Click here to load reader

Pravila o Podrijetlu Robe- Pisana Verzija

  • View
    38

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Podrijetlo robeKumulacijaEU

Text of Pravila o Podrijetlu Robe- Pisana Verzija

  • Pravila o podrijetlu roba kao dio sporazuma o slobodnoj trgovini

    1.Uvod

    Stvaranjem novih i irenjem postojeih zona slobodne trgovine te daljnjom

    liberalizacijom svjetske trgovine putem brojnih bilateralnih i multilateralnih

    sporazuma o slobodnoj trgovini klasina carinska zatita sve vie gubi

    na znaenju. Podrijetlo robe postaje vaan i odluujui imbenik o kojem

    ovisi hoe li neka roba stei povlateni status u meunarodnoj trgovini.

    Ono to cijelu situaciju ini zamrenijom jest injenica da ne postoji opi

    komplet pravila o podrijetlu koji bi se mogao primijeniti u svakoj situaciji i

    u cijelom svijetu. Drave imaju vlastita pravila o podrijetlu koja se sadrajno

    razlikuju i nisu istovjetna nego ovise o njihovoj svrsi.

    Opi sustav povlastica (Generalized System of Preferences - GSP) najpoznatiji

    je oblik jednostranih preferencijalnih aranmana kojim razvijene zemlje

    svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvoju i najmanje razvijenim

    zemljama. Sustav je ustanovljen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine

    radi vee integriranosti zemalja u razvoju u meunarodni trgovinski sustav.

    Razvijene zemlje kroz Opi sustav povlastica odobravaju bescarinski uvoz

    iz zemalja u razvoju, i to ponajprije za industrijske proizvode i manji broj

    poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zakljuno prethtodno navedenome kad

    govorimo o uvozu ili izvozu robe esto pored ostale dokumentacije potrebno je

    priloiti i dokaz o podrijetlu robe. Kako bi se dobili konkretni prometni dokazi

    za robu koja je predmet trgovine valja udovolji odreenim propisanim pravilima

    podrijetla.Stoga moemo rei da je od iznimnog znaaja znati podrijetlo robe

    neovisno slui li primjeni povlatene stope carine ili izuzeu od primjene neke

    od mjera trgovinske politike. Na primjerima izmeu pojedinih integracija moi

  • emo vidjeti vanost porijekla robe,jedna od njih je i Europska Unija koja ima

    zakljuen itav niz preferencijalnih sporazuma i to kako dvostranih, tako i

    jednostranih koji se temelje upravo na porijeklu robe. Ujedno treba naglasiti da

    je ovo trenutno stanje, a trgovinski su pregovori iv organizam i kontinuirano

    se pregovara sa odraenim dravama, te je i sama shema preferencijala podlona

    promjenama.

    2.Pojam podrijetla i ope odrednice

    to je podrijetlo? Ono je "ekonomska" nacionalnost proizvoda a dokazuje se

    radi primjene Carinske tarife i drugih trgovinskih mjera te primjene

    preferencijalne carine na robu koja se uvozi iz zemalja s kojima je odreena

    zemlja (integracija) zakljuila ugovore o slobodnoj trgovini. Postoje dva oblika

    podrijetla robe: nepovlateno i povlateno. Nepovlateno podrijetlo koristi se za

    odreivanje nacionalnog podrijetla proizvoda i podlijee raznim mjerama

    trgovinske politike zemlje ili carinskih kvota. Povlateno/preferencijalno

    podrijetlo daje pravo na odreene benefite u razmjeni roba izmeu pojedinih

    zemalja, tonije ulazak po snienoj ili nultoj stopi carine.

    2.1 Nepovlateno podrijetlo

    Nepovlateno podrijetlo predstavlja ekonomsku nacionalnost robe tj. roba na

    temelju nepovlatenog podrijetla (za razliku od povlatenog podrijetla) ne stjee

    nikakav povlateni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, ve je isto

    nuno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike kao npr.:

    antidampinkih i kompenzacijskih carina; uvoznih i izvoznih kvota za odreene

    zemlje; embarga i drugih zabrana ili ogranienja kojima su pogoene pojedine

  • zemlje; izvoznih poticaja . Takoer se moe koristiti i prilikom oznaavanja robe ( npr. etikete made in) i se koristi u svrhu vanjskotrgovinske statistike.

    Kao dokaz nepovlatenog podrijetla robe izdaje se uvjerenje o podrijetlu koju

    uobiajeno izdaju trgovinske ili gospodarske komore zemlje izvoznice. Kod

    nepovlatenih pravila podrijetla proizvodi mogu stei podrijetlo na jedan od dva

    naina i to ovisno da li je roba: u cijelosti dobivena u zemlji ili u

    sluajevima gdje se roba proizvodi u dvije ili vie zemalja, smatra se da potjee

    iz zemlje u kojoj je prola "posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili

    preradu u tvrtci opremljenoj u tu svrhu, a to dovodi do novih proizvoda ili

    predstavlja bitnu fazu proizvodnje ". Kod odreene robe kao npr. tekstila postoje

    odreena dodatna pravila i tumaenja koja propisuju obradu. Treba istaknuti da

    kao dio viestranih trgovinskih pregovora u okviru GATT-a postoji intencija

    usklaivanja pravila o nepovlatenom podrijetlu unutar Svjetske trgovinske

    organizacije (WTO) i isto je i dalje u tijeku. EU nepovlatena pravila propisana

    su lancima 22. do 26. Carinskog zakonika Zajednice (Uredba Vijea 2913/92) i

    lancima 35. do 65., te Prilozima 9. do 11. Uredbe za provedbu carinskog

    zakonika Zajednice (Uredba Komisije 2454/93).

