31. MAJ, 2010. Broj 14
EKOLIMPIJADAi srpski velikani
Jo{ 75 dana do smotremladih u Singapuru
strana 3
Va`nost lep{egpola u sportu
strane 4 i 5
Muzej sportskihuspomena
strana 12
strana 6
ENGSO posle Beogradau novom ritmu
U Moskvi, na evropskim kvali-
fikacijama, od 201 mesta koje je
dobila Evropa za prve Olimpij-
ske igre mladih u Singapuru
(YOG), od 12. do 26. avgusta,
dva su izborile mlade atleti~ar-
ke Srbije. Katarina Ili} na 400
metara i Sandra Rai~kovi} u
troskoku uspele su da u jakoj
konkurenciji (741 atleti~ar i
atleti~arka iz 47 zemalja) budu
dobre, ba{ koliko treba.
Katarina Ili} je u finalu popra-
vila li~ni rekord sa 55,06 sekun-
di na 54,90 i zauzela {esto mesto,
odnosno peto ako se ne ra~una-
ju dve predstavnice iz jedne ze-
mlje, po{to svaka zemlja ima
pravo samo na po jednog takmi-
~ara u disciplini.
Sandra Rai~kovi} nije bila u
krugu najve}ih aduta na{e re-
prezentacije za „olimpijsku no-
rmu“, ali bila je vrlo dobra u
kvalifikacijama i odli~na u fina-
lu kada je ostvarila troskok od
12,52 metra, samo centimetar
manje od svog rekorda. To joj je
donelo sedmo mesto me|u
osam Evropljanki, koje su izbo-
rile pravo u~e{}a na YOG u Sin-
gapuru.
Mesto u Singapuru u finalu na
1.000 m poku{ala je da rezervi{e
i Marija Stamboli}, ali je zauzela
tek 12. mesto sa 3:00,65.
Tako su od ~etrnaestoro na{ih
u~esnika kvalifikacija u Moskvi
samo Ili}eva i Rai~kovi}eva
uspele da ostvare cilj. Ili}eva je
bila, podsetimo, uz Amelu Ter-
zi} (1.000 m) i Mariju Vu~enovi}
(koplje), atleti~arka kojoj su na-
{i stru~njaci davali dobre izgle-
de na uspeh. [teta je {to se Ame-
la Terzi} neposredno pred pola-
zak u Moskvu razbolela i nije
uspela da se izbori za mesto na
YOG, jer je re~ o jednoj od naj-
boljih mladih srednjepruga{ica
sveta. Uz zlato i bronzu na EYOF
u Tampereu, ona je pro{le godi-
ne osvojila i bronzanu medalju
na svetskom prvenstvu za mlade
atleti~are...
Srbija }e imati do 40 takmi~a-
ra, a za sada su se kvalifikovali
predstavnici u atletici, veslanju,
d`udou, biciklizmu, ko{arci i od-
bojci.
3
� USPEH DVE SRPSKE ATLETI^ARKE NA KVALIFIKACIJAMA U MOSKVI ZA OLIMPIJSKE IGRE MLADIH
� UO^I PRVIH LETNJIH OLIMPIJSKIH IGARA MLADIH U SINGAPURU
Uz ogroman entuzijazam i re~enicu
„Mi smo spremni“ Organizacioni ko-
mitet Igara u Singapuru proslavio je
99 dana do po~etka prvih Olimpijskih
igara mladih predstoje}eg avgusta.
Na hiljade mladih u~estvovalo je u
proslavama koje su se odr`avale {irom
ove ostrvske zemlje u vidu sportskih ta-
kmi~enja i karnevala, pa sve do velele-
pnog vatrometa u znak po~etka prvih
Igara za mlade olimpijce koje }e biti
odr`ane od 14. do 26. avgusta ove godi-
ne. U proslavi su u~estvovali predstav-
nici grada, dr`ave, Organizacionog ko-
miteta i MOK, a ovom prilikom promo-
visane su i uniforme za Igre, kulturno-
muzi~ke sve~anosti i sportske aktivnos-
ti, uz video-poruke ambasadora ovih
Igara Majkl Felpsa i Jelene I{inbajeve.
Koordinaciona komisija MOK je u
poslednjoj poseti gradu istog dana po-
tvrdila da su organizatori spremni za
po~etak takmi~enja.
- Sa veoma sna`nim timom od sa-
mog po~etka, Organizacioni komitet
Igara u Singapuru vredno je radio da
omogu}i najbolje iskustvo za sve koji
su uklju~eni u projekat - istakao je Se-
rgej Bubka, ~lan MOK-a i dodao: - Ose-
}amo da je entuzijazam spreman i na-
stavi}emo da ga gradimo do po~etka
Igara, posebno sa putovanjem Plame-
na za Igre mladih. U ime MOK ka`em
da se radujemo sve~anoj ceremoniji
otvaranja.
Igre mladih u Singapuru okupi}e
oko 3.600 sportista izme|u 14 i 18 go-
dina iz svih 205 nacionalnih olimpij-
skih komiteta koji }e se takmi~iti u 26
sportova po programu Igara u Londo-
nu 2012. godine. Sastavni deo ovih Iga-
ra je kulturno-obrazovni program sa
ciljem podizanja svesti o va`nosti oli-
mpijskih vrednosti i tema kao {to su
zdrav `ivotni stil i borba protiv dopin-
ga. Brojne mogu}nosti za komunikaci-
ju povezuju mlade sveta sa predstoje-
}im Igrama, a predvi|eni program po-
drazumeva da }e u gradu tokom tak-
mi~enja vladati prava festivalska atmo-
sfera.
