Microsoft Word - T2.2 A.docx2
PROF. DR. SC. LORETANA FARKAŠ BREKALO
IVOTOPIS Roena sam 1969. godine u Osijeku gdje sam završila osnovno
školovanje te tadašnju gimnaziju „Braa Ribar“. Studij hrvatskoga jezika
i knjievnosti upisala sam na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1988.
godine. Za izvrstan sam uspjeh u studiranju dobila i Rektorovu nagradu.
Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine na
Odsjeku za kroatistiku i stekla zvanje profesora kroatistike i
junoslavenskih filologija. Na Filozofskom sam fakultetu u Zagrebu
magistrirala 1997. godine i stekla zvanje magistra humanistikih
znanosti znanstvenoga polja jezikoslovlje. Doktorirala sam 2002. godine
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom akademika
Josipa Vonine i stekla zvanje doktora znanosti iz podruja
humanistikih znanosti znanstvenoga polja jezikoslovlje.
Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku poinjem raditi 1994. godine u
svojstvu znanstvene novakinje na projektu „Leksikologija i frazeologija
hrvatskoga jezika“. U to sam vrijeme izvodila seminare i vjebe iz
kolegija Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.
Od veljae 1999. godine postajem asistentica na Pedagoškom fakultetu
u Osijeku gdje izvodim seminare i vjebe iz kolegija Povijest hrvatskoga
jezika i Hrvatska dijalektologija.
Tijekom 2003. godine izabrana sam u znanstveno-nastavno zvanje
docentice na Filozofskom fakultetu u Osijeku i od tada izvodim nastavu
na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Jezik
starih slavonskih pisaca, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska, Jezik
hrvatske Biblije, Povijest hrvatske latinice, akavsko narjeje i
Štokavsko narjeje.
2007. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice
2011. godine, takoer na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Tijekom rada na Pedagoškom / Filozofskom fakultetu u Osijeku
obnašala sam više dunosti: prodekanica za razvojno-struni rad,
voditeljica Katedre za hrvatsku jezinu povijest i hrvatsku
ivotopis, znanstvena, struna i nastavna djelatnost
3
predsjednica Odbora za izbor nastavnika u znanstveno-nastavna zvanja
i dr.
Petra Katania hrvatskoj leksikologiji“, „Hrvatski knjievni jezik 18.
stoljea u Slavoniji“ i „Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara“. Bila
sam suradnica na projektima „Leksikologija i frazeologija hrvatskoga
jezika“ i „Slavonski dijalekt“.
Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku te predajem kolegij
Morfologija i vodim radionicu Jezina analiza starih tekstova.
Dva sam puta dobila istraivake stipendije: doktorsku stipendiju
Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i istraivaku
stipendiju Vlade Republike Maarske. Obje sam stipendije realizirala na
Filozofskom fakultetu u Budimpešti.
Autorica sam brojnih radova, triju samostalnih autorskih knjiga te dviju
suautorskih. Aktivno sudjelujem na domaim i meunarodnim
znanstvenim skupovima, a sudjelujem i na popularizaciji znanosti te
sam bila i voditeljicom Odjela za hrvatski jezik osjekoga Ogranka
Matice hrvatske.
Aktivno se sluim engleskim jezikom, a pasivno njemakim i talijanskim.
ZNANSTVENA
DJELATNOST
hrvatskoga jezika i hrvatske dijalektologije.
Obrazovanje:
Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost, Filozofski fakultet u
Zagrebu (mentor akademik Josip Vonina)
o 1997. magistar humanistikih znanosti, znanstvenoga polja
jezikoslovlje, Filozofski fakultet u Zagrebu (mentor akademik
Josip Vonina)
znanstvenoga polja jezikoslovlje, Filozofski fakultet u
ivotopis, znanstvena, struna i nastavna djelatnost
4
Izbori u znanstvena zvanja:
o 2007. izvanredna profesorica, Filozofski fakultet Osijek
o 2011. redovita profesorica, Filozofski fakultet Osijek
Znanstveni projekti:
leksikologiji, voditeljica projekta
voditeljica projekta
voditeljica projekta
istraivaica na projektu
Istraivake stipendije i usavršavanja:
STRUNA
DJELATNOST
predmet mojih prouavanja. Bila sam jedna od pokretaica i struna
urednica asopisa „Glede“, prvoga studentskog asopisa za promicanje
kulture hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Kao voditeljica Odjela
za hrvatski jezik pri osjekom Ogranku Matice hrvatske organizirala sam
niz tribina vezanih uz aktualna jezina pitanja.
Kao lan raznih radnih tijela zastupam interese struke.
Na Fakultetu i Sveuilištu sam sudjelovala u radu brojnih povjerenstava.
Bila sam voditeljica Katedre za hrvatsku jezinu povijest i hrvatsku
dijalektologiju, a od 2010. prodekanica sam za razvojno-struni rad na
ivotopis, znanstvena, struna i nastavna djelatnost
5
dijalektologija na dvopredmetnom preddiplomskom studiju Hrvatskoga
jezika i knjievnosti. Na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju
Hrvatskoga jezika i knjievnosti (preddiplomski i diplomski studij)
osmislila sam izborne kolegije Jezik starih slavonskih pisaca, Povijest
hrvatske Biblije, Povijest hrvatske latinice, Štokavsko narjeje i
akavsko narjeje.
nastavu iz kolegija Morfologija te vodim radionicu Jezina analiza starih
tekstova.
POPIS
RADOVA
Povijest hrvatskoga jezika. 3. knjiga: 17. i 18. stoljee / urednici
Radoslav Katii i Josip Lisac. Zagreb: Croatica, 2013., str. 163-219.
Farkaš, Loretana. Od slovosloxnosti slavonske. Osijek: Filozofski
fakultet, 2010.
2010., str. 233-247.
Osijek: Filozofski fakultet, 2006.
Filozofski fakultet, 2004.
ivotopis, znanstvena, struna i nastavna djelatnost
6
zrnu soli / Amira Turbi-Hadagi (ur.). Tuzla: JU Zavod za zaštitu i
korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Tuzlanskog
kantona, 2013., str. 107-116.
Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
58(2012), str. 99-114.
Brauljevia. // Izmeu dviju domovina: zbornik Milorada Nikevia:
povodom sedamdesetogodišnjice ivota i etrdesetpetogodišnjice
znanstvenog rada / priredili Milica Luki i Jakov Sablji. Osijek: Filozofski
fakultet: Crnogorsko kulturno društvo "Montenegro-Montenegrina":
Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva Croatica-Montenegrina;
Podgorica: Institut za crnogorski jezik i knjievnost, 2011., str. 531-543.
Farkaš, Loretana; Babi, Tena. Govor Babine Grede // Šokaka ri 8 /
Bili, Anica (ur.). Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetnikih djelatnosti
Vinkovci, 2011., str. 133-154.
