SMANJENJE KORUPCIJE U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA KAO FAKTOR USPORAVANJA EU INTEGRACIJSKOG PROCESA Prof.dr.Jusuf Kumali ,doc.dr.sc.Boo Vukoja i Mr.oec.Bojana Kati Sveuilite /Univerzitet VITEZ u Vitezu SAETAK:Imati ispred imena epitet fenomen danas je vrlo rijetka pojava i najee se vee uz vrhunska postignua i izvanredne uspjehe, bilo da je rije o sportu, medicini, tehnologiji i sl. Meutim, kada jedno stanje dobije epritet fenomena ve na poetku dobiva velike razmjere. Nadalje, ako je to stanje (u daljnjem tekstu: fenomen) negativnog karaktera znai alarmantno stanje. Upravo u tom smislu moemo govoriti o korupciji. Fenomenu korupcija. Isti je prisutan u cijelom svijetu, regiji, okruenju i na kraju u BiH. Nezaposlenost, veliki razmjeri izmeu bogatstva i siromatva, nestanak srednjeg sloja, recesija, mito i korupcija, sukobi interesa dananje su zarazne bolesti.Kroz rad e se prezentirati kroz koje parametre korupcije (objekt korupcije, sfera interesiranja drutva, stupanj reakcije drutva) prolaze Republika Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. Na koji nain zakonodavna, izvrna ali i sudska vlast (dravni aparat) reagira odnosno poduzima li ili ne adekvatne mjere za suzbijanje korupcije. Da li imaju iste bolne toke, te na koji nain se bore sa korupcijom. Trenutno bolno stanje Bosne i Hercegovine jesu korupcije u javnim nabavkama. Da su javne nabave jedna od najbolnijih toaka korupcije u Bosni i Hercegovini u koje su umijeane politike strukture govori i podatak da u zemljama regiona BiH prednjai sa brojem albi na tendere. Vie od 1.500 albi podnese se godinje, meutim samo je jedna institucija prole godine kanjena sa 1.000,00 KM. Istraivanje o korupciji u Bosni i Hercegovini svojevrsni je nastavak istraivanja korupcije u RH. Za ulazak u EU potrebno je ispunjavati odreene uvjete. Jedan od njih, a svakako i najaktualniji uvjet jeste poglavlje 23 ili sama borba protiv korupcije (izmjene zakona, osmiljavanje instrumenata, razvoj ljudskih potencijala). Republika Hrvatska se s tim problemom suoava unazad nekoliko godina, poevi od afere Fimi medije, Podravke, tvrtke Bistra i sl. Ni u Srbiji situacija nije nimalo bolja, korupcija i neregularnosti u javnim nabavama gorui su problem Srbije. Takoer, sastavljanjem strategija borbe protiv korupcije uvijek se polazi od represije, edukacije, eliminacije javnih programa, reformu javnih programa, eliminiranje velikog stupnja sukoba interesa, poticaj konkurencije, plae slubenika, privatnih udruenja i neprofitnih organizacija, dobar sustav antikorupcijskih zakona, nezavisnost u vidu sudskih i tuilakih ustanova, nezavisnost u pogledu antikorupcijskih agencija, veim stupnjem kontroliranja, transaparentnosti informacija, kroz medije i provoenje anketa miljenja drutva, uspostavljanje mehanizama kao npr. Mehanizmi iskljuivo za pritube, razliiti antikorupcijski organi, pojaana uloga meunarodnih zajednica. Meutim, svaka iznesena injenica dovodi opet do najbitnije karakteristike,a to je: kvalitetan izbor predstavnika naroda. Da li e na pitanje koje unato svojoj starosti i dalje ima teinu : Koga brine je li Julije Cezar bio lopov ? Republika Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina imati odgovor.Naime, treba stalno napominjati i biti svjestan injenice da korupcija utjee na ekonomski razvoj svake zemlje. Na ovaj nain smanjuje mogunosti za strana ulaganja i investicije, jer uspjene komapnije te ozbiljni gospodarstvenici nemaju interese za ulaganja u zemlje i okruenja gdje vladaju mito, korupcija, netrini faktori, nestabilnost drave te nepotizam.

