Vladimir Solovjev i Hrvati

  • View
    252

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Vladimir Solovjev i Hrvati

  • 8/13/2019 Vladimir Solovjev i Hrvati

    1/11

    Jerko BariiVLADIMIR SOLOVJEV I HRVAT I

    Jedna od duhovnih odlika Vladimira Solovjeva svakako je ljubav.ista, altruistika ljubav. No ona se nije zatvarala samo u granicenjegove obitelj i . irila se dalje i obuhvaala je cijelu njegovu domovinu. Jo i vie ir ok om slavenskom duom Solovjev je l jubio sve Slavene, a meu njima osobito Poljake i Hrvate. Zato? U njima je sigurnovidio velike narodne vrline. I ne samo to Glavni razlog te posebneljubavi bio je ekumenizam velika Solovjevova elja za sjedinjenjemsvih Slavena u jednoj Katolikoj crkvi. A u Hrvatima i Poljacimavidio je pogodan most, preko kojeg se nadao ostvarenju svoga glavnogivotnog cilja. Hrvati i Poljaci su katolici, a nalaze se odmah susjednos ostalim pravoslavnim Slavenima. Skloni su sjedinjenju. Rade na njemu. To dokazuje njihova sadanjost i prolost. To je, dakle, bio glavnirazlog Solovjevove vel ike l jubavi prema Hrvatima .

    Veze Solovjeva s Hrvatskom i s HrvatimaSolovjev je zarana spoznao da su Hrvati ekumenski narod. Studijem, pa i uz pomo oca povjesniara, vidio je njihovu ekumensku prolost. Osobno je upoznao njihovu ekumensku sadanjost, dok je zabudunost predviao njihovo historijsko poslanje. Rad na sjedinjenjuistone i zapadne Crkve dovest e Solovjeva u Hrvatsku. Tu e steibrojna poznanstva i prijatelje. Dulje vrijeme boravit e u akovu iZagrebu. U Hr vats koj e tiskati svoja djela i suraivati u ovdanjem

    tisku. Hrvatski narod pruit e Solovjevu utoite u najodlunijim iOvaj lanak dra don Jerka Bariia izlazi posmrtno, jer je autor u svojoj54.godini dne 17.rujna 1980. preminuo.

    458

  • 8/13/2019 Vladimir Solovjev i Hrvati

    2/11

    najteim danima njegova ivota. Solovjev e se u toni pogledu tolikopovezati s Hrvatskom i Hrvatima da e suvremeni teolog Rupp jednorazdoblje njegova ekumenskog djelovanja nazvati hrvatsko-parikim(18841891.).iPrvi Solovjevov kontakt s Hrvatima bio je njegov susret s kanonikom Franjom Rakim, teologom, povjesniarom, slavistom i politi

    arom. Naime, Raki je u svojstvu predsjednika Jugoslavenske akadem ije u Zagrebu godine 1884. slubeno, iz znanstvenih razloga, putovao poRusij i . Tom prigodom upoznao se s mladim Solovjevom. Raki je So-lovjeva upozorio na velikog hrvatskog ekumenista akovakog biskupa Josipa Jurja Strossmavera. Ujedno ga je pozvao da u akovupoh odi biskupa. Strossm ave r e i sam 1885. ponoviti Solov jevu poziv.So lovje v doista dolazi u Hrv atsk u u srpnju 1886. i ostat e ovdje dorujna iste godine . U Zagrebu j e gost Rakoga, a u akovu Strossmavera.Kreui se u katolikim krugovima, u Zagrebu se susree s tvrdnjama

    da se Pravoslavna crkva ne smatra heretikom, kod Strossmavera paknalazi potvrdu vlastitoj ideji o posebnoj misiji Rusije pri ostvarenjuujedinjenja Crkava i savrenoj teokra ciji. U Zagrebu je na poticajStrossmavera napisao promemoriju (nacrt) o crkvenom sjedinjenju,koju je biskup imao predloiti papi.U zagrebakom Katolikom listu od godine 1886. Solovjev je na str.321.tiskao lanak Je li istona Crkva pravoslavna? U vezi s tim lankomnastala je u istom asopisu 1886/87. mala pr ep irka izmeu S olovjeva injegova pristae dra Frankija s jedne strane te o. Ivana Markovia sdruge strane: Markovi, Na obranu str. 354.; So\o\}ev Kratak odgovor,str. 401.; Fra nk i,O pravoslavlju pravoslavne Crkve str. 408.; M arkovi jenastavio polemiku u uvodu svoje knjige Cezarizam i bizantinstvo 1891.3Zbog cenzure u Rusiji Solovjev je vie puta morao svoja djelatiskati u Hrvatskoj i l i u Francuskoj. Tako je prigodom svog boravkau Zagrebu pripremio i dao u tiskaru rukopis knjige Povijest i budunostteokracije. Dje lo je zam iljeno u tri sveska. N o izai e samo prvi1887. na ruskom jeziku. T o j e izvela Dionika tiskara u Zagrebu, aliuz mnogo pogreaka jer korektori nisu znali ruski. Mada su bila izostavljena neka mjesta, cenzura u Rusiji ipak nije dozvolila knjigu.