Farkaš, Loretana. Koncepcije o optimalnom tipu standardne
(novo)štokavštine u Mauranievo doba. // Ivan Maurani (1814-
1890) i Crna Gora: Cetinje od 27.9. do 1.10.2009.: zbornik / glavni i
odgovorni urednik Milorad Nikevi. Osijek: HCDP Croatica-
Montenegrina RH: CKD Montenegro-Montenegrina; Cetinje: Institut za
crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nikevi", 2011., str. 455-483.
Farkaš, Loretana; Babi, Tena. Neumorno traganje po istinama hrvatske
jezike povijesti. // Lingua Montenegrina: asopis za jezikoslovna,
knjievna i kulturna pitanja 7(2011), str. 387-413.
Farkaš, Loretana; Lapain, Miljenko. Prva hrvatska geometrija /
geodezija nastala u Osijeku. // 300 godina visokog školstva u Osijeku:
zbornik / [urednici Emanuel Hoško, Ana Pintari; prijevod na engleski
jezik Dubravka Kuna]. Osijek: Filozofski fakultet, 2011., str. 91-103.
Farkaš, Loretana. Fonološko i morfonološko pravopisno naelo u
slavonskih dopreporodnih pisaca. // Lingua Montenegrina: asopis za
jezikoslovna, knjievna i kulturna pitanja 4(2010), 6, str. 119-138.
Farkaš, Loretana. Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeu. // Filologija 54,
Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
2010., str 19-49.
7
stoljea. // Lingua Montenegrina: asopis za jezikoslovna, knjievna i
kulturna pitanja 3(2010), 5, str. 103-121.
Farkaš, Loretana; Babi, Tena. Sintaktike odlike glagolskih oblika u
starih slavonskih pisaca. // Šokaka ri 7: zbornik radova sa
Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr. Anica Bili.
Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetnikih djelatnosti Vukovarsko-
srijemske upanije, 2010., str. 141-167.
Farkaš, Loretana. Hrvatski jezik i jezikoslovlje u Slavoniji u 18. stoljeu.
// Petar Zorani i njegovi suvremenici: zbornik radova. Zadar:
Sveuilište u Zadru, 2009., str. 421-434.
Farkaš, Loretana. Lovro Šitovi i slavonske gramatike 18. stoljea. //
Rije 15(2009), 2, str. 48-58.
Farkaš, Loretana. Matija Petar Katani – najueniji Slavonac. //
Slavonija, Baranja i Srijem: vrela europske civilizacije: Galerija Klovievi
dvori, Zagreb, 27. travnja – 2. kolovoza 2009. / autori fotografija
Vidoslav Barac… [et al.]; glavne urednice Vesna Kusin, Branka Šulc.
Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske: Galerija Klovievi
dvori, 2009., str. 513-517.
Farkaš, Loretana. Zašto Hrvati Bibliju tiskaju tek u 19. stoljeu?. //
Lingua Montenegrina: asopis za jezikoslovna, knjievna i kulturna
pitanja 2(2009), 3, str. 95-115.
Farkaš, Loretana. Zašto Reljkovieva slavonska gramatika nije
slavonska. // Šokaka ri 6: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa
Slavonski dijalekt / urednica dr. Anica Bili. Vinkovci: Zajednica
kulturno-umjetnikih djelatnosti Vukovarsko-srijemske upanije, 2009.,
str. 123-138.
Godišnjak Matice hrvatske u Belom Manastiru 5(2008), str. 111-121.
Farkaš, Loretana; Pilj, Marina. Govor Broanaca. // Šokaka ri 5:
zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr.
Anica Bili. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetnikih djelatnosti
Vukovarsko-srijemske upanije, 2008., str. 113-125.
ivotopis, znanstvena, struna i nastavna djelatnost
8
Rije 14(2008), 1, str. 45-55.
Despot, Loretana. Biblijska prevodilaka tradicija u Slavoniji. // Rije
13(2007), 1, str. 21-33.
dijalekta. // Baranjsko slovo: asopis za knjievnost i prosudbe o
knjievnosti 1(2007), str. 31-36.
Šokaka ri 4: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt
/ urednica dr. Anica Bili. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetnikih
djelatnosti Vukovarsko-srijemske upanije, 2007., str. 37-53.
Despot, Loretana. Grafijske i pravopisne odlike rukopisa Josipa
Paviševia. // Zbornik o Josipu Paviševiu / urednici prof. dr. sc. Ana
Pintari i prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško. Osijek: Sveuilište J. J.
Strossmayera u Osijeku: Hrvatska franjevaka provincija Sv. irila i
Metoda: Filozofski fakultet u Osijeku, 2006., str. 345-357.
Despot, Loretana. Jezine osobitosti baranjskih govora. // Šokaka ri 3:
zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr.
Anica Bili. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetnikih djelatnosti
Vukovarsko-srijemske upanije, 2006., str. 29-39.
Despot, Loretana. Della Bellin utjecaj na slavonske pisce 18. stoljea. //
Rije 2(2004), str. 31-42.
Despot, Loretana; Pilj, Marina. Slavonski dijalekt u pisaca 18. stoljea.
// Šokaka ri 2: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski
dijalekt / urednica dr. Anica Bili. Vinkovci: Zajednica kulturno-
umjetnikih djelatnosti Vukovarsko-srijemske upanije, 2004., str. 87-
99.
radovi sa znanstvenoga skupa povodom 500. obljetnice nastanka Judite
Marka Marulia / uredio dr. Stjepan Luka. Budimpešta: Hrvatska
samouprava Budimpešte, 2003., str. 175-187.
ivotopis, znanstvena, struna i nastavna djelatnost
9
Despot, Loretana. Put nebeski Ivana Grliia iz 1707. godine: grafijske,
pravopisne i jezine odlike. // Filologija 41(2003), str. 1-20.
Despot, Loretana. evapovievi jezini zahvati u Kataniev prijevod
Svetoga pisma. // Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000): zbornik radova
sa znanstvenoga skupa Hrvati u Maarskoj (Ugarskoj) u prošlosti i
sadašnjosti / uredio dr. Stjepan Luka. Budimpešta: Hrvatska
samouprava Budimpešte, 2001., str. 243-359.
Despot, Loretana. Hrvatsko-latinski rjenik Matije Jakobovia iz 1710.
godine. // Filologija, 36-37(2001), str. 125-138.
Despot, Loretana. Jezini utjecaji bosanskoga franjevca Ivana
Bandulavia na pisce slavonskih lekcionara 18. stoljea. // Hrvatski jezik
u Bosni i Hercegovini – juer i danas / glavni i odgovorni urednik Šimun
Musa. Mostar: Pedagoški fakultet Sveuilišta u Mostaru, 2001., str.
139-151.
Despot, Loretana. M. P. Katani i budimski lekcionari 18. stoljea.
// Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000): zbornik radova sa
znanstvenoga skupa Budim i Pešta u kulturnoj povijesti Hrvata / uredio
dr. Stjepan Luka. Budimpešta: Hrvatska samouprava Budimpešte,
2001., str. 405-419.
Despot, Loretana. Prevoenje Biblije u Hrvata od Kašia do Katania.
// Drugi hrvatski slavistiki kongres / uredile Dubravka Sesar, Ivana
Vidovi Bolt. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet,
2001., str. 59-67.
2(1999), 2/3, str. 84-100.
Matija Antun Relkovi i Slavonija 18. stoljea: zbornik radova sa
znanstvenog skupa Matija Antun Relkovi i Slavonija 18. stoljea (u
povodu 200. godišnjice smrti) / uredništvo Damir Agii... et al.
Davor: Opinsko poglavarstvo; Zagreb: Filozofski fakultet, 1998., str.
245-251.
1(1998), 1, str. 20-34.
10
str. 143-147.
revija 36(1996), 1/2, str. 5-13.
Farkaš, Loretana. Sporovi filoloških škola 19. stoljea. // Zor: asopis za
knjievnost i kulturu 2(1996), 2/3, str. 110-139.
Farkaš, Loretana. Slavonski jezik ili poeci hrvatskoga knjievnog
standarda u M. A. Reljkovia?. // Kljuevi raja: hrvatski knjievni barok i
slavonska knjievnost 18. stoljea: zbornik radova sa znanstvenoga
skupa Hrvatski knjievni barok i slavonska knjievnost 18. stoljea /
priredila Julijana Matanovi. Zagreb: Meandar, 1995., str. 367-372.
Farkaš, Loretana. Parodijski elementi baroknih kominih poema. //
Revija 30(1990), 6, str. 604-609.
PROGRAM RADA 2014.-2018. prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo
Osijek, travnja 2014.
Program rada 2014.-2018.
NASTAVNI PROCES 5
Studijski programi 5
PROSTOR 9
Nova zgrada 9
ORGANIZACIJA RADA 10
Fakultetsko vijee 10
Kolegij dekana / prodekana i voditelja ustrojbenih jedinica 10
Dekanski sat sa studentima 10
Administracija u slubi studenata i nastavnika 11
Knjinica 11
Ugled Fakulteta i repozicioniranje na Sveuilištu 11
Promidba 12
Izdavaka djelatnost 13
institucijama i širom zajednicom
3
Na Filozofskom fakultetu u Osijeku radim od 1994. godine i prošla sam sve stepenice u
sustavu napredovanja, od znanstvene novakinje pa do redovite profesorice te mi je vrlo
dobro znano s kojim se prednostima i nedostatcima susreu svi naši nastavnici, suradnici,
studenti i pratee osoblje. Obnašajui dunost prodekanice, uvidjela sam vanost timskoga rada, stekla sam jasan uvid
u nain upravljanja, organizacije i funkcioniranja Fakulteta te uoila što je sve uinjeno i što
još treba razvijati i dograivati kako bi fakultetske djelatnosti bile što uinkovitije
organizirane.
Smatram da kvaliteta naših studijskih programa, nastavnoga i znanstveno-istraivakoga
rada jesu dobar temelj i potencijal za bolje (re)pozicioniranje u okviru Sveuilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku te osnaivanje Filozofskoga fakulteta kao jakoga regionalnog
društveno-humanistikog središta.
Strossmayera u Osijeku. Pravni je sljednik Pedagoškoga fakulteta (1977. do 2004.) i
Pedagoške akademije (1961. do 1977.).
Na Fakultetu radi 180 djelatnika, od ega 140 nastavnika: 21 redoviti profesor, 21 izvanredni
profesor, 38 docenata, 5 viših predavaa, 2 predavaa, 5 viših lektora, 5 lektora, 15 viših
asistenata, 20 asistenata i 8 znanstvenih novaka.
Misija je Filozofskoga fakulteta u Osijeku djelovanje u podruju visokoškolskoga obrazovanja
i znanstveno-istraivakoga rada u podrujima društvenih i humanistikih znanosti te
obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim znanjima, profesionalnim kompetencijama i
vještinama.
meunarodnog te nacionalnog društveno-humanistikog središta, usmjerenog na sustavno
razvijanje i unapreivanje znanstveno-istraivakih jedinica i izvedbu nastavnih programa
koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vještina primjerenih izazovima suvremenoga
društva.
Hrvatske, ali i drava u okruenju.
Djelatnost Filozofskoga fakulteta odreena je Statutom Fakulteta i temelji se na izvoenju
preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih sveuilišnih studija. Raznovrsni studijski
programi omoguavaju njegovanje interdisciplinarnosti izmeu podruja društvenih i
humanistikih znanosti, ali i unutar navedenih podruja. Na Fakultetu je ustrojeno 11
sveuilišnih preddiplomskih studija, 19 diplomskih studija i 3 poslijediplomska sveuilišna
studija. Tradicionalno kvalitetni studijski programi nastavnikoga usmjerenja obogaeni su
posljednjih godina i studijskim programima koji su po svojoj orijentaciji i profilu zanimanja za
Program rada 2014.-2018.
4
koja obrazuju studente specifini i prepoznatljivi. U tijeku je i ustrojavanje novih studijskih
programa.
Opi je zakljuak kako naši nastavnici i suradnici posjeduju visoku razinu strunih i
pedagoških kompetencija koja se oituje kroz kvalitetno izvoenje nastave, mentorski sustav
rada te druge oblike suradnje.
Na Fakultetu se posebna briga vodi o ukljuivanju studenata u nastavni, znanstveno-
istraivaki i struni rad, a što se oituje kroz aktivno ukljuivanje studenata na razliite
projekte, ukljuivanje studenata u rad brojnih studentskih udruga, asopisa i zbornika, kroz
izvrsnu suradnju s nizom ustanova u kojima studenti stjeu dodatna praktina znanja i
sposobnosti te povoljnim odnosom nastavnoga osoblja i studenata (1:11). Filozofski se
fakultet meu svim sveuilišnim sastavnicama posebno istie po najboljim pokazateljima
studentske mobilnosti u zemlji i inozemstvu.
Fakultet je osobito prepoznatljiv i u znanstveno-istraivakom radu u podruju humanistikih
i društvenih znanosti. Prepoznatljivost se ostvaruje putem razliitih nacionalnih i
meunarodnih aktivnosti i projekata. Fakultet je izdava nekoliko znanstvenih i strunih
asopisa. U organizaciji Fakulteta odvijaju se brojni znanstveni i struni skupovi, a pretplaeni
smo i na nekoliko online-baza podataka. Filozofski je fakultet uspostavio znaajnu suradnju
sa sveuilištima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se odvija
putem sudjelovanja u programima razmjene studenata i nastavnika, zajednikih organizacija
znanstvenih skupova, ljetnih škola, rada na projektima, suradnje u izdavanju asopisa i
znanstvenih publikacija, izvoenja preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih
sveuilišnih studija. Suradnja se temelji i na nizu potpisanih ugovora o suradnji.