    2.2 Povlateno podrijetlo

    Povlatena pravila, za razliku od nepovlatenih, esto su stroa tj. da bi roba

    stekla podrijetlo nuno je da ista zadovolji stroe kriterije. Najee su propisana

    protokolima o podrijetlu koji su sastavni dijelovi ugovora o slobodnoj trgovini

    ili autonomnim mjerama(npr. GSP podrijetlo - clanci 66. do 97. w i prilozi 13. a)

    do 13. d), te 16. do 19. i 21.Uredbe za provedbu carinskog zakonika Zajednice

    (Uredba Komisije 2454/93). Istim se osigurava da se samo za one robe koja su

    stekle podrijetlo u jednoj od zemlji ugovornicaprimjenjuje povlatena stopa

    carine pri uvozu u drugu clanicu ugovornicu.Primjena povlatene stope najcee

    je ugovorena dvostrano, ali EU poznaje i autonomnu primjenu preferencijala sa

  • pojedinom dravama ili grupama drava uz jednostranu primjenu povlatene

    stope carine, a sve s ciljem podupiranja razvoja odreenih podruja ili regija .

    Prilikom uvoza robe u EU moe se primijeniti povlatena stopa carine po tri

    razliita osnova i to temeljem:

    - ugovora o slobodnoj trgovini i protokola o podrijetlu (izmedu dviju ili

    viezemalja)

    - autonomnih (jednostrani) preferencijala koje EU daje robi podrijetlom iz manje

    razvijenih zemlja prilikom uvoza u EU

    - carinske unije.

    Dok je Ugovorima o slobodnoj trgovini i autonomnim aranmanima predviena

    primjena povlatene stope carine za robu koja je stekla povlateno podrijetlo u

    odreenoj zemlji ili grupi zemalja i prati je pravovaljani dokaz o podrijetlu robe,

    za robu e se u okviru carinske unije primijeniti povlateni uvoz za robu koja je

    u tim zemljama putena u slobodan promet i to temeljem statusa robe putene u

    slobodan promet , a ne temeljem statusa robe s podrijetlom. Meutim, treba

    istaknuti da se za robu koja se uvozi u okviru carinske unije primjenjuju sve

    mjere trgovinske politike. Ujedno, carinskom unijom nisu predvideni svi

    proizvodi, ali isti onda mogu imati povlateni tretman temeljem podrijetla. Tako

    npr. poljoprivredni proizvodi iz Turske i Andore nisu ukljueni u carinsku uniju

    ali mogu se uvoziti u EU uz primjenu povlatene stope ukoliko robu prati dokaz

    o povlatenom podrijetlu.

    Primjenom pravila o podrijetlu dobiva se odgovor na sljedee pitanje: potjee li

    proizvod iz odgovarajue zemlje korisnice? Pozitivan odgovor znai da

    proizvod ispunjava uvjete za povlateni carinski tretman pri uvozu u EZ .U

    smislu primjene pravila EC GSP RoO, zemlje korisnice obino se smatraju

    samostalnim teritorijima. Meutim, u nekim sluajevima one mogu suraivati

    koristei mogunost regionalne kumulacije .Takoer, mogu suraivati sa

    zemljama lanicama EZ (koje ine jedinstven teritorij) odnosno s Norvekom ili

    vicarskom po naelu dvostrane kumulacije.

  • Proizvodi potjeu iz odreene zemlje korisnice ako su u cijelosti dobiveni

    u toj zemlji ili su u njoj dostatno obraeni ili preraeni.

    2.2.1 Proizvodi dobiveni u cjelosti

    Openito, proizvodi su u cijelosti dobiveni u odreenoj zemlji korisnici (ili u

    Europskoj zajednici - u sluaju dvostrane kumulacije) samo ako je ta zemlja

    bila ukljuena u njihovu proizvodnju. I najmanji dodatak ili ulazna vrijednost

    iz bilo koje druge zemlje proizvodu onemoguuje status proizvoda

    dobivenog u cijelosti. Stoga se definicija odnosi uglavnom na robu i materijale

    koji prirodno nastaju te na robu koja je od njih proizvedena u cijelosti. to se

    moe smatrati robom u cijelosti dobivenom u zemlji korisnici ili u Zajednici:

    a) mineralni proizvodi izvaeni iz njihova tla ili s njihova morskog

    dna;

    b) biljni proizvodi ondje ubrani ili poeti;

    c) ive ivotinje koje su ondje okoene i uzgojene;

    d) proizvodi proizvedeni od ondje uzgojenih ivih ivotinja;

    e) proizvodi koji su dobiveni lovom ili ribolovom ondje obavljenim;

    f ) proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi koje su njihova plovila

    izvadila iz mora izvan teritorijalnih voda;

    g) proizvodi dobiveni na njihovim brodovima tvornicama iskljuivo

    od proizvoda navedenih pod tokom (f );

    h) rabljeni proizvodi ondje prikupljeni i pogodni jedino za recikliranje;

    i) otpad i otpadni materijal nastao slijedom ondje obavljenih proizvodnih

    postupaka;

    j) proizvodi koji su izvaeni s morskog dna ili ispod morskog dna

    izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da imaju iskljuivo

    pravo na eksploataciju;

    k) roba ondje proizvedena iskljuivo od proizvoda navedenih pod

    tokama od (a) do (j).

    2.2.2 Dostatno obraeni ili preraeni proizvodi (s ukljuenim primjerima)

    U praksi, osim u sluaju prirodno nastalih i srodnih proizvoda, ukljuenost samo

    jedne zemlje u proi

Search related