Katarinai Sandra uSingapuru
U TRI KORAKA
DO SINGAPURA:
Sandra Rai~kovi}
MOK: Doma}in je spreman
IDOLI MLADIH: Veronika Kembel, Asafa Pauel i Dekster Li
NOVA NADA: Katarina Ili}
4
Tre}a me|unarodna konferen-
cija i nacionalni seminar u or-
ganizaciji nacionalnog olimpi-
jskog komiteta odr`ana je 13. i
14. maja 2010. godine, u orga-
nizaciji Komisije @ene i sport
Predsedni{tva OKS, kojom
predsedava Milena Reljin-Tati},
a pod pokroviteljstvom Mini-
starstva omladine i sporta i
Gradskog sekretarijata za
omladinu i sport Beograda. Ko-
nferencija je odr`ana pod slo-
ganom „Ne odustaj, pridru`i
se!“ sa temom „Integracija `ena
kroz sport i u sportu“
.
U prisustvu oko 300 u~esnika
i stranih gostiju, ~lanova ENGSO
Generalne skup{tine, konferen-
ciju je otvorila Ministarka omla-
dine i sporta Sne`ana Markovi}-
Samard`i} re~ima:
- Ova konferencija bi trebalo
da iznedri nacionalne preporu-
ke, na osnovu analize stanja u
sportu po pitanju `ena na ruko-
vode}im polo`ajima, `ena spor-
tistkinja, `ena trenera i sudija,
`ena u sportskim medijima. Ka-
ko radom, uporno{}u, odlu~no-
{}u treba i}i napred i kako pos-
tizati velike rezultate, to sve da-
me pokazuju u svom `ivotu, a
mu{kim kolegama hvala na po-
dr{ci.
Predsednik Olimpijskog Ko-
miteta Srbije Vlade Divac ovom
prilikom je naglasio:
- Statistika koja govori o uklju-
~enosti `ena u rad sportskih or-
ganizacija nije pohvalna i na na-
ma je da u~inimo sve {to je u na-
{oj mo}i da taj odnos promeni-
mo. Smatram da je ono {to tre-
ba da bude jedan od ciljeva spo-
rtskog pokreta u Srbiji, kada je u
pitanju `enski sport, da nakon
aktivne karijere imamo i Jasnu i
Na|u i Jelenu i Stefanu i druge
sportistkinje koje su proslavile
na{u zemlju, na mestu koje }e
im omogu}iti isto tako uspe{nu
karijeru posle sporta, na ovaj na-
~in dobi}emo i zadovoljne i
ispunjene mlade `ene spremne
da doprinesu ne samo vrhun-
skim rezultatima ve} i onom
mnogo va`nijem, zdravlju dece i
mladih pre svega.
Milena Reljin-Tati}, predsed-
nik Komisije @ene i sport Pred-
sedni{tva OKS, zaklju~ila je na
kraju konferencije da je zadovo-
ljna rezultatima i da su nam stra-
ni i doma}i predava~i dali sme-
rnice i preporuke kako dalje u
ostvarenju“ Integracija `ena
kroz sport i u sportu“.
- Osnovni cilj na{eg okupljanja
je bio uspostavljanje mre`e koja
}e svoju afirmaciju i unapre|e-
nje posti}i kroz obezbe|enje
kontinuiteta i finansiranja razli-
~itih programa `enskog sporta.
Veoma je zna~ajno da ovaj su-
sret postane godi{nja program-
ska aktivnost Komisije za `ene i
sport OKS, naravno, u saradnji
sa drugim institucijama i sport-
skim organizacijama. Organiza-
cija me|unarodne konferencije
svake ~etvrte godine bi doprine-
la povezivanju sa evropskim in-
stitucijama i organizacijama, ra-
zmeni iskustava, sticanju novih
znanja i realizaciji zna~ajnih
projekata-istakla je Milena Re-
ljin-Tati}, predsednik Komisije
@ene i sport OKS.
U zaklju~cima sa protekle ko-
nferencije pored ostalog se na-
gla{ava i da treba nastaviti istra-
`ivanje o `enama u sportu i u~e-
{}u `ena u radu u sportskim or-
ganizacijama na svim nivoima
organizovanja sporta, a posebno
se isti~e namera da se, u okviru
Akcionog plana za sprovo|enje
strategije za pobolj{anje polo`a-
ja `ena i unapre|ivanje rodne
ravnopravnosti (2009-2015) ~ije
je usvajanje u toku, propi{e u~e-
{}e pripadnika manje zastuplje-
nog pola u sportskim savezima,
komitetima i upravnim odbori-
ma i posebne mere - zakonodav-
ne, izvr{ne i administrativne za
podsticanje `ena za u~e{}e u do-
no{enju odluka o razvoju `en-
skog sporta. Neophodno je i {to
pre uspostaviti jasne kriterijume
i delotvorne pravne mehanizme
koji bi, u slu~aju da sportske or-
ganizacije i udru`enja ne ispune
svoju du`nost propisanu ~la-
nom 34. stav 3. Zakona o ravno-
pravnosti polova, obezbedili rav-
nopravnu zastupljenost polova
u organima upravljanja tih orga-
nizacija i udru`enja. Neophod-
no je i omogu}iti da se ova zako-
nska obaveza u punoj meri pre-
to~i u stvarnost.
Ne odustaj, pridru`i se!
� U PALATI SRBIJA ODR@ANA 3. ME\UNARODNA KONFERENCIJA I NACIONALNI SEMINAR „@ENE I SPORT“
EVROPA U BEOGRADU... Detalj sa seminara „@ene i sport“
VELIKO INTERESOVANJE... U~esnice seminara bile su `ene iz cele Srbije MORAMO SMELIJE... Milena Reljin - Tati}, predsednik komisije „@ene i sport“
PODR[KA DAMAMA... Sne`ana Markovi} -Samard`i}
5
� ZAKLJU^CI I PREPORUKE KONFERENCIJE „@ENE I SPORT“
1. Nacionalni i lokalni nivo (Ministarstvo omladine i sporta i drugerepubli~ke institucije, lokalna samouprava)
- U okviru planiranja godi{njeg
bud`eta nacionalnog sporta, a u
skladu sa Nacionalnom strategi-
jom razvoja sporta, predvideti
sredstva namenjena razvoju pro-
grama iz oblasti `enskog sporta,
kao {to su:
- Promotivne manifestacije,
namenjene uklju~ivanju dece `e-
nskog pola u fizi~ke aktivnosti,
promocija vrednosti sporta i `e-
nskog sporta.