Na Fakultetu se kontinuirano nadograuju i proširuju ve postojea i steena znanja i
vještine, stoga je ustrojen Odsjek za cjeloivotno obrazovanje kako bi se osnaila uloga
Fakulteta u zajednici. U okviru Odsjeka za cjeloivotno obrazovanje ustrojena su etiri
programa cjeloivotnoga obrazovanja.
Veliki su koraci uinjeni i na podruju Sustava za osiguravanje i unapreivanje kvalitete
obrazovanja i znanstveno-istraivakoga rada. Postavljeni se ciljevi prate i analiziraju
kontinuirano kroz usvojene metodologije i postupke i prilagoavaju se novim potrebama.
Program rada 2014.-2018.
U prethodnom sam etverogodišnjem prodekanskom razdoblju bila sudionik pokretanja
projekata koji su od iznimne vanosti za budunost djelovanja našega Fakulteta. U tom sam
smislu upuena u tijek naših razvojnih projekata, a elja mi je i nastaviti njihovu provedbu.
Budui da sam sudjelovala u procesu nastajanja i oblikovanja Strategije razvoja Filozofskog
fakulteta u Osijeku za razdoblje od 2011. do 2015., na sljedei u nain poticati i dograivati
sljedee strateške odrednice:
Raznovrsnost studijskih programa Filozofskoga fakulteta u buduem razdoblju promatram
kao našu komparativnu prednost. U tom smislu valja usmjeravati razvoj postojeih i
ustrojavanje novih studijskih programa (nastavnikih i nenastavnikih). Postojee studijske
programe emo paljivo analizirati, doraivati i reorganizirati te usmjeravati suradnju
pojedinih ustrojbenih jedinica u izvoenju studijskih programa, posebice na diplomskim i
specijalistikim studijima, u emu vidim velik potencijal. Uobiajeno je da filozofski fakulteti
u svojoj ponudi imaju i studijske programe koji na našem Fakultetu još nisu zaivjeli: Povijest
umjetnosti, Komparativna knjievnost, Klasina filologija, Arheologija, Etnologija i
antropologija, Lingvistika, Novinarstvo i odnosi s javnošu i dr. Postoji i potreba ustrojavanja
još jednoga studija stranoga jezika te ustrojavanje još jednoga studija slavenskoga jezika.
Napominjem da uskoro oekujemo i poetak rada studija Sociologije te diplomskoga studija
Nakladništva. Predloit u pokretanje specijalistikoga diplomskog / poslijediplomskog
studija prevoenja te specijalistikoga studija iz podruja Pedagogije. Napominjem da e
eventualno uvoenje novih studija biti dobro pripremljeno, prethodit e detaljne analize i
projekcije te nijedan segment nee biti prepušten stihiji. Novi e se studijski programi uvoditi
planski i uravnoteeno, sukladno kadrovskim i prostornim potencijalima kojima Fakultet
raspolae. Posebice u se zalagati za izbjegavanje paralelizma studijskih programa u okviru
Sveuilišta i u tom u smislu dosljedno štititi interese Fakulteta.
Temeljitim emo analizama utvrditi i potrebu uvoenja samofinancirajuih studija
(izvanredni studiji), za što Fakultet ima snage.
Ve sada pojedine ustrojbene jedinice imaju pripremljene planove za nove programe
cjeloivotnoga obrazovanja, stoga u uz ve postojee programe cjeloivotnoga obrazovanja
stvoriti uvjete za pokretanje novih programa, a za što Fakultet ima dovoljno resursa. Na taj
bismo nain ostvarili vlastita financijska sredstva koja bismo preusmjeravali u unapreenje
znanstvenoga, strunog i nastavnog rada.
Program rada 2014.-2018.
Nastava i nastavnici
elim poticati izvoenje nastave koja e zadovoljiti potrebe naših studenata. U tom smislu
posebno u voditi rauna da u potpunosti budu osigurana sva materijalna i tehnika
pomagala potrebna za kvalitetno i suvremeno izvoenje nastave. Uz uobiajene oblike
nastave bit e osigurani i uvjeti za ostale oblike nastave na kolegijima koji to zahtijevaju.
Takvim e se nastavnim metodama, uz ve postojee, prevladati teškoe ostvarivanja
klasinoga oblika nastave.
nastavu i pripremanje ispita.
Posebnu u brigu voditi o radu nastavnika i njihovim potrebama. S tim u vezi nastavnicima e
biti omogueno kontinuirano usavršavanje nastavnikih kompetencija i metoda kroz razliite
vidove i oblike obrazovanja. Budui da obrazujemo i budue nastavnike, smatram da se
moramo aktivnije ukljuiti u procese strunoga usavršavanja nastavnika predmetne nastave
u osnovnim i srednjim školama. Zbog toga je naša zadaa da budemo prodorniji u
oblikovanju promjena u sustavu školstva.
Unato privremenoj zabrani zapošljavanja napravit u Plan realne supstitucije radnih mjesta
tako da e svim nastavnicima i suradnicima biti osigurana mogunost napredovanja u
znanstveno-nastavna zvanja, a time e se otvoriti i mogunost otvaranja novih radnih
mjesta.
Sukladno financijskim mogunostima rado u podupirati gostovanja priznatih znanstvenika u
nastavi i na taj e se nain obogaivati kvaliteta nastavnih sadraja.
Zbog nedostatka financijskih sredstava posljednjih se godina otvorio i problem izvoenja
terenske nastave i prakse. Analizirat emo realne potrebe i putem programskih ugovora
povui sredstva za izvoenje terenske nastave.
Studenti
Temeljna misija našega djelovanja obrazovanje je studenata, stoga e dio aktivnosti koje u
poduzimati biti usmjeren na poboljšanje i odravanje kvalitete pruanja usluga studentima.
elja mi je studente više angairati u aktivnosti na Fakultetu koje se odnose na studentska
pitanja. U tom e smislu biti usmjeren angaman prodekana za studente koji e
kontinuiranim kontaktom i suradnjom sa studentima voditi organiziranu institucionalnu
brigu za studentsko djelovanje. Pri upisu na Filozofski fakultet svaki e student dobiti
Informacijski paket koji e obuhvaati sve podatke o studiju. Posebice u poticati što aktivniji
angaman studenata u radu fakultetskih tijela (Fakultetsko vijee, Povjerenstvo za kvalitetu i
dr.). Vodit u brigu da ravnomjerno budu ukljueni studenti svih studijskih skupina te svih
razina studija (preddiplomske, diplomske i poslijediplomske). Studentima u, kao
ravnopravnim dionicima nastavnoga procesa, omoguiti dostupnost svih povratnih
informacija. To podrazumijeva da e i nadalje putem anonimne studentske ankete ocjenjivati
rad nastavnika, Ureda za studentska pitanja i ostalih resursa na Fakultetu. Svi argumentirani
Program rada 2014.-2018.
