8 405 10 00 • Web site: www.ud.se
Cover: MFA, Communications Dept. • Article no: UD 15.008