Kljune rijei: korupcija, nepotizam, prevare,javne nabave, recesija, mito, sukobi interesa,siromatvo,nezaposlenostUVOD Posljednjih dvadeset godina u fokusu je sve aktualnija rasprava prvenstveno o fenomenu korupcije, pokuajima definiranja korupcije, dijeljenje pojma korupcije na manje poddijelove, odnosno pokuaji definiranja vrsta korupcije, uzroka koji dovode do korupcije, faktora korupcije te mehanizama korupcije i naina organiziranja strategija u cilju sprjeavanja i voenja borbe protiv korupcije. Razni autori su kroz povijest vodili raspravu o tome to je zapravo doprinijelo velikom interesiranju za korupciju. Dolo se do zakljuka da su dvije pojave uvelike doprinijele stavljanju korupcije u fokus. Prva pojava jeste uslijedila krajem hladnog rata u kojemu je najvie bila izraenost u reimima i vladarima. Velika nejednakost u razlikovanju pojedinaca i njihovoj pripadnosti razliitim skupinama uticala je na veliko nezadovoljstvo drutva u cjelini. Naime, nije bilo bitno ukoliko je netko sudjelovao u korupciji, nego kojoj drutvenoj skupini je pripadao.1. DEFINICIJA KORUPCIJE PREZENTIRANE KROZ PROJEKT PODRKE NVO U BORBI PROTIV KORUPCIJE -FORMULA KORUPCIJEPostoji cijeli niz definicija koje opisuju fenomen korupcije, kako u javnom sektoru tako i u gospodarstvu. Korupcija je u najirem smislu svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi osobne ili grupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Sama rije potie od latinske rijei "corruptus", particip perfekta rijei "corrumpere", to znai "unititi" ili "pokvariti", i kada se koristi kao pridjev doslovno znai: "potpuno uniten(o)/pokvaren(o)...."[footnoteRef:2]. Takoer zanimljiva definicija korupcije jeste svakako i dr .Normana Borlaug, dobitnika Nobelove nagrade koji kae:Korupcija moe da anulira sve ostalo to pokuavamo da uradimo.No, vjerojatno narazumljivija i najkraa je definicija Transparency Internationala[footnoteRef:3]: korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti radi osobne koristi. Na planu definiranja korupcije vlada poprilino arenilo, pa kako u polualjivom tonu navodi Jain (2001a), svatko tko pie o korupciji eli i da je definira, odnosno da ostane zabiljeen po vlastitoj definiciji korupcije[footnoteRef:4]. [2: http://bs.wikipedia.org (preuzeto 18.01.2012.)] [3: Transparency International je globalna drutvena organizacija s vodeom ulogom povezivanja ljudi u borbi protiv korupcije i s misijom stvaranja promjena prema svijetu slobodnom od korupcije. Osnovana 1993. godine, obuhvaa preko 90 svojih nacionalnih udruenja. Poznata po svojim istraivanjima korupcije i Indeksu percepcije prema kojem boduje i rangira 180 drava u svijetu po stupnju korupcije.] [4: Collier (1999) tvrdi da je nedostatak opeprihvaene definicije korupcije razlog zbog koga ne postoji jedinstvena teorija ovog fenomena. Nezavisno od uverljivosti prethodnog stava, izvjesno je da postoji problem, odnosno problem u komunikaciji izmeu istraivaa, pa se javljaju brojni nesporazumi u pogledu predmeta istraivanja.]

Najrairenija definicija korupcije jeste ona koju je dao ameriki strunjak za anti-korupciju, Robert Klitgaard:"Korupcija = monopol + prilika - odgovornost".U ovom sluaju, pojedinac ili institucija ima monopol u procesu donoenja odluka. Korupcija je uvijek povezana s donoenjem odluka. Ako pojedinac ili jedno tijelo imamonopol, anse za korupciju e biti velike - stoga je neophodan odgovarajui nadzor.[footnoteRef:5] [5: http://www.delbih.ec.europa.eu/documents/delegacijaEU_2012011210224669eng.pdf]

1.1. TransparentnostTransparentnost je kljuna u donoenju odluka. Transparentnost se moe odnositi i na sam proces donoenja odluka, kroz obavezni pristup dokumentima i javnim sastancima, kao iobavezu davanja podataka o bilo emu sto moe utjecati na odluke koje se donose (na primjer, lobiranje). [footnoteRef:6]Nasuprot povremenim prilikama koje su pogodne za korupciju, uobiajena ili sistemska korupcija nastaje u trenutku kad su prilike za korupciju utkane u ekonomski, socijalni i politiki sustav. [6: Ibidem]

Kada je rije o korupciji, osnovna pitanja koja se postavljaju jeste: da li nerazvijenost dovodi do korupcije, ili je suprotno: dali korupcija dovodi do nerazvijenosti ?to sve dovodi do korupcije ? Promatrano moe se govoriti o nekoliko imbenika: razina obrazovanja, razina razvijenosti drutvene zajednice, kakav je utjecaj slobodnih i nezavisnih medija. Potvrdu za utjecaj medija na korupciju su donijeli Brunetti i Weder (2003.g.) u svom lanku naslova Slobodna tampa je loa vijest za korupciju. Prema ovoj injenici zemlje koje imaju veliki stupanj razvijenosti slobodne tampe imaju ansu za manjim stupnjem korupcije. Vjerojatnoa otkrivanja korupcije u ovom sluaju je velika to dovodi do poveanja oekivane kazne. Meutim, u zemljama u kojima vlada manja sloboda medija vee su anse za korupcijom.Uloga medija osim to moe doprinijeti smanjenju korupcije, moe u velikoj mjeri i odmoi. Ukoliko u zemlji ne postoji korumpirana vlada, a mediji u cilju poveavanja prihoda, zaponu sa lanim izvjetajima o korupciji mogu potaknuti postojeu vladu koja nema odgovora na lane optube medija za korupciju da se ipak okoriste u neizlaznoj situaciji i zaponu sa korupcijom. U pogledu snanog utjecaja medija na korupciju izvuen je zakljuak koji govori da bi konkretne korake mogla donijeti samo snana interesna grupa-odnosno moni pojedinci koji ak i direktno posjeduju medije.1.2. Zarobljenik drave Predstavljasituaciju u kojoj osobe ili grupe mogu zaobii zakon, pronai nain na koji e uticati na politiku te se izdii iznad zakona kroz korumpirane transakcije sa zvaninicima i politiarima.Nobelovac Gary Becker napisao je u svojoj kolumni u BusinessWeeku: Ukoliko ukinemo dravu, ukinuli smo i korupciju![footnoteRef:7]. Prva konstatacija jeste da, shodno najprikladnijim definicijama korupcije, ona moe da se odvija i u privatnom sektoru, praktino u svim situacijama u kojima postoji agencijski problem. Druga konstatacija lei u domenu normativne analize da li je zaista poeljno da se ukida drava da bi se ukinula korupcija? Da li e se platiti previsoka cijena za eliminiranje korupcije? [7: Navedeno prema: Tanzi (1998).]