7
zahtjevi studenata bit e uvaavani i razmatrani, a studenti e uvijek biti obavještavani što je
poduzeto u skladu s njihovim inicijativama.
Kako se na Filozofskom fakultetu obrazuju i studenti – budui nastavnici, zalagat u se da
naši studenti dobiju i usvoje temeljna znanja struke, ali i steknu nunu strunu metodiko-
didaktiku naobrazbu.
istraivakom radu, izvannastavnim aktivnostima, volonterskim aktivnostima na Fakultetu i u
zajednici.
I nadalje u podravati sve aktivnosti Psihološkoga savjetovališta na našem Fakultetu.
Iz sredstava koja emo realizirati putem programskih ugovora olakšat emo proces
studiranja svim studentima s invaliditetom te studentima slabijega socijalno-ekonomskog
statusa. Pomo emo osiguravati nabavom pomagala, opreme i literature prilagoene
studentima s invaliditetom, realizacijom studentskih stipendija te djelominim ili potpunim
oslobaanjem od troškova školarine za studente slabijega socijalno-ekonomskog statusa.
Osnait u i djelovanje fakultetskoga Alumni kluba i putem suradnje s bivšim studentima
izgraivati prepoznatljivost Fakulteta u široj zajednici.
Studentima e i dalje biti pruana pomo u radu njihovih udruga, izdavanju asopisa i
zbornika te odlazaka na znanstvene skupove.
ZNANSTVENO-ISTRAIVAKI RAD
Znanstveni rad
Osim rada u nastavi nastavnicima e biti osigurani nesmetani uvjeti za znanstveni rad i
napredovanje. Dodatno u poticati posebno uspješne znanstvenike, a Fakultet e svim
raspoloivim sredstvima razvijati znanstvene potencijale. Sukladno mogunostima Fakultet
e financijski podupirati sudjelovanje i odlaske na znanstvene skupove, lanarine u
društvima, urednike poslove oko publikacija, kupnju knjiga, dolaske gostujuih profesora,
izdavanje znanstvenih asopisa, pretplate na sve potrebne baze podataka i sve ostale vidove
znanstvenoga usavršavanja. U tu e svrhu biti utemeljen Fond za znanstveni i istraivaki rad
ija e sredstva biti rasporeena nastavnicima, suradnicima i ustrojbenim jedinicama.
Sredstva iz Fonda bit e usmjerena na taj nain da e se podii svi indikatori znanstvenoga
rada koji su ukljueni u programsko financiranje znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja
i sporta. Takvim e se pristupom poveati i meunarodna vidljivost znanstvenih rezultata
Filozofskoga fakulteta, a znanstveni portal Fakulteta svakodnevno e biti auriran
najaktualnijim podatcima.
Poslijediplomski studiji
Uz ve postojea tri poslijediplomska studija potaknut u i utemeljenje novih. Posebno elim
osnaiti znaaj i utjecaj Povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti koja e aktivno i
samostalno pripremati procedure za sjednice Fakultetskoga vijea. U tom smislu valja
Program rada 2014.-2018.
potreba dorade ili revizije postojeih studijskih programa i reorganizacije samih studija s
ciljem zadovoljenja potreba buduih polaznika, Fakultet e ponuditi svu logistiku potporu u
stvaranju što kvalitetnijih programa i logistikih uvjeta. Takoer, nagraivat e se i kvalitetan
mentorski rad sa studentima poslijediplomskih studija te izvoenje nastave na
poslijediplomskim studijima. Openito, tendencija je da se potie individualni rad nastavnika
s doktorandima te manje obvezne nastave predavakoga tipa. Treba poticati više
seminarskih, istraivakih i radionikih oblika nastave te objavljivanje radova.
Poslijediplomske studije valja uvaavati kao jednu od triju poluga bolonjskoga procesa, stoga
e i ti studiji prolaziti redovitu studentsku evaluaciju nastavnoga procesa. Smatram da i
studente poslijediplomskih studija treba aktivno ukljuivati u rad fakultetskih tijela
(Fakultetsko vijee, Povjerenstvo za kvalitetu i dr.).
Projekti
Budui da se više ne moemo oslanjati samo na izvore financiranja projektnih ideja od strane
Hrvatske zaklade za znanost, posebno u se angairati da osnujemo struni tim koji e biti
zaduen za uinkovitije informiranje o moguim prijavama projekata. U tom e smislu
nastavnicima na raspolaganju biti osobe koje e pruati svu logistiku podršku u cjelokupnoj
pripremi projektne dokumentacije za prijavu na fondove koje financira Europska unija. Pruit
u potporu nastavnicima da se aktivnije ukljue u oblikovanje i okrupnjavanje projektnih
ideja kako bismo bili konkurentniji na meunarodnim natjeajima (unutarinstitucionalno i
meuinstitucionalno). Nastavnici koji uspiju realizirati projekte prijavljene na EU-fondove bit
e dodatno stimulirani.
Filozofski fakultet sveuilišna je sastavnica koja ima najbolje pokazatelje mobilnosti
studenata i nastavnika na cijelom Sveuilištu. Uzimajui u obzir injenicu da je najvei broj
dolaznih mobilnosti studenata upravo na naš Fakultet, inicirat u osmišljavanje i pokretanje
programa za strane studente koji e obuhvaati pitanja hrvatske povijesti i kulture na
jednom od svjetskih jezika. Vjerujem da bismo na taj nain poveali i dolaznu mobilnost
stranih nastavnika na naš Fakultet, a tomu e doprinijeti i fakultetska mrena stranica na
engleskom jeziku.
U sljedeem u razdoblju poticati još veu mobilnost i to uinkovitijim informiranjem te
pruanjem administrativne podrške u pripremi dokumentacije i uklanjanjem svih
administrativnih prepreka mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnoga osoblja. U
sljedeem e razdoblju uslijediti i ciljano potpisivanje novih Erasmus+ ugovora.
Program rada 2014.-2018.
Sustav za unapreivanje i osiguravanje kvalitete na Fakultetu odlino je razvijen i ustrojen. I
nadalje emo kontinuirano nadograivati i usavršavati mehanizme unapreivanja i
osiguravanja kvalitete nastavnoga, znanstveno-istraivakog i strunog rada i posebno pratiti
njihovu primjenu.
Za razdoblje od 2016. do 2020. izradit emo Strategiju razvoja Filozofskoga fakulteta te
pratiti njezinu provedbu. Takoer emo pratiti i provedbu Strategije osiguravanja kvalitete i
doraivati eventualne nedostatke.