- Projekti usmereni na me|u-
narodnu saradnju.
- Programi koji podr`avaju
uklju~ivanje ve}eg broja `ena sa
invaliditetom u sportske aktiv-
nosti i projekte za pobolj{anje
uslova istih.
- Preporuka ni`im nivoima vla-
sti (lokalnoj samoupravi) da u
okviru postoje}ih izvora kojima
finansira sport na lokalu, utvrdi
kriterijume na osnovu kojih }e se
finansirati `enski sport.
2. Krovne organizacije -NOK i SSS
Kroz projekte i programske ak-
tivnosti daleko adekvatnije finan-
sijski podr`ati projekte usmere-
ne na razvoj sporta i to da:
-U okviru godi{njih aktivnosti i
u skladu sa odgovorno{}u orga-
nizacije obavezno sa~ine i reali-
zuju programe usmerene ka `e-
nama u sportu.
- Organizaciju me|unarodnih
sportskih doga|aja `enskog spo-
rta.
- Podsti~u edukaciju mena-
d`menta i stru~nog kadra, za pi-
tanja organizacije `ena u sportu.
3. Nacionalni granski saveziDa kroz projekte i programske
aktivnosti planiraju programe
usmerene na aktivnosti `ena u
sportu.
Da organizuju nacionalni ili me-
|unarodni doga|aj ̀ enskog spor-
ta (da nije iz osnovnog programa).
Da organizuju edukaciju me-
nad`menta i stru~nog kadra u
nacionalnim savezima, lokalnim
sportskim organizacijama i klu-
bovima, po pitanju omasovljenja
i organizacije `ena u sportu (u
skladu sa svim specifi~nostima).
4. Visoko{kolske ustanove u Srbiji
Da u obavezne - izborne „kuri-
kulum“ programe uvrste pred-
met „@ene u sportu“.
5. Republi~ki i pokrajinskizavod za sport
Da izvr{i specijalizaciju svojih
stru~njaka i resursa u pravcu ne-
govanja specifi~nosti `ene u fizi-
~koj aktivnosti.
6. MedijiDa promovi{u fizi~ko ve`banje
u funkciji li~nog zdravlja i zado-
voljstva `ene.
Da promovi{u fizi~ko ve`banje
u porodici.
Da u svojim programskim {e-
mama i novinskim prostorima
promovi{u zna~aj fizi~kog ve`ba-
nja na zdravlje `ene.
Da promovi{u vrhunske spor-
tistkinje u cilju razvoja nacional-
nog modela uloga.
Ja~anje na svim nivoima
PREDAVA^I
Izlaganja na temu polo`aja iprograma ̀ ena u sportu u Evro-pi i Srbiji na konferenciji su ima-li: Birgita Kervinen, predsedni-ca ENGSO, Barbara Af, ~lanUpravnog komiteta EWS, MihalKrejza, Evropska komisija EU,D`ejms Mekdugal CCPR, Wild&Enter-projekti EU, Mr LjubicaBa~anac, Republi~ki zavod zasport, Gordana Todori} i VesnaZiri}, Gradski sekretarijat zaomladinu i sport, dr Natalija Mi-}unovi}, direktorka Uprave zarodnu ravnopravnost, dr GoranNe{i}, FSFV, dr Irina Juhas, FS-FV, Dr Edita Kastratovi}, DekanFMS, Mr Milka \uki} FMS, Ta-nja Petrovi}, ~lanica Komisije@ene i sport Predsedni{tva OKS,dr Branislav Jevti}, sportski di-rektor OKS.
6
Generalna skup{tina Evropskih
nevladinih sportskih organiza-
cija (ENGSO), 13. po redu, odr-
`ana je u na{em glavom gradu
14. i 15. maja. Organizator je
bio OK Srbije, a pokrovitelj Mi-
nistarstvo omladine i sporta.
Beograd i OKS su dobili ovu or-
ganizaciju zahvaljuju}i svojim
aktivnostima, rezultatima i pla-
niranim projektima.
Podsetimo, ENGSO predsta-
vlja organizaciju koja okuplja 41
zemlju ~lanicu. To su krovne na-
cionalne sportske organizacije
na Starom kontinentu. Oblast
delovanja je prvenstveno sport
za sve, njegovo kori{}enje kao
sredstvo za obrazovanje mladih,
odr`ivi razvoj, aktivno u~e{}e
mladih u sportu i volonterizam.
Na otvaranju ~lanovima Sku-
p{tine ENGSO-a obratili su se:
predsednik OKS Vlade Divac,
pomo}nik ministarke omladine
i sporta Goran Kreclovi}, a pred-
sednica ENGSO Brigita Kervinen
je imala ~ast i da sve~ano otvori
Skup{tinu.
Zadovoljni doma}iniGospo|a Kervinen je zahvali-
la na gostoprimstvu:
- Posebno je zadovoljstvo {to
je ove godine doma}in General-
ne skup{tine ENGSO-a upravo
zemlja odakle dolazi generalni
sekretar organizacije gospodin
Predrag Manojlovi}.
Predsednik OKS Vlade Divac
gostima se obratio:
- Veliko mi je zadovoljstvo da
vam po`elim dobrodo{licu u
ime Olimpijskog komiteta Srbi-
je, doma}ina ovog zna~ajnog
doga|aja i organizacije koja pro-
slavlja stogodi{njicu svog posto-
janja. To je razlog iz kojeg smo
posebno ponosni {to ste vi na{i
gosti. @elim vam niz uspe{nih
sastanaka, zanimljivih diskusija
i prijatan boravak u Beogradu
Goran Kreclovi} izrazio je za-
dovoljstvo {to su Beograd i Srbi-
ja dobili priliku da ugoste pred-
stavnike ENGSO-a. Skrenuo je
pa`nju na strategiju razvoja spo-
rta u Srbiji i na uspe{nu saradnju
ministarstva sa Olimpijskim ko-
mitetom Srbije, drugim dr`av-
nim, ali i brojnim sportskim or-
ganizacijama u svetu.