Teorija u analizi javnog izbora za analizu politikih aktivnosti koristi metodologiju ekonomske znanosti. Ova teorija identificira poticaje kojima su izloeni pojedinci odnosno oni koji donose politike odluke, te mehanizme kojima se uspostavlja (politika) ravnotea, kao i posljedice te ravnotee.Pretpostavka kojom se vodi ova teorija jeste racionalnost u pogledu svakog igraa. Formuliranje i provoenje odreenih dravnih politika predstavlja ponudu usluga pri formiranju odgovarajueg okvira drutvenog, i privrednog ivota. Politiari se nalaze na strani ponude takvih usluga. Na strani potranje tih usluga nalazi se birako tijelo te razliite interesne grupe.Uspjenom razmjenom na tritu politiari pruaju svoje usluge zastupanja parcijalnog interesa odreene grupe, odnosno na taj nain realiziraju direktno svoj utjecaj na formuliranje dravnih politika koje su u skladu sa parcijalnim interesom grupe koju zastupaju. Najvei problem jeste kako razlikovati parcijalni od opeg interesa. Potranja za uslugama utjecaja na dravnu politiku nalazi se na strani interesnih grupa. Iako su parcijalni interesi suprotstavljeni jedni drugima, interesne grupe konkuriraju jedna drugoj. Proizvod njihove aktivnosti je funkcija politikog utjecaja, koja za svoj argument ima koliinu resursa uloenih u organiziranje interesne grupe, odnosno u pribavljanje politikih usluga u pogledu formuliranja dravnih politika.1.3. KlijentelizamKlijentelizam potkopava zvanine sustave vlasti i administraciju tako to odnose izmeu 'efa' i 'klijenata' ini vanijim (i nagraujuim) od odnosa izmeu graana i i politike i administrativne vlasti koja bi trebala sluiti javnom interesu.1.4. Nepotizam Vrsta klijentelizma, takoer je i nepotizam. Unutar nepotizma su ukljuene i veze, u ovom sluaju porodine.1.5. Sukob interesaSukob interesa je situacija u kojoj financijski ili drugi osobni obziri mogu kompromitirati ili navesti na odstupanje od profesionalne prosudbe i objektivnosti.Oni ukljuuju suradnju, meusobno savjetovanje, razmjenu informacija i tehniku i administrativnu pomo za funkcioniranje institucija.Kapacitet za izradu i provedbu antikorupcijske politike kljuni su politiki uvjetpretpristupnih zemalja. Stoga je borba protiv korupcije naroito vaan aspekt pomoiEU Bosni i Hercegovini u okviru Pretpristupnog instrumenta.Kao i u drugim podrujima u kojima EU daje podrku zemljama koje tee ka njenomlanstvu, podrka borbi protiv korupcije je usmjerena na pokretanje reformi koje e naprepoznatljiv nain znaajno poboljati ivot graana.Ljudi trebaju vidjeti korist od borbe protiv korupcije i trebaju bi ukljueni u nju,te moraju imati mogunosti da vre pritisak na nadlene institucije i politiare daprovedu reforme.EU prua opsenu podrku antikorupcijskim naporima u Bosni i Hercegovini. Nakonuspjene podrke razvoju politikog okvira za borbu protiv korupcije, ukljuujuisveobuhvatnu Strategiju i Akcioni plan, te izradu zakona o Agenciji za prevencijukorupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, EU podrava stvaranje kapaciteta unutarinstitucija i drutva u cjelini.Osim institucionalne potpore, Europska unija je nevladinim organizacijama uputila znatnasredstva.Temeljna pretpostavka podrke EU u antikorupcijskim naporima jeste da se promoviraizgradnja kapaciteta tako da se izrade potrebne ekspertize o poboljanju vjetina iomogui obuka agencijama koje e provoditi Strategiju i Akcioni plan. Ovo e i daljebiti osnovni pristup sve dok se ne generira odgovarajua klima za provedbu reformikroz istinsku politiku volju za borbu protiv korupcije. Isti pristup bit e primijenjen i najaanje civilnog drutva u borbi protiv korupcije.U okviru IPA 2009. EU je dodijelila 500.000 eura za jaanje kapaciteta za borbuprotiv korupcije u institucijama BiH, ukljuujui Agenciju za borbu protiv korupcije idjela s mandatom za borbu protiv korupcije na nivou entiteta i Distrikta Brko.Osim toga, IPA 2008 i IPA 2009 ukljuuju 1.400.000 eura kako bi se pomoglonevladinim organizacijama da razviju kapacitete za otkrivanje korupcije, za financiranjeaktivnost u borbi protiv korupcije u obrazovanju i drugim sektorima, te za podrkuistraivakom novinarstvu u domenu korupcije.U okviru programa IPA 2010. dodijeljeno je dva miliona eura pomoi institucijama,organizacijama civilnog drutva i poslovnim udruenjima u Bosni i Hercegovini daimplementiraju Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan. Dodatno, EUpodrka u podruju provoenja zakona ukljuuje komponentu borbe protiv korupcije.[footnoteRef:8] [8: www.delbih.ec.europa.eu]

