Moravski Hrvati

  • View
    299

  • Download
    9

Embed Size (px)

Text of Moravski Hrvati

  • 7/31/2019 Moravski Hrvati

    1/194

    Nakladniki projekt: HRVATSKA DIJASPORA

    Biblioteka ISTRAIVANJAKrUiga 5

    Ure

    titticaANITA I KI

    "ecwizenti

    STJEPAN KRPAN

    MIkKO VALENTIBOENA VRANJ OLJAN

    Gr"flki urednik

    DARKOJERKO

    Lekior

    iizrada kazalaAI-lCA PAVI.IEV1

    Geugrafsko-kartografski suradnikTMISLAV JELI

    DRAGUTIN PAVLIEVI

    MORAVSKI HRVATIPovijest - ivot - kultura

    ATALI

    llrvatska sveuilina naklada, 1994.

    '--'l1 - Katalogi/acija u publik acijiNacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb

    K 325.2(437.2=862)(091)

    ''Avi.lEVI DragutinMoravski Hrvati : povijest, ivot, kultura / Dragutin Pavlicvi ;

    l'ografsko-kartografski suradnik Tomislav Jcli]. - Zagreb :"Vatska sveuilina naklada : Zavod za hrvatsku povijest FilozofskogfaHulteta, 1994. - 376 str. : ilustr. (djelomice u bojama) ; 23 cm -(Nakladniki projekt Hrvatska dijaspora) (Biblioteka Istraivanje ; knj. 4)

    Bibliografske biljeke uz tekst. - Kazalo.ISON 953-169-053-7 (Hrvatska sveuilina naklada) *940912134

    H R V A T S K A

    5 V E U l L l NAN A K L A D A

    Zagreb, 1994.

  • 7/31/2019 Moravski Hrvati

    2/194

    Predgovor

    SVEUILINA KNJINICAU SPLITU

    SIGNATURA

    > ly s

    ''izmeu svih ogranaka hrvatskoga naroda u starom raseljenju ili dijasporimoju pozornost su osim gradianskih Hrvata u Austriji poglavito privukli mo-ravski Hrvati koji ve vie od etiri i pol stoljea ive u junoj Moravskoj, uporjeju rijeke Dinje (Taje, Thaya, Dyje), desnog pritoka Morave. Bolje reeno,ivjeli su tamo u tri sela sve dok ih neposredno nakon II. svjetskog rata nisunasilno raselili po Moravskoj ili su se razbjeali diljem Europe i svijeta.

    .Nisam siguran da li su moje zanimanje za njih pobudili topli lanci to samih pronalazio u novinama i asopisima koji su tijekom druge polovice 19. st.izlazili Zagrebu, posebice ono to je tiskao neko enoin Vienac, ili pak spo-menuta tragina sudbina naih Moravaca koji su tijekom 16. st. nali spas bje-ei od Turaka, odrali se stoljeima kao otoi u njemakom etnikom moru, aonda ih je vlada ekih komunista potjerala s njihovih ognjita tako da se vienikada ne mogu skupiti i vratiti.

    Moje zanimanje za moravske Hrvate poticali su i nai Hrvati-Gradianci,poglavito Peter Ty r a n i drugi suradnici u njegovim Hrvatskim novinama to iz-

    laze u eljeznom (Eisenstadt). Osim njih mnogo su uradili i mladii iz Hrvat-skog akademskog kluba (HAK) u Beu koji izdaju Novi Glas - asopis s nekoli-ko zapaenih priloga o moravskim Hrvatima. U oba glasila objavljeni su i knji-evni i memoarski prilozi Mila V a a k a, po roenju moravskog Hrvata koji vedesetljeima ivi u Kanadi. Osim njega javio se i svojim sjeanjima u posebnimpubl ikacijama i Bedich (Frich) Si c (Sian), takoer Hrvat iz Moravske. Zao-kruenu sliku o povijesti i kulturi moravskih Hrvata dobio sam 1991., kad je iza-la u Brnu knjiga-antologija lanaka Moravt Charvti (Moravski Hrvati) to ju

    je sastavio Richard Je b e k . . ;Tome popisu treba dodati i brojne moravske Hrvate iz Austrije ili eke