Posebnu specifi~nu te`inu sa-
mom doga|aju dale su dve dodat-
ne aktivnosti: ENGSO Youth sku-
p{tina i forum i seminar „EU i po-
zicija sporta u Evropi“. Ove dve
aktivnosti posebno su zna~ajne za
sektore sporta i omladine Srbije.
Po okon~anju rada Skup{tine
odr`ana je konferencija za medi-
je na kojoj su govorili predsednik
OKS Vlade Divac, predsednica
ENGSO-a Birgita Kervinen, Mi-
haj Krejza iz Evropske komisije,
Sali Barker, ~lanica ENGSO-a, i
Eva Markovi~ iz Saveta Evrope.
- Izuzetno mi je drago {to nam
je ba{ u godini velikog jubileja
ukazana ~ast da budemo doma-
}in Generalne skup{tine ENGSO-
a i {to nam je ukazana prilika da
se jo{ jednom poka`emo, nadam
se, kao vrlo dobri doma}ini. EN-
GSO je zna~ajna nevladina spor-
tska organizacija u Evropi, koja se
prvenstveno bavi ulogom i utica-
jem sporta u dru{tvu i kori{}e-
njem sporta kao sredstva za obra-
zovanje mladih i volonterizam.
Pored same Generalne skup{tine
ENGSO-a, ovih dana smo organi-
zovali u Beogradu i konferenciju
„@ene i sport“, EU seminar i niz
sastanaka kroz koje smo omogu-
}ili na{im, pre svega mladim lju-
dima iz sportskih saveza, ali dru-
gih sportskih organizacija da se
uklju~e u programe i projekte ko-
ji se bave savremenim temama u
sportu - rekao je Vlade Divac.
Novi programi za sport Predsednica ENGSO-a Birgita
Kervinen jo{ jednom je zahvali-
la doma}inu, Olimpijskom ko-
mitetu Srbije, na gostoprimstvu
i na organizaciji same Skup{tine,
a ~lanovima Skup{tine ENGSO-
a na uspe{nom radu.
Mihaj Krejza, predstavnik
Evropske komisije, dvodnevni
uspe{an rad video je na slede}i
na~in:
- Ovo je va`an momenat za
sport u Evropi jer zahvaljuju}i
usvajanju Lisabonskog sporazu-
ma pro{le godine EU sada prvi
put ima kompetenciju nad spo-
rtom u Evropi, {to podrazumeva
usvajanje novih, posebnih pro-
grama za sport. Ono {to je va`no
je da ovaj sporazum podrazu-
meva i saradnju sa zemljama ne
~lanicama EU. Tokom ova tri da-
na u Beogradu ~uo sam veoma
zanimljiva razmi{ljanja i mi }e-
mo se svakako truditi da ih {to
vi{e uzmemo u obzir.
Na kraju, generalni sekretar
ENGSO-a Predrag Manojlovi} je
u kratkim crtama prokomentari-
sao odr`avanje izuzetno va`nog
sportskog i ne samo sportskog
doga|aja:
- Moramo da budemo zado-
voljni iz vi{e razloga. Ostvareni
su ciljevi planirani u pripremi
Generalne skup{tine. ENGSO se
potvrdio kao izuzetno va`an
sportski ~inilac i rezultate ovog
rada }emo videti vrlo brzo u na-
rednom periodu. Za OKS je ve}
veliko priznanje {to je imao pri-
liku da na jednom mestu ugosti
visoke sportske zvani~nike koji
su, bilo je to vidljivo iz njihovih
diskusija, zadovoljni i organiza-
cijom i radom. Prate}i doga|aji
su tako|e doprineli uspehu ~ita-
vog skupa. Nama u Srbiji su pi-
tanja razvoja sporta uvek jako
bitna i sigurno je da }emo imati
{ta sa Skup{tine da prenesemo u
na{u svakodnevicu.
Novi programiEvrope za sport
� USPE[AN RAD 13. GENERALNE SKUP[TINE ENGSO U BEOGRADU
USPE[NA ORGANIZACIJA... Predrag Manojlovi}, Vlade Divac i Brigita Kervinen
EVROPA U BEOGRADU... Predstavnici nacionalnih
olimpijskih komiteta
8
� EKOLIMPIJADA U STRAGARIMA PRIVUKLA VELIKU PA@NJU MLADIH
Posle Subotice i Kosjeri}a, Ek-
Olimpijada je stigla i do Straga-
ra, rodnog mesta Du{ana Milo-
{evi}a. Osta}e u istoriji srpskog
olimpizma zapisan kao ~lan dr-
`avnog tima na Olimpijskim
igrama u Stokholmu 1912. U
okviru manifestacije odr`ano je
i tre}e memorijalno takmi~enje
u njegovu ~ast.
Na programu su bile trke za
decu na 200, 400 i 600 metara.
Kruna priredbe su bile sprinte-
rske trke na 100 metara u koji-
ma se ina~e takmi~io Du{an
Milo{evi}.
Takmi~enje je imao predigru
u fiskulturnoj sali O[ „Julijana
]ati}“. Decu je pre po~etka ma-
nifestacija pozdravio predsednik
OKS Vlade Divac.
- Mo`ete da budete veoma po-
nosni na ~injenicu da je jedan
od na{ih prvih olimpijaca i veli-
ki vizionar svog vremena Du{an
Milo{evi} ro|en upravo ovde.
Zahvaljuju}i njemu, malo mesto
Stragari danas je nezaobilazna
ta~ka na olimpijskom putu kroz
Srbiju. Od vas o~ekujem da su-
tra budete ambasadori i promo-
teri olimpijskog pokreta i da svo-
jim roditeljima, bra}i, sestrama
i drugarima prenesete {ta ste sve
novo nau~ili u~estvuju}i na Ek-
Olimpijadi.