Druga pojava javlja se globalizacijom. Velikom mobilnou kapitala i velikim protokom informacija dolo je do rasplamsavanja pojma korupcije. Odlukama vlasnika kapitala u kojim zemljama e uloiti svoja sredstva i na koji nain povuklo je i zanimanje za stanjem u dotinoj zemlji, odnosno u kakvom je poloaju: da li je zemlja podlona korupciji i u kojem stupnju?U svom procesu prema EU Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i zemlje okruenja nalaze se u velikim i kljunim trenutcima na koje trebaju dati konkretne odgovore, odnosno konkretne akcije za sprjeavanje korupcije. Samim pristupanjem, odnosnom postajanjem zemljom lanicom nudi se niz pogodnosti. Meutim, dug i trnovit put jeste ispred njih. injenica jeste da se prema analizama od ukupno1.500 albi koje se podnesu godinje, samo je jedna institucija prole godine kanjena sa 1.000,00 KM. U nita boljoj situaciji nisu bile ni susjedne zemlje.2. BORBA PROTIV KORUPCIJE NA MEUNARODNOM PLANUU posljednjih nekoliko godina je, na raznim nivoima, pokrenuta politika akcija suzbijanja korupcije.Meunarodne organizacije, pojedine vlade, meunarodne nevladine organizacije i istaknuti pojedinci inicirali su izradu dokumenata i konkretne akcije za njeno suzbijanje. injenica postojanja svjetskog trita znai i to da ono prihvaa samo homogena i neprotivrjena pravila poslovanja. Stoga smatramo da je najvea ansa (i za BiH) da se ovaj negativni ekonomski fenomen iskorijeni, prihvaanje univerzalnih rjeenja, tj. pravne tekovine Europske unije. Moda najbolji dokaz za ovu tvrdnju jeste ve spomenuti sluaj biveg predsjednika Hrvatske Sanadera. Sluaj Sanader, u prijevodu domaih politikih analitiara, je zahtjev za konaanim obraunom sa korupcijom, i istovremeno je bio i posljednji uvjet prihvaanja Hrvatske u Europsku uniju. Aktualni politiki analitiari u Srbiji, aktivnosti tamonjih vlasti u procesuiranju tajkuna, politiara i direktora komentarira kao davanje zelenog svjetla Angele Merkel (najutjecajnije politiarke u Europskoj uniji) Srbiji za skoro pristupanje Europskoj uniji.Borba protiv korupcije u meunarodnom poslovanju zapoinje donoenjem Zakona o spreavanju korupcije u inostranstvu (Foreign Corrupt Practices Act, 1977). Taj zakon zabranjuje amerikim kompanijama da ponude, plate ili obeaju stranci politiaru (politikoj osobi) za uslugu utjecaja, dobivanja ili zadravanja nekog posla ili poslovnog na sve kompanije koje imaju udjele ili glavnice registrirane u Sjedinjenim Dravama i koje potpadaju pod kontrolu mone komisije za nadzor financijskog poslovanja (SEC Securites and Exchange Commission), te postaje praktino nemogue koristiti korupciju za podsticanje poslova. Za amerike kompanije pitanje opstanka na kompetitivnim tritima (pravno gledano) je pitanje borbe protiv korupcije u tim zemljama, zapravo, spasonosna strategija koja, osim toga, ima i podrku vlade, lokalnog i svjetskog javnog mnjenja.[footnoteRef:9] [9: Kregar, J.: Financijska praksa, 1997, 21 (5-6), 893-898]

Ujedinjene nacije (UN) su prihvatile Rezoluciju protiv korupcije i mita, te deklaraciju o zabrani mita u meunarodnim poslovnim transakcijama. Meunarodni dan borbe protiv korupcije poeo se obiljeavati 12. 2004. godine, nakon usvajanja UN Konvencije protiv korupcije, iji su ciljevi unapreenje i jaanje mjera za efikasnije i uspjenije spreavanje, kao i borbu protiv korupcije. Izmeu ostalih oblika suzbijanja korupcije, jasno se zahtijeva pronalaenje naina da se mito i korupcija proglase kriminalnim radnjama u meunarodnim komercijalnim transakcijama, te se pozivaju sve zemlje i drugi subjekti meunarodnog prava da pojaaju borbu protiv korupcije. U deklaraciji se pozivaju lanice da poduzmu efektivne i konkretne akcije suzbijanja svih oblika korupcije i podmiivanja, te svih drugih oblika takvih djelatnosti u meunarodnim transakcijama, posebno nastojei u primjeni postojeih zakona koji zabranjuju podmiivanje i ohrabrujui prihvaanje zakona koji to brane, ako takvi zakoni sluajno ne postoje, te pozivaju privatne i javne korporacije, ukljuujui multinacionalne korporacije i pojedince da rade na postizanju tog cilja.Organizacija za meunarodnu saradnju i razvoj (OECD) je 1994. prihvatila Preporuku dravama lanicama da poduzmu efikasne mjere odvraanja, prevencije i borbe protiv podmiivanja stranih javnih funkcionera u vezi s meunarodnim poslovnim transakcijama.Osim toga, pripremljena je (na sastanku ministara u maju 1996., zatim i na sastanku G7 u junu iste godine) i Konvencija za borbu protiv potkupljivanja stranih javnih funkcionera u meunarodnom poslovanju (Convention on Combating Bribery of Foreign Public Officialsin International Business Transactions), koja je usvojena na sastanku OECD-a 18. do 21. 12. 1997. godine. Konvencija obavezuje drave na prihvaanje mjera sprijeavanja korupcije.Odreuju se opi elementi zajednike krivino-pravne definicije, pri emu radnje potrebne za neki posao (za dobivanje ili za odranje posla) moraju biti kriminalizirane bez obzira na lokalne obiaje, visinu mita, ili druge okolnosti, a visina kazne mora biti adekvatna za slino djelo uinjeno izmeu samih domaih subjekata.Opi ili specijalni ekonomski interes ili posljedice ne mogu biti izgovor ili oslobaajua okolnost od postupka ili kazne. Dobit i imovina steena korupcijom trebaju se konfiscirati Konvenciju je 17. 12. 1997. Godine sveano potpisalo 29 vlada, a zemlje lanice su njene odredbe unijele u vlastito zakonodavstvo. Uvodi se i stalan nadzor (monitoring) nad primjenom konvencije. Konvencija zahtijeva kriminalizaciju aktivnosti kao to su:podmiivanje, uzimanje vlasnitva bez pravine naknade, otvorena ili prikrivena preferencija za lokalne dobavljae, regulativa koja zabranjuje zapoljavanje stranaca, diskriminativna kontrola zatite okoline i dr. konvencija je dio MAI strategije (Multilateralni ugovor o ulaganju) iji je osnovni zahtjev da se stranim investitorima osigura isti poloaj kao domaim investitorima, bez posebnih povlastica, unoenje reda u raspisivanje javnih konkursa i slino. Ova konvencija ima globalni efekt. Ona e reducirati ponudu jer su zemlje OECD sjedita multinacionalnih kompanija. Ona e biti znaajna i na strani ponude jaajui domae napore suzbijanja korupcije u zemljama u razvoju i u zemljama tranzicije u Srednjoj i istonoj Europi.[footnoteRef:10] [10: Transparency International, izvje taj do 05. 11. 1997. 14 The World Band group: Corruption - a Major barrier to Sound and Equitable Development, Oct. 07, 1996]