    koji su pokrenuli razliite akcije, npr. posjete svojim selima, meusobne susrete,obnovu spomenika, kapelica i slino. Meu njima treba svakako izdvojiti pokoj-nu Herminu (Minu) Oplutilovu, roenu u hrvatskoj obitelji Slunjski uFrielitofu i Josefa L a w i t s c h k u (Lavika), takoer Frielitofca koji ivi uBeu.s Budui da sam 1991. dobio austrijsku stipe ndiju K. Jireek, proveo sam u

    jesen te godine mjesec dana u Beu, Bratislavi i Moravskoj i skupljao gradivo iliteraturu za ovu knjigu. U tome su mi u poetku pomogli spomenuti HAK-ovcinpr. F. Sch ru if i drugi, a zatim Josef L aw i ts ch ka i Josef S ch ne id er ,

  • 7/31/2019 Moravski Hrvati

    3/194

    Hrvati iz Frielitofa, koji se, iako ne nose hrvatska prezimena, osjeaju Hrvati-ma. Oni marljivo skupljaju dokumente, slike, narodnu nonju, sjeanja, i sve onoto je u svezi s prolou i kulturom moravskih Hrvata. Njih dvojica su me prviproveli kroz sva tri hrvatska sela. Najprije su mi pokazali svoj rodni Frielitofkoga Nijemci zovu Frollesdorf, a esi su ga nakon II. svjetskog rata preimeno-

    vali u Jeviovku, zatim smo bili u Dobrom Polju (Gutfeld, Dobr Pole) i Novoj

    Preravi (Neu-Prerau u Novy Perov). Pohodili smo rijetke Hrvate i Hrvatice kojisu se jo zadrali u njima, zatim crkve, kapelice, groblja, spomenike. Naalost,najvie podataka o tome da su na tim prostorima nekada ivjeli Hrvati dajubro jni nadgrobni natpisi.

    U Frielitofu postoje i danas dva hrvatska spomenika. Prvi je iz 1884., kadse slavila 300. obljetnica navodnog dolaska Hrvata u junu Moravsku. Na njemu

    je bio natpis na njemakom jeziku koji je prilikom 350. obljetnice (1934) dopu-njen i ekim. Drugi je u sreditu sela podignut 1928. godine u ast deseteobljetnice nastanka ehoslovake Republike, a posveen je moravskim Hrvati-ma poginulim u prvom svitskom boju 1914.-1918. Na njemu su stihovi ugled-nog i svjesnog Hrvata Franca V a a k a, oca spomenutog pisca Mila V a a k a.Prva kitica glasi:

    Hrvatsko selo,Hrvatski ljudi,Hrvatski jezik,Hrvat ljubi-

    S jedne strane bio je tekst na njemakom, a s dnige na ekom jeziku, alisamo onaj koji je govorio zato je spomenik podignut. Kad su vojnici njemakogReicha okupirali ehoslovaku 1938., otukli su ekiima eki, a kad su se esi

    vratili 1945. i obnovili svoju dravu, to isto uradili su s njemakim natpisom.Ostala je samo u mramoru uklesana hrvatska pjesma Franca Vaaka.

    Uskoro su iz sela protjerani Hrvati kao nedune rtve njemako-ekog

    nadmetanja. Nakon sloma komunistikog sustava, poeli su se moravski Hrvatislobodnije okupljati te su 1991. obnovili taj spomenik i zlatnim slovima ispisalihrvatske stihove. Idue, 1992. godine obnovili su i prvi spomenik, preko potokaJeviovke, i uz njemaki dodali i hrvatski prijevod o doseljenju Hrvata. Danas uselu Frielitofu, koji je dio eke, gotovo da i nema Hrvata, ali je vrlo malo ieha. Naime, kao ironija sudbine, a kao opomena svima onima koji nasilno pre-seljavaju narode, u selu je najvie Slovaka*koje su eke vlasti naselile iz Bugar-ske kao ehoslovake.