Kao mehanizme praenja funkcioniranja i organizacije Sustava za kvalitetu na Fakultetu
svake emo kalendarske godine izraditi SWOT-analizu te provoditi unutarnju prosudbu
Sustava za kvalitetu. Jednom u pet godina izradit emo Samoanalizu.
Stalno emo unapreivati i kompetencije djelatnika ukljuenih u Sustav unapreivanja i
osiguravanja kvalitete.
Kroz djelovanje Povjerenstva za kvalitetu i Ureda za kvalitetu i dalje emo razvijati internu
kulturu kvalitete te ouvati javno povjerenje u Sustav kvalitete na Fakultetu.
U sljedeem emo razdoblju dobiti Certifikat vanjske neovisne prosudbe unutarnjega sustava
kvalitete koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
PROSTOR
Budui da sam aktivno sudjelovala u pripremi projektne dokumentacije za rekonstrukciju
postojeega krovišta Filozofskoga fakulteta, uloit u dodatne napore kako bi projekt bio i
dovršen. U cijelosti je završena izrada projektne dokumentacije te smo ishodovali Potvrdu
glavnoga projekta (graevinska dozvola). Trenutano smo u pregovorima s Upravom
Sveuilišta, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te preko europskih fondova
pokušavamo realizirati sredstva za rekonstrukciju krovišta u vrijednosti od cca 9.500.000,00
kn. Bit e renovirano kompletno potkrovlje s novim radnim i nastavnim prostorima, a
istovremeno e biti ugraen i moderan sustav grijanja, hlaenja i prozraivanja. Takvom
emo tehnologijom, koja podlijee svim suvremenim propisima energetske uinkovitosti,
uspjeti uštedjeti znatna materijalna sredstva. S vremenom emo sustav grijanja, hlaenja i
prozraivanja uvoditi i na nie etae postojee zgrade.
Nova zgrada
Ve se godinama intenzivno radi i na pripremnim radnjama oko dogradnje zgrade Fakulteta
u dvorištu gdje e biti smješteni novi prostori Fakulteta. Rije je o troetanoj zgradi s
podzemnom garaom ukupne površine preko 4.000 m2. Tim emo prostorom trajno riješiti
prostorne probleme, a stvorit e se i prostorni uvjeti za ustrojavanje novih studijskih
programa. Trenutano smo u fazi ishodovanja graevinske dozvole, a vlastita emo sredstva i
Program rada 2014.-2018.
dalje ulagati u izradu projektne dokumentacije. Izgradnja nove zgrade Filozofskoga fakulteta
uvrštena je i u III. razvojnu fazu obnove i izgradnje Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, a koja treba biti realizirana do 2020.
ORGANIZACIJA RADA
Djelovanje Filozofskoga fakulteta u Osijeku bit e usmjereno uvaavanju zakonske regulative,
a rad fakultetskih tijela bit e transparentan i podloan javnoj ocjeni.
Filozofski e fakultet u svom radu njegovati sve pozitivne organizacijske vrijednosti:
vjerodostojnost, profesionalnost, odgovornost, prilagodljivost, povjerenje, suradnju,
otvorenost i dr. Razvijat u pozitivnu organizacijsku klimu na Fakultetu te integraciju
kolektiva i osnaivanje timskoga duha.
Fakultetsko vijee
Fakultetsko je vijee krovno tijelo koje donosi sve vane odluke. Rad Vijea bit e otvoren za
rasprave i razmjenu mišljenja, utemeljene na toleranciji i meusobnom uvaavanju.
Podravat u sastav Fakultetskoga vijea u sadašnjem sastavu.
Dekan i struni kolegij
Dekan je osoba koja u suradnji s Upravom i svim zaposlenicima rukovodi svim procesima koji
se odnose na zakonito i moralno djelovanje Fakulteta i svih njegovih zaposlenika. Dekan e
aktivno i vrsto zastupati interese Fakulteta.
Struni kolegij ine dekan, etiri prodekana, tajnik Fakulteta i voditelj ureda za financijsko-
raunovodstvene poslove. Dekan i etiri prodekana bit e s razliitih ustrojbenih jedinica.
Kolegij dekana / prodekana i voditelja ustrojbenih jedinica
Dekan e jednom mjeseno odravati kolegije s voditeljima ustrojbenih jedinica s ciljem
razmjene informacija. To znai da e dekan kontinuirano pratiti aktualnu situaciju na svim
ustrojbenim jedinicama i promptno (su)djelovati u rješavanju moguih poteškoa.
U sluaju rješavanja tekuih organizacijskih poslova prodekani e prema potrebi odravati
sastanke s voditeljima ustrojbenih jedinica.
Dekanski sat sa studentima
rješavati najaktualnije studentske probleme.
Poseban u trud uloiti u uinkovitiju organizaciju rada administrativnih slubi.
Reorganizacijom rada stvorit u povoljnije uvjete za pruanje usluga studentima i
nastavnicima kako bi ih se rasteretilo administrativnih poslova. To se odnosi na organizaciju
Ureda za studentska pitanja (referada) te administrativnu pomo trenutano zaposlenih
prateih slubi voditeljima ustrojbenih jedinica i nastavnicima (administrativni tajnici).
Knjinica
Knjinica je vana ustrojbena jedinica i tijekom radnoga vremena na usluzi je studentima i
nastavnicima. Knjinica i itaonica za strane jezike bit e izmještena na prvi kat kako bi
knjinica u potpunosti prostorno i organizacijski bolje funkcionirala.
Vodit u brigu o ulaganju u knjini fond, posebice za nabavu literature obvezne za nastavu i
polaganje ispita. Takoer, raunalna oprema koju u prostorima itaonice koriste studenti
uvijek e biti dostupna i u funkciji.
Inicirat u aktivnije ukljuivanje studenata u volonterski rad u knjinici.
Dugorono e se prostorni i organizacijski problemi knjinice riješiti dogradnjom nove zgrade
u dvorištu.
Po završetku svake akademske godine provest emo samoprocjenu kvalitete studijskih
programa, nastave i uvjeta rada. U analizi prethodne akademske godine sudjelovat e
studenti, nastavnici i pratee fakultetske slube. Takve e analize pokazati dobre i loše strane
u prethodnoj akademskoj godini, a pokazatelji e sluiti kao smjernica za poboljšanje i
dogradnju elemenata u sljedeoj akademskoj godini. Tim e aktivnostima rukovoditi
prodekani, a ukljueni e biti i predstavnici studenata, nastavnika, suradnika i
administrativnoga osoblja Filozofskoga fakulteta.