Za „Olimpijsku sobu“ pri
osnovnoj {koli „Jelena ]ati}“, u
znak po{tovanja i se}anja na
Du{ana Milo{evi}a, predstavni-
ce Olimpijskog muzeja uru~ile
su organizatoru „Memorijala
Du{an Milo{evi} „ Zoranu Jari}u
set medalja sa EYOF-a odr`anog
u Beogradu 2007. godine. Po
okon~anju olimpijskog fudbala i
drugih radionica EkOlimpijskog
igrali{ta, svim u~esnicima EkO-
limpijade podeljene su diplome
za uspe{no razvijen ekolimpijski
duh.
Milo{evi} kao uzor
� EKOLIMPIJADA NA PUTU KROZ SRBIJU BILA I U PETROVCU NA MLAVI
„EkOlimpijada Srbije“ odr`ana
je i u Petrovcu na Mlavi, rod-
nom mestu Dragutina Toma{e-
vi}a, maratonca i ~lana prvog
olimpijskog tima Srbije na Igra-
ma u Stokholmu 1912. U selu
Bistrici, mestu ro|enja Dragu-
tina Toma{evi}a, predstavnici
op{tine Petrovac na Mlavi, me-
sne zajednice Bistrica, Sport-
skog saveza grada i Olimpijskog
komiteta Srbije polo`ili su ven-
ce na njegov grob. U ime Olim-
pijskog komiteta Srbije venac je
polo`io potpredsednik @arko
Paspalj. Dok su se na gradskom
trgu odvijale radionice „EkOli-
mpijskog igrali{ta“, u holu gim-
nazije „Mladost“ otvorena je
izlo`ba „Vek igre - 100 godina
olimpizma u Srbiji“.
Na sve~anom otvaranju prisu-
tnima su se obratili potpredsed-
nik OKS @arko Paspalj, predsed-
nik op{tine Radi{a Dragojevi},
dr`avni sekretar Ministarstva `i-
votne sredine i prostornog pla-
niranja Miladin Avramov, direk-
tor Olimpijskog muzeja Darko
Mitrovi}, a ~ast da izlo`bu sve-
~ano proglasi otvorenom imao
je mladi odbojka{ Dimitrije Pan-
ti}, ~lan selekcije koja }e nas
predstavljati na Olimpijskim
igrama mladih u Singapuru.
- Veliko je zadovoljstvo biti u
ovom olimpijskom gradu. Od pr-
vog nastupa na Igrama u Stokho-
lmu 1912, na kojima je upravo
Dragutin Toma{evi} bio jedan od
~lanova na{eg tima, olimpijci Sr-
bije su vrhunskim sportskim
ostvarenjima ostavili dubok trag
u olimpijskoj istoriji i doprineli
popularizaciji Olimpijskog pokre-
ta i Olimpijskih igara. Bogato na-
sle|e nas ~ini veoma ponosnim,
ali i obavezuje! Imamo te`ak, ali
lep zadatak da ideju olimpizma
{irimo dalje i da promovi{emo
olimpijske vrednosti koje bi svima
nama mogle da u~ine `ivot lep-
{im i boljim. Koristim priliku da
vam svima ~estitam na na~inu na
koji gajite i ~uvate uspomenu na
~oveka zbog kojeg je Petrovac na
Mlavi danas obavezna ta~ka na
olimpijskom putu kroz Srbiju-re-
kao je @arko Paspalj.
Otvorene su i dve „Olimpijske
sobe“, jedna u Bistrici, a druga u
Petrovcu na Mlavi, u sportskoj
hali koja i nosi ime Dragutina
Toma{evi}a.
Predsednik op{tine Petrovac
na Mlavi Radi{a Dragojevi} za-
hvalio je svim gostima:
- Na{a saradnja sa Olimpij-
skim komitetom Srbije iz godine
u godinu se razvija i zahvaljuju-
}i tome u danu kada se odr`ava
memorijalna trka „Dragutin To-
ma{evi}“ imamo i niz drugih sa-
dr`aja, koji promovi{u olimpi-
zam u Petrovcu.
Deca u Petrovcu na Mlavi su
kroz igru i dru`enje, u~e{}em u
mnogim sportskim, edukativ-
nim, kulturnim i ekolo{kim ra-
dionicama u~ili o istoriji olimpi-
jskog pokreta, upoznali prave
olimpijske vrednosti, saznali ka-
ko mogu da se bore protiv diskri-
minacije u dru{tvu i na koji na-
~in mogu da doprinesu o~uva-
nju `ivotne sredine. U~ili su ka-
ko se korektno navija, kako se
peva himna i kako se po{tuje
protivnik.
U memorijalnoj trci „Dragutin
Toma{evi}“ ~iji se start nalazi u
selu Bistrica, a cilj na gradskom
trgu u Petrovcu na Mlavi, prvo
mesto osvojio je Sreten @ivano-
vi} iz Kragujevca, drugo Danijel
Vukajlovi} iz U`ica, a tre}e Sre-
ten Ninkovi} sa Uba.
Na stazi Dragutina Toma{evi}a
9
U Kosjeri}u, rodnom mestu ge-
nerala Svetomira \uki}a, osni-
va~a Srpskog olimpijskog klu-
ba, 17. maja je odr`ana EkOli-
mpijada Srbije, koja je iskori-
{}ena i za najavu memorijalne
trke „General Svetomir \uki}“.
Deca iz Kosjeri}a su posle vr-
{njaka iz Subotice imala priliku
da u~e{}em u mnogim sport-
skim, edukativnim, kulturnim i
ekolo{kim radionicama kroz
igru i dru`enje nau~e ne{to vi{e
o istoriji olimpijskog pokreta, da
upoznaju prave olimpijske vred-
nosti i saznaju na koji na~in mi
mo`emo da doprinesemo o~u-
vanju `ivotne sredine.