Svjetska banka (WB) jedan je od glavnih pobornika svjetskog pokreta za suzbijanje korupcije. Ona nema pravo da se direktno mijea u unutranje politike odnose i zakonsku regulativu zemalja (barem ne direktno), ali davanje zajmova sve vie ima i posebne uslove ugovora (klauzule raskida) i spreavanje prelijevanja tih sredstava u privatne ruke lokalnih politiara. Premda se Svjetska banka ne smije uplitati u politika pitanja svojih lanica,budui da je osnovana zbog toga da se sredstva koja daje koriste za namjeravane svrhe, da se ugovori za dobra i usluge izvravaju na pregledan i svrsishodan nain, danas Svjetska banka eli ii i dalje: ona nudi svoju pomo vladama koje se ele boriti protiv korupcije i naglaava da nee tolerisati korupciju u programima koje pomae.[footnoteRef:11] [11: Transparency International, (5.11.1997)]

Svjetska banka nastoji aktivno da djeluje na suzbijanju korupcije. Aktivnom ekonomskom politikom, poticanjem institucionalnih reformi, nadzorom koritenja sredstava i podravanjem meunarodnih inicijativa nastoji se postii napredak na racionalizaciji administrativnih postupaka, reformi (pojednostavljenju i preglednosti) poreskog sistema, uklanjanju administrativne kontrole cijena, poticanju privatizacije dravnih poduzea (uz visoki nadzor nad tim postupcima koji nose visoki rizik korupcije coruption risk), te ponudi programa u kojima se ona pojavljuje i kao organizator reformi privrednih oblasti u kojima je korupcija uhvatila maha (zatita okoline, javne slube).Svjetska banka pomae programe modernizacije budetskih planova, upravljanja financijama, raunovodstva i revizije. Stimuliu se i pomau zemlje da provedu reformu platnog sustava i obuku javnih slubenika.Banka pomae reforme uprave i pravosua, te slobodu medija (EDI training workshops). Takoer, mijenja i svoja unutranja pravila i postupke dobivanja, isplate, izvjetavanja i revizije u skladu sa naelima ekonominosti, efikasnosti i preglednosti. Banka vodi posebnu brigu o etikim standardima svojih slubenika.Banka moe obustaviti svaki zajam u kojem je dolo do ugovora korupcijom ili pronevjerom, ona ima pravo nadgledati raune subkontraktora od izvravanja ugovora, moe iskljuiti (crna lista) poduzea koja se slue korupcijom.[footnoteRef:12] [12: The World Band group: Corruption - a Major barrier to Sound and Equitable Development, Oct. 07, 1996.]

Vijee Europe je, nakon sastanka ministara pravosua na Malti 1994. godine, upravo u okvirima Vijea Europe, formiralo Multidisciplinarnu grupu za borbu protiv korupcije (GMC) koja je pripremila niz krivino-pravnih, graanskih i akcionih mjera za suzbijanje korupcije. U Pragu je 11. 5. 1997. Godine odrana konferencija evropskih ministara pravosua s glavnom temom: Veze izmeu korupcije i organizirananog kriminala. Upozoreno je na mogunost da se, koristei svoje financijske i druge mogunosti, organizirani kriminal infiltrira u dravne institucije, posebno korupcijom, i time ugroze demokratska dostignua,uspori privredni razvoj i potrebne reforme.Podran je napor stvaranja pravnog temelja za borbu protiv korupcije (okvirna konvencija i konvencija o kriminalizaciji korupcije), ali i ukazano na to da bi meunarodni pravni instrumenti u podruju korupcije bili kredibilni, oni moraju biti propraeni efektivnim mjerama.[footnoteRef:13] Potpuna potvrda toga pristupa uslijedila je na sastanku efova drava i vlada (drugi samit) 10. i 11. 10. 1997. godine u Strazburu, gdje je usvojen i operativni plan koji je trebalo ugraditi u domaa zakonodavstva lanica Europske unije. [13: P. Leuprecht, 21. Ministarska konferencija, Prag, 10. lipnja, 1995.]