PREPOZNATLJIVOST FAKULTETA U ZAJEDNICI
Ugled Fakulteta i repozicioniranje na Sveuilištu
Filozofski fakultet u Osijeku jedan je od najstarijih fakulteta u okviru Sveuilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Ove godine obiljeavamo 53 godine postojanja Fakulteta. Smatram
da trebamo njegovati tradiciju na kojoj je izniknuo Filozofski fakultet i nasljedovati sva
pozitivna postignua. Predloit u Fakultetskom vijeu da svake godine obiljeavamo Dan/e
Filozofskoga fakulteta. Tom bismo prigodom organizirali središnju sveanost na kojoj emo
obiljeiti Dan Fakulteta te predstaviti sve vanije aktivnosti i projekte. Uloit u dodatne
napore da se Filozofski fakultet bolje repozicionira u okviru matinoga Sveuilišta, a studenti
i nastavnici koji postiu uspjehe predstave javnosti. elim da Fakultet bude ravnopravan i
respektabilan akter u realizaciji sveuilišnih projekata, i u tom e pogledu biti aktivirani svi
Program rada 2014.-2018.
12
fakultetski resursi. Napori e se usmjeriti i k boljoj meunarodnoj vidljivosti Filozofskoga
fakulteta.
Promidba
Promidba Fakulteta vrlo je bitan initelj u stvaranju javne slike o djelovanju naše ustanove,
stoga rad na promidbi nikako ne smije biti prepušten stihiji i amaterizmu. Stvorit u uvjete
da Filozofski fakultet ima prepoznatljivu i suvremenu promidbu svih naših djelatnosti i
aktivnosti. Promidba e ukljuivati predstavljanje informacija o Fakultetu ciljnim skupinama
te stvaranje pozitivnoga mišljenja javnosti o Fakultetu. Naini na koje e se Fakultet
promovirati jesu publicitet (besplatno reklamiranje), odnosi s javnošu i osobni kontakti.
Ciljne skupine kojima emo se promidbenim aktivnostima obraati jesu studenti (bivši,
sadašnji i budui), znanstvena i struna javnost te šira javnost.
Ciljanim predstavljanjem naših studijskih programa i svih ostalih aktivnosti posebno emo se
obraati buduim studentima. Razliite promidbene aktivnosti (Sveuilišna smotra, razliiti
reklamni materijali Fakulteta i odsjeka te strategija kvalitete koja izdie Fakultet meu onima
sa slinim studijima) otvorit e mogunost da se iz populacije maturanata na naše studije
privuku najkvalitetniji pristupnici. Zadovoljni i uspješni studenti najbolja su promidba
Fakulteta.
Promidbene e aktivnosti biti usmjerene i na širu javnost s ciljem stvaranja pozitivnoga
mišljenja javnosti o Filozofskom fakultetu. Posebno je vano osvijestiti potrebu
kontinuiranoga pojavljivanja fakultetskih aktivnosti u medijima kako bi javnost bila
obaviještena o pozitivnom utjecaju Fakulteta na zajednicu. Putem dobro osmišljenih
promidbenih aktivnosti javnost e pravovremeno biti obavještavana o upisima na studije
Fakulteta, obljetnicama Fakulteta i odsjeka, dogaajima na Fakultetu (znanstvenim i
strunim skupovima, okruglim stolovima, projektima, izdanjima knjiga i asopisa,
studentskim dogaanjima), znaajnim postignuima Fakulteta, njegovih djelatnika i
studenata, sudjelovanju Fakulteta u dogaanjima lokalne zajednice, radu udruga i sl.
Promidbenim emo se aktivnostima usmjeravati i k buduim potencijalnim partnerima u
ostvarivanju zajednikih projekata.
Da bi promidbene aktivnosti postigle što bolje rezultate, izradit emo i promotivne
materijale pa e biti neophodno napraviti Knjigu standarda.
Mrena stranica
Fakultetska mrena stranica naše je ogledalo i prozor u svijet i njezinu emo izgledu i
informativnosti pristupiti profesionalno. Struktura mrene stranice bit e preureena i
usklaena s potrebama lakše dostupnosti i preglednosti korisnicima. Imenovat u osobu koja
e obnašati funkciju glavnoga urednika mrene stranice, koji e svakodnevno pregledavati i
usklaivati najaktualnije sadraje i informacije.
Mrena e stranica biti dostupna na engleskom, njemakom i maarskom jeziku.
Program rada 2014.-2018.
usmjerenja i specijalizacija vidim kao pokretae u stvaranju programa cjeloivotnoga uenja
koji e biti jedinstveni i prepoznatljivi u okviru Sveuilišta. injenica je da od svih sveuilišnih
sastavnica Filozofski fakultet ima najrespektabilniji nastavni kadar za izvoenje programa
cjeloivotnoga uenja. Fakultet ima dovoljnu snagu za pokretanje i izvoenje sadraja
cjeloivotnoga uenja koji e biti na usluzi javnosti, a naši ih nastavnici i suradnici mogu
izvoditi (utemeljenje Centra za strane jezike, Program psihološkoga savjetovanja, Odnosi s
javnošu, Program teaja hrvatskoga jezika za lektore i prevoditelje, Program pripreme za
dravnu maturu i dr.).
Izdavaka djelatnost
Jedna je od djelatnosti za koju je registriran Filozofski fakultet u Osijeku i izdavaštvo.
Posljednjih su godina uinjeni znatni pomaci u organizaciji i promidbi fakultetske izdavake
djelatnosti, što je rezultiralo i poveanom prodajom naših izdanja.
I nadalje u poticati sve vidove izdavaštva i suizdavaštva, a prostor e biti otvoren i za
elektroniko izdavaštvo.
Suradnja sa znanstvenim institucijama, gospodarstvom, javnim institucijama i
širom zajednicom
Planski emo osmisliti buduu suradnju Fakulteta s nizom znanstvenih i javnih institucija.
Posebna e pozornost biti usmjerena na prijavljivanje i ostvarivanje zajednikih projekata te
povezivanje znanstvenih spoznaja s praksom. U toj suradnji vidim snagu svih naših studijskih
programa. Primjerice, suradnja se s gospodarstvom moe provoditi uzajamnim angamanom
u pruanju usluga (prevoditeljski smjerovi engleskoga i njemakoga jezika te putem
kompetencija psihologa, informatologa, pedagoga i dr.).
Radit emo i na dobroj i korektnoj suradnji s dravnim tijelima koja imaju izravnu ili
neizravnu vezu s poslovanjem Fakulteta. Takoer, aktivnije emo suraivati s lokalnom
zajednicom i osvješivati injenicu da je lokalnoj vlasti potrebna snana obrazovna i
znanstvena društveno-humanistika ustanova.