Radionice za decuU ARCTOS radionici u~ili su o
tome {ta je diskriminacija, koje
sve vrste diskriminacije postoje
i na koji na~in se treba boriti
protiv takvog pona{anja u dru-
{tvu. U okviru EkOlimpijskog
igrali{ta, kroz niz igara i radioni-
ca pravili su medalje i pehare od
recikliranog materijala, u~ili ka-
ko se separi{e otpad, igrali su
karling, u~ili kako se peva him-
na i kako se korektno navija. U
olimpijskom fudbalu u~estvova-
li su i de~aci i devoj~ice. Svojim
specifi~nim pravilima ova igra
razvija svest o fer-pleju i korekt-
nosti svih u~esnika i ravnoprav-
nosti me|u polovima. Bio je to
dan za se}anje deci iz Kosjeri}a
i jo{ jedna potvrda opravdanos-
ti organizovanja EkOlimpijade
{irom Srbije.
Na konferenciji za medije go-
vorili su: predsednik op{tine
Dragan Vujadinovi}, predsednik
OKS Vlade Divac, Ljubi{a \oki},
koordinator Memorijalne trke,
profesor Ivica Radovi}, dr`avni
sekretar Ministarstva `ivotne
sredine i prostornog planiranja,
i Andrija Zlati}, strelac, promo-
ter EkOlimpijade i Memorijalne
trke.
Predsednik op{tine Dragan
Vujadinovi}, posle dobrodo{licu
svim gostima, skrenuo je pa`nju
na sportske uspehe ko{arka{kog
i odbojka{kog kluba Crnokosa.
U ovoj sezoni ostvarili su odli~-
ne rezultate i plasmane koji ih
uvode u prvu ligu.
Vlade Divac, predsednik OKS,
izjavio je:
- Velika mi je ~ast {to u godini
u kojoj proslavljamo jedinstven
jubilej, 100 godina od osnivanja
Olimpijskog komiteta Srbije,
mogu da vas pozdravim ovde u
Kosjeri}u, u mestu odakle je
osniva~ olimpijskog pokreta u
Srbiji. Pre davnih 100 godina,
nekoliko srpskih oficira na ~elu
sa generalom Svetomirom \uki-
}em osnovalo je Srpski olimpij-
ski klub i postavilo temelje olim-
pizma u Srbiji. Danas, ~itav vek
kasnije, imamo razloga da bude-
mo veoma ponosni. Kroz svoju
100 godina dugu istoriju, OKS je
izgradio ugled i reputaciju u oli-
mpijskoj porodici. Danas je na
nama da dalje {irimo ideju olim-
pizma i da promovi{emo olim-
pijske vrednosti koje bi svima
nama mogle da u~ine `ivot lep-
{im i boljim. EkOlimpijada Srbi-
je je akcija koju OKS sprovodi u
saradnji sa Ministarstvom `ivo-
tne sredine i prostornog planira-
nja. @elja nam je da kroz igru i
dru`enje sa decom uti~emo na
podizanje svesti o jednom od
najva`nijih olimpiskih principa,
o~uvanju `ivotne sredine.
Ivica Radovi}, dr`avni sekretar
Ministarstva `ivotne sredine i
prostornog planiranja, dodao je:
- Edukacija je jedan od najva-
`nijih zadataka Ministarstva `i-
votne sredine i prostornog pla-
niranja, a smatram da nema bo-
ljeg na~ina za to od ovakvih i
sli~nih akcija. Kroz EkOlimpija-
du Srbije na neposredan na~in
kroz igru deca u~e kako da za-
{titimo i ~uvamo na{u `ivotnu
sredinu.
Promocija olimpizmaDva dana kasnije, u Kosjeri}u
je odr`ana sedma po redu me-
morijalna trka „General Sveto-
mir \uki}“. Uo~i starta intonira-
na je himna Srbije, a zastavu Oli-
mpijskog komiteta Srbije su po-
digli potpredsednik @arko Pa-
spalj i mladi ko{arka{ iz Kosjeri-
}a Petar Radovanovi}.
@arko Paspalj je trku proglasio
otvorenom, a brojim predstavni-
cima medija je rekao:
- General Svetomir \uki} bio
je veliki vizionar i pre davnih 100
godina prepoznao je olimpijske
vrednosti i uveo je Srbiju u me-
|unarodnu olimpijsku porodi-
cu. Ostavio nam je u nasle|e
jednu te{ku, ali i lepu obavezu,
da danas {irimo duh olimpizma
i promovi{emo sve ono {to olim-
pijski pokret nosi sa sobom.
Zatim je odr`ano 19 trka u ra-
zli~itim kategorijama, a medalje
devoj~icama i de~acima u kate-
goriji petih razreda podelili su
\or|e Vi{acki, generalni sekre-
tar OKS, i @arko Paspalj.
POSETA GROBU GENERALA\UKI]ANa grob generalaSvetomira \uki}a uRa`ani, njegovomrodnom selu, prepodne polo`eni suvenci. Pored Du{ana\uki}a, sina generala\uki}a, vence na nje-gov grob su polo`ili ipredstavnici Olimpij-skog komiteta Srbije,op{tine Kosjeri},Sportskog saveza Sr-bije i Atletskog save-za Srbije. U ime Oli-mpijskog komitetaSrbije venac je polo-`io potpredsednik@arko Paspalj.
� KOSJERI] BIO USPE[AN DOMA]IN EKOLIMPIJADE SRBIJE I MEMORIJALNE TRKE
Se}anje na generala \uki}a
NAGRADE ZA NAJBOLJE... Generalni sekretar OKS \or|e vi{acki ~estita najuspe{nijima DETALJ SA TRKE... U~esnici trke bili i imali{ani Kosjeri}a
10
� UJEDINJENE NACIJE I ME\UNARODNI OLIMPIJSKI KOMITET ZAPO^INJU SARADNJU
Prva poseta Riju
Koordinaciona komisija Me-
|unarodnog olimpijskog komi-
teta za Igre 2016. godine u
Rio de @aneiru obavila je prvu
posetu brazilskom doma}inu
Igara, a predsedavaju}a komi-
sije Naval el Mutavakel je
istakla da je zadovoljna rezu-
ltatima sastanaka.