Kao odgovor na borbu protiv korupcije javlja se termin zvida koji dolazi od prijevoda engleske rijei whistleblower. Zvia je zaposlenik, bivi zaposlenik ili lan organizacije koji prijavi nelegalno postupanje odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti.Sektor za suzbijanje korupcije unutar Ministarstva pravosua izradio je Analizu zatite zvidaa u zemljama lanicama Europske unije kojom je izvren pregled prakse zatite zvidaa u zakonodavstvima 11 europskih zemalja.[footnoteRef:14] [14: http://www.antikorupcija.hr/Default.aspx?sec=503]

Zatita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je:lanom 131. Kaznenog zakona(NN125/11,144/12); Zakonom o radu(NN 149/09,61/2011,82/12) lanom 109.stavak 3.; lan 131.stavak 2; lan 14. Zakona o dravnim slubenicima(NN 92/05; 142/06; 77/07; 27/08; 34/11; 49/11; 150/11; 34/12; 49/12)lanom 32. Zakona o slubenicima i namjetenicima u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi(NN86/08,61/11) lanom 25. Zakona o zatiti tajnosti podataka(NN108/96,79/07)lanom 36. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru(NN141/06) lanom 57. Zakona o trgovini(NN87/08,96/08,116/08,114/11).Vlade u regiji u posljednje vrijeme unapreuju zatitu zvidaa, te donose zakone u svrhu jamenja njihova prava u pokuaju da ojaaju borbu protiv kriminala i korupcije. Zvidai su osobe koje prijavljuju korupciju, kaznena djela i nepravilnosti.[footnoteRef:15] U dosta razvijenijim zemljama gdje je zatita zvidaa zaivila, oni prijavljuju vie od polovine sluajeva korupcije, to je daleko vie od postotka sluajeva prijavljenih putem drugih slubenih mehanizama kontrole, ukljuujui akcije policije. [15: http://www.setimes.com]

Ipak, broj sluajeva koje na Balkanu otkrivaju zvidai nije velik, to je rezultat niza propusta: nedoneenih zakona o zatiti zvidaa, nedovoljnoj ukljuenosti medija u isticanje vanosti istog, veliko siromatvo graanja i strah od boljeg sutra.Informacije koje su dostupne govore da se u Srbiji nacrt zakona o zatiti zvidaa oekuje do sredine 2013. godine.Te na taj nain, moe se konstatirati: borba protiv korupcije napreduje, meutim injenica je da se zemlje u regiji tek planiraju usvajanje nunih zakonskih propisa u blioj budunosti.O maloj zastupljenosti zvidaa u regiji govori i podatak da se u Crnoj Gori u posljednje tri godine zabiljeena samo tri sluaja gdje su zvidai javno istupili. Upravo iz prethodnih injenica postavlja se pitanje zato je taj broj malan ? Zato je neznaajan, ne samo u Crnoj Gori nego u cijeoj regiji ? Jedini logian zakljuak jeste strah. Taj broj jeste tako malen iz razloga to se graani boje za svoja radna mjesta i sam ivot, to dolazi na sve manji broj gdje se odluuju prijavljivati korupciju i kriminal.Podatak koji je zatekao jeste da se oko 120 milijardi eura izgubi svake godine u Europskoj uniji zbog sluajeva korupcije. Kada bi se taj novac usmjerio na poticaje za otvaranje novih proizvodnji, poticanje na upoljavanje, izgradnja domova za siromane, poticanje mladih na stvaranje i izgradnju obitelji koje je u posljednje desetljee u naglom padu. Kada se radi o najgorim zemljama u sluaju korupcije javnih nabava Transparency International (TI) kazao je u svom izvjeu 2012. da Bugarska, eka, Italija, Rumunjska i Slovaka prednjae. Kao primjer, TI je naveo injenicu da tri od ukupno pet menadera malih poduzea u ekoj vjeruje da moraju pribjei mitu kako bi dobili ugovor na javnom natjeaju. Vodei se tom injenicom ostavlja se pitanje: a to se onda dogaa u velikim poduzeima ? Takoer, Bugarska ne objavljuje finalne ugovore o javnim nabavama, a takvu praksa ima i Italija.Zemlje lanice kao to su eka, Maarska i Slovaka biljee znatna iskorak unatrag u borbi protiv korupcije nakon to su se prikljuile Europskoj uniji.Ipak Europska unija nada se da e izvjeem o borbi protiv korupcije koji izlazi ove godine, a u kojem e se pozabaviti korupcijskim trendovima u EU i postojeim politikama borbe protiv korupcije ipak na neki nain potaknuti i samu volju politiara meu elnicima da se uhvate ukotac s tim problemom, to dovodi do potvrde nae konstatacije na poetku da se ipak najveim dijelom do pomaka moe doi promjenom odnosno rezom na politikoj sceni, odnosno mijenjanjem interesnih skupina.Velika je znaajnost da drava postavi ustaljen zakonodavni okvir te da uspostavi institucije koje e stvarati pravednost i kontrolirati i uinkovito kanjavati i sami pokuaj korupcije. Posljedicama korupcije koje dolaze u vidu kulturnih imbenika, netransparentnosti, nepostojanjem zakona, velikim odsustvom odgovornosti prema graanima, nepruanjem razumnih rjeenja koja e biti i prihvatljiva za sve, malim plaama dolo je se do velikog nezadovoljstva graanja. To nezadovoljstvo nije iznjedrilo samo stvaranjem velikog jaza izmeu bogatih i siromanih kojima se generalno ukinuo srednji stale, ve se dolazi do injenice i razmiljanja da samo dobrom podlogom mogue je uiniti iskorak u ivotu.Od velike je vanosti da drava ima volju i alat. Potrebno je stvoriti strateki i akcijski plan s kojim e otpoeti uinkovitu borbu protiv korupcije.Jedan od tri graana vjeruju da je korupcija najvei problem s kojim se suoava bh. drutvo.Ekonomske tekoe i visok stupanj nezaposlenost unijeli su graane Bosne i Hercegovineranjivijim na korupciju. Ispitivanja javnosti koja je provelo nekoliko agencija (TransparencyInternational, EUPM, EU projekt - Podrka NVO u borbi protiv korupcije), s raznim povodima, dokazala su da su neke institucije i nevladine organizacije poele postizati skroman napredak u borbi protiv korupcije, a sud i tuilatvo se, prema ispitanicima, jo se smatraju glavnimsredstvom u institucionalnoj borbi protiv korupcije.3. IZVJETAJ O NAPRETKU ZA 2011. GODINU Izvjetaju EU o napretku za 2011. godinu upozorava se na nedostatak znaajnijeg napretka u borbi protiv korupcije, koja je rasprostranjena u mnogim podrujima javnog i privatnog sektora. I dok je pravni okvir za borbu protiv korupcije velikim dijelom apravljen, Izvjetaj ukazuje na njegovu neadekvatnu i nedosljednu primjenu u zemlji.lako, za promatrani period, odaje priznanje parlamentu za imenovanje direktora idva zamjenika Agencije za spreavanje i koordinaciju borbe protiv korupcije, uIzvjetaju se navodi da jo nisu napravljeni raspored zaposlenih kao ni ured, stoznaci da Agencija ne moe izvravati svoje dunosti.,,Korupcija i dalje ima negativan utjecaj na sva podruja ivota, ekonomskirazvoj i vladavinu prava," zakljuuje se u Izvjetaju i istie da ,,politika volja da sebavi ovim pitanjem i poboljaju institucionalni kapaciteti ostaju slabi".[footnoteRef:16] [16: www.delbih.ec.europa.eu]