    U obnovi tih dvaju spomenika kao da ima neke simbolike koja najavljujemakar privremeni povratak na stara selita, domove i ognjita. Nisam siguran dae na tom tlu ikada biti podignut i trei spomenik koji bi podsjeao na injenicuda su tu nekada ivjeli moravski Hrvati. Stoga sam ovu knjigu zamislio kao svo-

    jevrstan spomenik jednom hrvatskom narodnom otoiu kojega vie nema, alipostoje vrsti dokazi da je tu nekada bio. To je zato spomen-knjiga sazdana odzapisa, sjeanja, spomenika i uspomena, od tihe tuge i stalne nostalgije za izgub-ljenim hrvatskim zaviajem. Ona je poput mozaika sloena od izblijedjelih foto-grafija pojedinaca, skupina i obitelji, od vremenom nagrizenih grobljanskih nat-pisa na hrvatskom jeziku, od starih spisa, dokumenata, memoara i putopisa.Svega je tu vie nego ivih mladih ljudi koji bi se vratili djedovskom pragu ineko plodnoj obeanoj zemlji s koje su ih vjetrovi poratnih nasilja rasprili poitavoj zemaljskoj kugli.

    Pokuao sam u ovoj knjizi prikupiti ono najvrednije to je o moravskim Hr-vatima napisano u Austri ji, ekoj, Slovakoj, a ponajprije u njih ovoj matinojdomovini - sada napokon slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Tome sam zatimdodao rukopisne i druge neobjavljene i nepoznate izvore, brojane podatke, ilu-strativnu gradu te sjeanja suvremenika. Na temelju svega smatrao sam potrebi-tim izraditi znanstveno-popularnu povijest toga dijela hrvatskog naroda od pre-seljenja do danas. Knjiga sadrava, poglavito u prilozima, kulturnu povijest, starihrvatski jezik, narodnu knjievnost, zaetke umjetnike knjievnosti, opise pre-krasnih narodnih nonji, sauvane obiaje, graditeljstvo, te nain ivota i gospo-darska kretanja. Ukratko, rije je o materijalno-duhovnom stvaralatvu Hrvata utoj naoj najudaljenijoj staroj dijaspori srednje Europe. Uz to naveo sam i utje-caje koje su moravski Hrvati imali na okolne narode kao i na matini hrvatskinarod - u Hrvatskoj.

    Knjigu sam poeo pisati potkraj ratne 1991. godine, nastavio s prekidima ci-jelu 1992. a dovrio poetkom 1993. godine. Prva treina nastala je za vrijemezranih uzbuna u Zagrebu potkraj 1991. godine, u najteim trenucima novije hr-

    vatske povijesti. Tada su osvajai s Istoka zaprijetili poput Turaka novom dija-sporom slinoj onoj u XVI. st. kad su iz stare domovine morali bjeati i mo-ravski Hrvati. Tada su se prisjetili Molitve suprotiva Turkom to je u prvojpolovici XVI. st. napisa otac hrvatske knjievnosti Marko Maruli i upitavi seda li se to povijest ponavlja te da li je potrebna i Molitva suprotiva novim Tur-kom. Zato navodim samo nekoliko Marulovih stihova:

    Lge, sela, grade, popliniv s egoeMue, ene, mlade svezav povedoe...Niki su prognani iz baine svoje,

  • 7/31/2019 Moravski Hrvati

    4/194

    A nikiprognani u suanjstvu stoje...

    Jur dopre do tebe vapaj i suze njih,

    Ne daj, da povede neviran Turak svili.

    Upravo tada, kad se postavljalo pitanje opstanka matice hrvatskog naroda,ujedinile su se sve hrvatske dijaspore i tragediju hrvatske povijesti pretvorile unjezinu prednost. Starim hrvatskim cestama seoba iz XVI. st. krenuli su preko

    Drave i Mure novi prognanici iz starog kraja i nali utoite i pomo u domorvin i gradi anskih i dru gih Hr vata, ali i okolnih naroda. Hrvati, nasreu, nisudoivjeli sudbinu moravskih Hrvata da im slavenska braa uzmu kue, sela izemlju. To mogu kao i u doba Turaka zahvaliti svojoj hrabrosti, otporu i izdrljivosti,ali ovaj put i pomoi iseljene Hrvatske. Hrvatska je ipak sauvala svoj teritorij,svoju vlast i dravu, a bez toga, bez obzira na jezik, povijest i kulturu, nema op-stanka naroda - nacije. To, naalost, potvruje i tuna sudbina Hrvata u Moravskoj.

    Ova knjiga nastala je u okviru znanstvenog projekta Hrvati u susjednim ze-ml jam a: povijest, kultur a, perspektive to ga je vodila doc. dr. Boena V r a-n j e