Predstavnici Komisije imali
su priliku da razgovaraju sa
vode}im ljudima projekta
predstoje}ih Igara, uklju~uju-
}i i ~lanove svih struktura dr-
`ave, da pogledaju sve budu-
}e sportske objekte i da se
detaljno informi{u o Igrama
od strane organizatora. Ogro-
man doprinos u dosada{njoj
realizaciji u~injen je, prema
re~ima predstavnika Komisi-
je, na polju sporta, marketin-
ga i imid`a i drugih operativ-
nih elemenata u dosada-
{njem toku organizacije.
Vlada Brazila prezentovala
je Komisiji rad tela APO zadu-
`enog za razvoj i izgradnju bu-
du}ih objekata i infrastrukture
i koordinacije izme|u tri nivoa
lokalne vlade (dr`avne, federa-
tivne i gradske). Ovaj na~in fu-
nkcionisanja Komisija MOK je
pozdravila u nadi da }e ubrza-
ti procese realizacije ogrom-
nog projekta koji je pred Orga-
nizacionim komitetom.
- Rio je odli~no startovao -
izjavila je El Mutavakel. - Pos-
tavio je solidnu fondaciju, ali
je veoma va`no da se vreme
ne tro{i uzalud. Sjajno je pri-
metiti da }e svih 26 olimpij-
skih sportova imati svoju in-
frastrukturu i da ceo ovaj pro-
jekat ima veliku podr{ku vla-
de zemlje i svih drugih nivoa
odlu~ivanja.
Koordinaciona komisija
MOK }e drugu posetu Riju
imati naredne godine. Rio de
@aneiro izabran je pro{le go-
dine za doma}ina XXXI Olim-
pijade modernog doba.
Rim kandidat za Igre 2020.
Italijanski olimpijski komitet izabrao je grad Rim
za kandidata za organizaciju Letnjih olimpijskih
igara 2020. godine.
Rim je dobio prednost u odnosu na Veneciju,
iako je ve} imao priliku da bude doma}in Igara
1960. godine. Potencijalni kandidati za organi-
zaciju OI 2020. su Durban, Johanezburg ili Ke-
jptaun iz Ju`ne Afrike, Dubai iz Ujedinjenih Ara-
pskih Emirata, Tokio ili Horo{ima iz Japana, na-
jve}i grad Turske Istanbul, glavni grad Ma|ar-
ske Budimpe{ta i Brizbejn u Australiji.
Odluku o doma}inu Igara 2020. godine Me-
|unarodni olimpijski komitet done}e 2013. go-
dine.
Prvi forum UN-MOK u LozaniPrvi zajedni~ki forum MOK i
Ujedinjenih nacija odr`an je u
Olimpijskom muzeju u Lozani
pod nazivom „Zna~aj partner-
stva“ u prisustvu sportskih i
predstavnika UN, a u cilju ja~a-
nja saradnje na polju razvoja
kroz sport. Rezultat Foruma je
19 preporuka u cilju ostvariva-
nja Milenijumskih ciljeva UN i
u~e{}a sporta u razvoju dru{tva.
Na Forumu su se obratili Vil-
frid Lemke, specijalni savetnik
sekretara UN o Sportu za razvoj
i mir, Mario Peskante, potpred-
sednik MOK i predstavnik MOK
u UN i @ak Rog, predsednik
MOK, koji je ovom prilikom ista-
kao:
- MOK i Olimpijski pokret
imaju dru{tvenu odgovornost da
dovedu sport i njegove vrednos-
ti u sve segmente dru{tva. Uko-
liko sport sam ne mo`e da ostva-
ri ovaj plan, on mo`e da razme-
ni praksu i bude partner sa oni-
ma ~ija su odgovornost i ekspe-
rtize da stvaraju mir i rade na
nacionalnom razvoju kao {to su
to Ujedinjene nacije.
MOK i UN decenijama unazad
imaju jake veze. Priznavaju}i
ogromnu ulogu i doprinos spor-
ta boljem svetu, Me|unarod-
nom olimpijskom komitetu je
garantovan status posmatra~a
na Generalnoj skup{tini UN pro-
{le godine.
Cilj Foruma je bio da generi{e
akcije koje mogu da doprinesu
razvoju Milenijumskih razvojnih
ciljeva UN, a prema re~ima Vil-
frida Lemkea, posebno osmog
cilja koji govori o globalnoj krea-
ciji partnerstva.
- Mi ne mo`emo da promeni-
mo svet, ali verujemo da kroz
sport mo`emo da postanemo
bolji gra|ani - naglasio je @ak
Rog.
Na Forumu je bilo razgovora
na slede}e teme: [ta sport mo`e
jo{ da u~ini u podr{ci Mileniju-
mskih razvojnih ciljeva, Razvoj
mladih, Rodna ravnopravnost,
Zdrav `ivotni stil i promocija,
Izgradnja mira i humanitarna
pomo} i akcije.
MOK je zajedno sa svojim par-
tnerima do sada realizovao bro-
jne akcije u realizaciji Mileniju-
mskih ciljeva poput humanitar-
ne pomo}i, obrazovanja, rodne
ravnopravnosti, za{tite okoline i
borbe protiv HIV i AIDS.
Me|u poslednjima je nedavno
odr`ana promocija u Olimpij-
skom omladinskom razvojnom
centru u Lusaki u Zambiji, koja
je bila fokusirana na mlade. Ovaj
projekat je ura|en sa uspehom
zahvaljuju}i jedinstvenoj sarad-
nji izme|u MOK, NOK Zambije,
vlade, {est Me|unarodnih fede-
racija i nacionalnih sportskih sa-
veza. Primer centra u Zambiji je
sada „rol model“ za eventualnu
izgradnju istih centara u drugim
mestima u svetu.
Pro{logodi{nja odluka UN da
MOK garantuje status posmatra-
~a je zapravo ~ast ovim poku{a-
jima da se ostvari velika saradnja
izme|u dva tela koja dele istu fi-
lozofiju i vrednosti.