I dok pozdravlja usvajanje nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2009-2014.godina i odgovarajui Akcioni plan,. Izvjetaj iz 2011. biljei da su napravljeni ogranienikoraci u njihovom provoenju.3.1. Podrka EU borbi protiv korupcije - put naprijedPrema Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), Bosna i Hercegovina je duna suraivati s EU u oblasti pravosua, slobode i sigurnosti. BiH je preuzela niz obaveza kojese tiu usklaivanja propisa.Agencija za borbu protiv korupcije i druga tijela za borbu protiv korupcijeValja napomenuti da Agencija za borbu protiv korupcije nije tijelo za provedbu zakona. Njena uloga je da koordinira naporima u borbi protiv korupcije, posebno u suradnji s nevladinim organizacijama.Borba protiv korupcije nije zadaa jedne agencije popis djela koja se time bave je irok.Glavne institucije ukljuuju parlamentarne skuptine, vlade, ministarstva, pravosue,dravna odvjetnitva, policiju, revizorske institucije i ombudsmene, izbornukomisiju i urede odgovorne za odravanje slobodnog pristupa informacijama.3.2. NVO - borba protiv korupcije nadzorom, zagovaranjem politika i obrazovanjemSamo jako civilno drutvo moe izvriti potreban pritisak kako bi se osigurala trajnadobra vlast. Civilno drutvo ima poseban znaaj u borbi protiv korupcije. Nevladineorganizacije imaju vanu ulogu u nadzoru antikorupcijskih politika i moraju imatidovoljno integriteta da ponude vjerodostojnu kritiku vlasti i javnog sektora tako da u javnojslubi, a posebno u drutvenim uslugama, nekorumpirano ponaanje bude smatranopravilom a ne izuzetkom.Nevladine organizacije sve glasnije kritiziraju javna tijela iii trae vie standarde i bolje''izvravanje zadataka. Meutim, organizacije civilnog drutva moraju imati sveobuhvatnorazumijevanje pitanja vezanih za korupciju i moraju biti upoznate sa irokim spektromnaina borbe protiv korupcije.Nevladine organizacije moraju meusobno razmjenjivati najbolja iskustva kako bisvojom strunosti postale vjerodostojni igrai u borbi protiv korupcije. Osnovni mehanizmi koji stoje na raspolaganju NVO-ima su monitoring, zagovaranje politika i obrazovanje.Graani BiH mjere antikorupcijske napore pratei broj uspjeno procesuiranihsluajeva. Napredak institucija i nevladinih organizacija obino nije u sreditu panjejavnosti. No, upravo taj napredak e na kraju utvrditi da li Bosna i Hercegovinastvarno dobiva bitku u borbi sa tom poasti. I to e postati sve vise relevantno kakose zemlja bude pribliavala lanstvu u EU. Europska unija pomogla je BiH da izgradiinstitucionalne i ljudske resurse i razvije Strategiju za borbu protiv korupcije.Kako bi se ovo iskoristilo, bh. politiari e morati izgraditi zakonodavstvo i postiikonsenzus o borbi protiv korupcije. To je uinjeno u Hrvatskoj i drugim zemljamakoje su postigle napredak na putu pristupanja Europskoj uniji. Istodobno, graaniBiH e u ovoj borbi morati razmatrati ponaanje svojih izabranih predstavnika. To epoluiti uspjeh na duge staze - ali jo ima mnogo posla koji treba uraditi.[footnoteRef:17] [17: www.delbih.ec.europa.eu]