    Zbog toga je Solovjev odustao od izdavanja ostalih dvaju svezaka.Drugi posjet Solovjeva Hrvatskoj bio je u godini 1888. Vraajuise iz Francuske, u studenome je neko vrijeme proboravio kod Rakogau Zagrebu, a o Boiu je bio kod Strossmavera u akovu. Odatle sepoe tkom 1889. vra tio u Rusiju.Godine 1889. izlazi u Parizu na francuskom glasovita So lovjevovaknjiga Rusija i Opa Crkva. I ovo je djelo Solovjev prvotno kanio tiskatiu Zagrebu na ruskom jeziku. Sam pie pri kraju dugakog uvoda: O vo

    1 J E A N R U P P , Message ecclisal de Solowiew, Lethielleux, Paris, Vie avec Dieu, Bruxelles1974., str. 434-453.

    * Katoliki list b r. 41, 14. X . 1886. Za gr eb , st r. 321.' M I C H E L D ' H E R B I G N Y , Vladimir Solovjev, Za gr eb 1919., str . 68-69.

    459

  • 8/13/2019 Vladimir Solovjev i Hrvati

    3/11

    je djelo izvadak iz opirnijeg djela pisanog ruskim jezikom , na kojemradim ve sedam godina i koje nije m oglo izai u m ojoj zem lji; prvije svezak, izdan u Zagrebu (u Hrvatskoj) god. 1887., ruska cenzura zabranila. U tim prilikama inilo mi se praktinijim da svoj rad skratimi da ga upravim na iru publiku, vrsto se nadam da u vidjeti dankad e m oja dom ovina posjedovati dob ro, koje joj je najnunije vjersku slobodu. Meutim, mislio sam da mi nije slobodno utjeti i utoj sam francuskoj publikaciji gledao najjae sredstvo, da svijet ujeist inu. 4

    Solovjev je dobro poznavao kulturne i politike prilike Hrvata. Naruski je preveo nekoliko stihova najveeg hrvatskog pjesnika 19. stoljeaPetra Preradovia (Moja laa). 6 K rit iz irao je megalomanske ideje i uopenastranosti nekih hrvatskih politiara, 6 no tro je osuivao i stavove nekih pravoslavnih susjeda vis-a-vis katolikih Hrvata. 7to se tie osoba Hrvata, S olovjev e najbolje biti povezan s Ra-kim i Strossmaverom. Prijateljstvo i l jubav s njima nisu nikada ohlad-

    njeli. Vidjeli smo kako se Solovjev u Rusiji upoznao s Rakim. Kad jepak bio u Hrvatskoj, Solovjev je obvezatno bio gost Rakoga. Oni su sei dopisivali. Tako, kad je cenzura po drugi put i to definitivno zabranilau Rusiji Povijest i budunost teokracije Solovjev pie Rakome da senalazi u mukama i bolesti, ali ga bodri spomen na energiju zagrebakog prijatelja. 8 Slino mu se jada i za knjigu Rusija i Opa Crkva.Na im e, pred B oi 1889. pie Rak om e: S dvije strane ne odobrava semoja knjiga: l iberali joj predbacuju njezin klerikalizam, a klerikalcinjezin liberalizam. Oci isusovci putaju me da padnem i htjeli bi utjetinada mnom. To je dakle za mene bila velika utjeha negoli uti pohvalukoju mi je pismeno dao biskup (Strossmaver) . 9 Solovjev je Rakomeposlije smrti posvetio nekrolog, inae rijetka ast, koju je uinio samonekolicini pisaca. 10Jo prisnije prijateljstvo sklopio je Solovjev sa Strossmaverom.Ovaj mu postaje veliki prijatelj i istinski crkveni savjetnik. Vidjeli smokako je Ra ki 1884. upo zorio Solovjeva na Strossmavera te ga pozvaoda ga poh od i. Stross m ave r je i sam 1885. po zva o S olovje va k sebi. Za svogprvog posjeta Hrv atsk oj 1886. Solovjev je poslije Rak og bio gost iStrossmavera. Kod njega je ostao dva mjeseca. Plod njihovih dugih