Posljednjih je godina oita tendencija nedovoljnoga uvaavanja humanistikih vrijednosti u
društvu, a to se posljedino odraava i na poloaj humanistikih i društvenih znanosti i
ustanova koje ih promiu. Izrazit utjecaj trišne logike na sustav obrazovanja, nestabilnost u
društvu i stalne promjene obrazovne politike onemoguavaju dugorono planiranje i
strateško djelovanje. Financijska kriza u društvu utjee na nedovoljno, neredovito i
neplansko financiranje redovitoga poslovanja Fakulteta. Opisane temeljne smjernice u Planu
rada Fakulteta za naredno etverogodišnje razdoblje nisu konane. Neophodno e biti
ukljuivati i aktivnosti koje e nametati tekua problematika i kontekst u kojem se odvijaju
Program rada 2014.-2018.
procesi u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Prioriteti su ouvanje, unapreenje i
pokretanje studijskih programa, poveanje broja upisanih studenata, zapošljavanje i
napredovanje nastavnika i suradnika, ouvanje i razvijanje kvalitete nastavnoga i
znanstveno-istraivakog rada, razvijanje materijalnih resursa te timski rad. U tom u pravcu
razvijati dobru suradnju sa svim dionicima sustava visokoga obrazovanja: Rektoratom
Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
sporta, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, istorodnim i srodnim fakultetima i
znanstvenim i nastavnim institucijama. Suraujui sa svima, imperativ je odluno uvati i
promicati interese Fakulteta.
Sustav upravljanja doivljavam kao zajedniku suradnju svih nastavnika, suradnika,
studenata, prateih slubi i ostalih dionika, pri emu je dekan samo jedna od poluga u lancu
upravljanja Fakultetom.
prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo
Z A P I S N I K s 1. izborne sjednice Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta u akademskoj 2013./2014., odrane u srijedu 28. svibnja 2014., u Sveanoj dvorani, s poetkom u 14,00 sati NAZONI: 80 lanova Fakultetskoga vijea (od ukupno 86 prema popisu u privitku zapisnika) NENAZONI: prof. dr. sc. Ivan Balta, prof. dr. sc. Vlado Obad, izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak,
izv. prof. dr. sc. Gorka Vukeli, doc. dr. sc. Boris Bosani, doc. dr. sc. Ivana Martinovi
Zapisniar: Nelica Špoljari Sjednici predsjedava dekanica prof. dr. sc. Ana Pintari Za sjednicu je predloen sljedei
D n e v n i r e d:
1. Potvrivanje Anje urevi, studentice, lanicom Fakultetskoga vijea 2. Izbor dekana Fakulteta za mandatno razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2018.
Takav dnevni red u cijelosti je prihvaen.
AD 1. Budui da je Ivan Selci, predsjednik Studentskog zbora i lan Fakultetskoga vijea 26. svibnja 2014. diplomirao, na sjednici Studentskoga zbora odranoj istoga dana za novu lanicu Fakultetskoga vijea umjesto njega izabrana je Anja urevi, te je Fakultetsko vijee donijelo sljedeu
P O T V R D U
Potvruje se izbor Anje urevi lanicom Fakultetskoga vijea od 27. svibnja 2014. AD 2.
Program rada, ivotopis i znanstvena i struna djelatnost prof. dr. sc. Loretane Farkaš Brekalo i prof. dr. sc. Ruice Pšihistal proslijeen je svim lanovima Vijea.
2
lanovi Fakultetskog vijea pozvani su da kandidatkinjama upute pitanja, te se za rije javio doc. dr. sc. Borislav Beri i prof. dr. sc. Loretani Farkaš Brekalo postavio sljedee pitanje: „Da li se protiv Vas vodi neki postupak i da li je tekst Vašeg znanstvenog rada koji smo dobili u privitku autentian?“ Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo izjavila je da je iznenaena pitanjem jer je oekivala da e se rasprava voditi oko Programa za sljedee mandatno razdoblje. Odgovorila je da je prof. dr. sc. Sanda Ham protiv nje i još nekolicine drugih profesora podnijela prijavu Etikom povjerenstvu zbog upadanja u njezinu slubenu elektroniku poštu. Tu je istu prijavu podnijela i Dravnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je tubu odbacilo kao neosnovanu, a to je isto Rješenjem potvrdio i upanijski sud u Osijeku. Prof. Ham protiv prof. Farkaš Brekalo Etikom je povjerenstvu Filozofskog fakulteta podnijela i prijavu da je plagirala neke njezine radove. Prof. Farkaš Brekalo istie da je rije o podmetanjima i neistinama jer se obje bave potpuno razliitim jezinim razdobljima: prof. Ham suvremenim hrvatskim jezikom, a prof. Farkaš Brekalo povijesti hrvatskoga jezika. Prof. Ham iznijela je samo izvatke iz opih definicija što u jezikoslovnim radovima nije ništa neobino i neuobiajeno. Osim toga, iza radova prof. Farkaš Brekalo stoje priznati recenzenti. Mišljenje Etikog povjerenstva još nije dobila, a radove koji se spominju nije plagirala. Smatra da je sve to u slubi neprimjerene kampanje koja se vodi za izbor dekana Filozofskog fakulteta u Osijeku. Doc. dr. sc. Borislav Beri postavio je još jedno pitanje prof. dr. sc. Loretani Farkaš Brekalo: „Dali ste kada uhvatili studenta u plagiranju i kako ste to sankcionirali?“ Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo je odgovorila da nije niti jednog studenta uhvatila u plagiranju radova. Sljedee je pitanje doc. dr. sc. Borislav Beri uputio kandidatkinji prof. dr. sc. Ruici Pšihistal: „U Vašem programu se spominje demokracija. Što ste mislili pod demokracijom?" Prof. dr. sc. Ruica Pšihistal je odgovorila da je demokracija sveprisutni pojam i nije ga posebno elaborirala u svom programu, ali je o demokraciji dobro govoriti jer ivimo u vremenu krize demokracije kada nestaju neki demokratski standardi. Pod demokracijom u konkretnom vidu podrazumijeva poštivanje demokratskih procedura i pravo na sudjelovanje u odluivanju u pitanjima od zajednikog interesa. Prof. dr. sc. Zlatko Miliša takoer je postavio pitanje prof. dr. sc. Ruici Pšihistal: „Kao kandidatkinja za dekanicu pitam Vas kako biste Vi kao elna osoba Fakulteta reagirali na ovakve neprovjerene injenice ili objede protiv kolegice?“ Prof. dr. sc. Ruica Pšihistal je odgovorila da je to problem koji treba razdvojiti na više razina i ona trenutano, budui da pred sobom nema uvid u sve relevantne materijale, ne moe o njemu kompetentno odgovoriti. To je predmet za Etiko povjerenstvo i oni su pozvani dati odgovor. Kada su meutim posrijedi osobni podatci i elektroniko dopisivanje, sigurna je da zaposlenici imaju pravo na zaštitu osobnih podataka i tajnost dopisivanja, jer je to njihovo ustavno i ljudsko pravo te da se mora znati tko i pod kojim uvjetima ima pravo raspolagati njihovim osobnim podatcima i ulaziti u privatnu korespondenciju. To se pravo ne moe dovesti u pitanje injenicom da se dopisivanje vrši slubenom elektronikom poštom.
3
2
3