4. ZAKLJUAK

Kroz rad je prikazan aroliki spektar u definiranju pojma korupcije. Odmah na poetku to predstavlja veliki problem. Prvenstveno bi trebalo da se definira jedan pojam o fenomenu korupcije koji e biti prihvaen na cjelokupnoj razini. Osim pojma korupcije potrebno je definirati i ostale pojmove i usuglasiti se sa tim. Naime, raznolikost koju nalazimo kod raznih autora u pokuajima definiranja uzroka, faktora, vrsta korupcije dovodi cjelokupno drutvo odnosno drutvenu zajednicu u jo vee nedoumice. injenica jeste da analitike podjele na razliite vrste korupcije doprinose ekonomskim analizama i pronalasku boljih rezultata. Gledajui ponaosob uzroke, faktore, mehanizme jasnije se moe uoiti i shvatiti korupcija, meutim, da bi se postigao jedan toniji rezultat pogodan za drutvo potrebno je u to manjem broju pristupiti definiranju pojedinih pojmova.Takoer, problem prilikom mjerenja predstavlja ogranienje u sprjeavanju korupcije. Njezina skrivenost je teko uoljiva i kroz taj problem prelamaju se i ranije iznesene injenice i definiranja prvenstveno pojma korupcije, preko uzroka, vrsta, faktora i sl. Sljedei problem, a moda za drutvo i najvei predstavljaju posljedice korupcije. Naravno mogui su razliiti vidovi posljedica, ali ovdje je iskljuivo rije o ekonomskim posljedicama. Ekonomski efekti su ogromni i nesporni i tu se misli na efekte do kojih dolazi prilikom upotrebe resursa potrebnih za rukovoenje korupcije i alokacije resursa.U konanici dolazi se do strategije borbe protiv korupcije. Prethodno iznesene injenice trebale bi biti dostatne za pronalaenje rjeenja ili osnova za dobro planiranje odnosno za izgradnju strategije. Prvenstveno je potrebno poi od prevencije, jer je upravo ona najbolji vid borbe protiv kroupcije. ak i u situaciji kada se koruptivno ponaanje dogodi i bude otkriveno, teta je ve nastupila. Pod prevencijom se podrazumijeva ukupnost planski osmiljenih, organiziranih i poduzetih mjera kojima se nastoje ukloniti ili smanjiti izravni i neizravni uzroci kanjivih ponaanja bez obzira da li je rije o situacijskoj ili socijalnoj. Takoer, za uspjenu borbu potrebne su i druge mjere, koje mogu biti u vidu:represije, edukacije, eliminacije javnih programa, reformu javnih programa, eliminiranje velikog stupnja sukoba interesa, poticaj konkurencije, plae slubenika, privatnih udruenja i neprofitnih organizacija, dobar sustav antikorupcijskih zakona, nezavisnost u vidu sudskih i tuilakih ustanova, nezavisnost u pogledu antikorupcijskih agencija, veim stupnjem kontroliranja, transaparentnosti informacija, kroz medije i provoenje anketa miljenja drutva, uspostavljanje mehanizama kao npr. mehanizmi iskljuivo za pritube, razliiti antikorupcijski organi, pojaana uloga meunarodnih zajednica. Meutim, svaka iznesena injenica dovodi sigurno do najbitnije karakteristike,a to je: kvalitetan izbor predstavnika naroda.

5. LITERATURA:1) Antikorupcijski prirunik: Suprotstavljanje korupciji kroz sistem drutvenog integriteta, Transparency International, OSCE, Beograd 2004.2) Agencija za statistiku u BiH: Statistiki bilten 1, januar 2004, www.fzs.ba3) Aron R.: Mir i rat meu narodima, Golden marketing, Zagreb, 2001.4) Begovi, B.: Ekonomska analiza korupcije, Beograd : Centar za liberalno-demokratske studije, 20075) Dragani, A.: Strateki koraci u borbi protiv korupcije -Prijedlog poboljanja i revizije Strategije za borbu protiv korupcije u BiH, Transparency International BiH 20096) Papi .: Bosna i Balkan, Mogunosti i uslovi oporavka, Meunarodni forum Bosna, Sarajevo, 2002.7) Klitgaard, R.,MacLean-Abaroa, R., Parris, L.: Korumpirani gradovi ,Praktini vodi za suzbijanje i prevenciju korupcije,8) Kumali, J.: Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini, Meunarodna konferencija, Beograd, 2005. Godine, Suzbijanje sive ekonomije GTZ (Deutche Gesellsehaft fur Zusamenarbeit) i Privredna komora Srbije.9) Kumali, J.: Mjere za suzbijanje sive ekonomije u BiH, zemljama u okruenju i EU, Revicon, Porezni savjetnik br. 3. Sarajevo, 2006. 10) www.delbih.ec.europa.eu11) Kregar, J.: Financijska praksa, 1997, 21 (5-6), 893-898

14