    razgovora bi lo je glasovito pismo memorandum. Za svog drugog boravka u Hrv atsk oj Solov jev e ope t posjetiti i Rakoga i Strossmavera.Ovaj je biskup vie puta osobno preporuio ideje Solovjeva papi LavuX I I I . So lovjev i Strossm aver esto su se dopisivali.Godine 1885. Solov jev pie Strossmaveru U M oskv i na dan Bezgrenog zaea Blaene Djevice. Tu moli za sastanak sa Strosmaverom

    1 V L A D I M I R S O L O V J E V , Rusija i Opa Crkva, K apto l V rhbo san ski, Sarajev o 1922., str. 43.5 T. X II . p. 100; Ko d JEA N RU PP , navedeno djelo, str. 71. T. IV . p. 270; Ko d JE AN R U PP , naved eno d jelo, str. 422-423.' V LA DI M IR SO LO VJ EV , navedeno djelo, str. 96.8 Pisma Vla dim ira Solovjev a. I . sv., str. 179. L. T . I., p. 179. JE AN R UP P, navedeno djelo, str. 71.

    460

  • 8/13/2019 Vladimir Solovjev i Hrvati

    4/11

    u Hrvatskoj bilo u Zagrebu ili u akovu. U pismu stoji: Moje sesrce veseli to e imati takva vou kao to ste V i . 1 1 Na blagdan sv.Petra i Pav ia 29. V I . 1886. Solovjev pie Strossmayeru iz Bea: Na pokon sam mogao pri jei u Austri ju, napokon u vas moi vidjet i . 1 2 Ujedn om p ism u rei e Solovjev : U cijeloj C rkvi nema biskupa kao toj e S t rossmaver 1 3 U drugom e npr. iznijeti elju da Strossmayer doeu Rusiju da nam dadete jedinstvenu priliku okajati nae grijehe prema Vaem predasniku Kr ianiu . 1 4 Na Bo i 1896. Solo vjev jak o bolestan u Carskom Selu alje brzojav Strossmayeru kako je to obiavaoiniti na blagdane: estitke, elje, molitve. Srdaan pozdrav, poslovi,bolest, nada u Boga Vladimir Solovjev. Biskup mu jednako odgovarabrzojavom: Hvala za estitku. Va dragocjeni ivot za Crkvu i narod.ivjeli, mi se molimo svi za vas. Ja vas blagoslivljam svim svojim srcemi elim da vam se zdravlje naskoro sasvim povrati. Strossmayer biskup. 1 5Ali svakako kudikamo najvanije i najpoznatije u korespodenciji

    Solovjev Strossmayer jest glasovito psimo memorandum poznatokao Pismo Solovjeva Strossmayeru. Na im e Solovje v iz Zagreba 9/21.rujna 18886. pie Strossm ayeru pis m o puno ljubavi, potovanja i zahvalnosti. U njemu opominje biskupa da pazi na zdravlje, izraava mu duboku elju svog srca da se opet sastane u akovu, Petrogradu ili uMoskvi s dostojnim nasljednikom K rian ievim , te konano molibiskupa za blagoslov. 1 6 Tome pismu bila je poklopljena mala spomenica glasovito Pismo Solovjeva Strossmayeru.17 Prem a biljekamatadanjeg Strossm ayerova tajnika M ilka Cepelia ta je spomenica tiskana samo u 10 prim jerak a (jedan primjera k poslan je papi Lavu X I I I. ,drugi dravnom tajniku kardinalu Rampolli, trei nunciju Sv. Stoliceu Beu Monsinjoru kasnije kardinalu Vanutelliju, tri su ostavljenana raspolaganje Strossmayeru, a etiri poslana Solovjevu ). Pism o jeorig ina lno sastavljeno na francuskom je ziku , a obuhvaa 14 stranicau etvrtini. O njegovu sadraju bit e govora kasnije.

    Prijateljst