OBILAZAK: Predsednik MOK na otvaranju Olimpijskog omladinskog centra
Predsednik MOK @ak Rog
11
� PROMENE POSLE NEUSPEHA U VANKUVERU
@ukov predsednik OK RusijeAleksander Dimitrijevi~ @u-
kov, potpredsednik vlade Ru-
sije, imenovan je za predsed-
nika Olimpijskog komiteta te
zemlje. Na ovoj poziciji @ukov
je zamenio Leonida Tjaga~o-
va, koji je 3. marta ove godine
podneo ostavku zbog izjave
predsednika Dmitrija Medve-
deva, koji je rekao da }e zva-
ni~nici OK Rusije morati da
se „sklone“ posle najgoreg
izdanja svih vremena te ze-
mlje na Zimskim olimpijskim
igrama.
Na Izbornoj sednici, izve{ta-
vaju ruski mediji, jedini kandi-
dat za mesto koje je posle neu-
speha na Zimskim olimpijskim
igrama u Vankuveru napustio
Leonid Tjaga~ov, dobio je u ta-
jnom glasanju 199 glasova od
ukupno 204.
- Ovo je velika ~ast, ali i veli-
ka odgovornost. Moj prvi zada-
tak je da kreiram tim ljudi sli~-
nih mi{ljenja, koji }e mo}i da
pobolj{aju stanje u na{em Oli-
mpijskom komitetu - rekao je
@ukov posle imenovanja.
Aleksandar Dimitrijevi~ @u-
kov (1956) se u mladosti bavio
{ahom i nosilac je titule „maj-
stor sporta“, od 1999. do 2003.
bio je potpredsednik [ahov-
skog saveza Rusije, a od 2003.
do 2009. predsednik. ^lan je Sa-
veta za razvoj fizi~ke kulture i
sporta, vrhunskog sporta i pri-
prema za Zimske olimpijske i
paraolimpijske igre u So~iju
2014. predsednika Ruske Fede-
racije.
Po izboru za predsednika Oli-
mpijskog komiteta Rusije Alek-
sandar Dimitrijevi~ @ukov je
izjavio da }e, kao potpredsed-
nik Ruske Federacije, iskoordi-
nirati aktivnosti svih organa
vlasti u korist sporta.
Novi predsednik OK Rusije je
diplomirao kibernetiku na Uni-
verzitetu „M. V. Lomonosov“ u
Moskvi 1978, a 1992. biznis na
Harvardu u SAD.
KULTURNAOLIMPIJADAPO^ELA USO^IJU
Kulturna Olimpija-da uo~i Zimskih iga-ra u So~iju 2014. go-dine po~ela je cere-monijom odr`anomna glavnom trgu ugradu zajedno sabrojnim umetnici-ma, sportistima,muzi~arima i glum-cima i gra|animaovog ruskog grada.Ovom prilikom Fjo-dor Bondar~uk, ru-ski reditelj, glumac iproducent, imeno-van je za ambasado-ra Igara u So~iju2014.
ZNA REDOSLED POTEZA: Aleksandar @ukov, predsednik OK Rusije
� U OKVIRU TRADICIONALNE MANIFESTACIJE NO] MUZEJA BILO JE MESTA I ZA SPORT
U izlo`benom prostoru Muzeja
sporta i olimpizma u Beton ha-
li, Kara|or|eva 2-4, budu}em
Olimpijskom muzeju, tokom
tradicionalne kulturne manife-
stacije u Beogradu No} muzeja
odr`an je program pod nazi-
vom „Kako nastaje sportska le-
genda“. Organizatori su bili Fo-
nd sporta i olimpizma zajedno
sa osniva~ima Olimpijskim ko-
mitetom Srbije i Fakultetom
sporta i fizi~kog vaspitanja.
Predsednik Olimpijskog komi-
teta Srbije Vlade Divac i Jasna [e-
kari}, osvaja~ pet olimpijskih
medalja, postavili su par~e beo-
gradske kaldrme u prostor ispred
vrata Muzeja i time simboli~no
ozna~ili po~etak izvo|enja rado-
va za objekat koji bi trebalo da
predstavlja sve ono {to je srpski
sport radio u svojoj istoriji.
U prisustvu velikog broja vrhu-
nskih i mladih sportista na{e ze-
mlje, sportskih funkcionera, gra-
|ana, gostiju koji su povodom
ENGSO Generalne skup{tine bo-
ravili u Beogradu, kao i predstav-
nika sredstava medija, odr`an je
program koji je predstavio budu-
}i olimpijski muzej kao mesto
promovisanja olimpijskih vred-
nosti, ali i ne samo toga.
- Srbija kao zemlja sporta, na-
{i gra|ani i na{i sportisti zaslu-
`uju ovakav olimpijski muzej.
On }e biti mesto promocije spo-
rta, svih olimpijskih vrednosti i
zna~aja pro`imanja sporta, kul-
ture, umetnosti i obrazovanja u
dru{tvu. U novembru, kada }e
povodom Generalne skup{tine
Evropskih olimpijskih komiteta
posetiti Beograd, @ak Rog, pred-
sednik MOK, trebalo bi da sve~a-
no otvori olimpijski muzej. Ve-
rujem da }e svake naredne No}i
muzeja olimpijski muzej biti ne-
zaobilazna ta~ka za posetioce
manifestacije - izjavio je pred-
sednik OKS Vlade Divac.
Potom je u Beton hali posetio-
cima prire|en zaista do`ivljaj za
pam}enje. Bio je to u istom tre-
nutku festival sporta, kulture i
umetnosti. Program pod nazi-
vom „ Kako nastaje legenda“ u
zabavnoj formi je predstavio put
od po~etnika do vrhunskog spo-
rtiste. Na prepoznatljiv na~in je
posetiocima predo~en sav napor
neophodan da bi se stiglo do
medalja i vrhunskih rezultata.
Svoj kutak su imala i umetni~-
ka dela vrhunskih autora. Narav-
no, tema je bila sport. Promovi-
sano je 100 godina olimpizma u
Srbiji, 80 godina od prvog u~e{}a
fudbalske reprezentacije Srbije
na {ampionatima sveta inserti-
ma iz budu}eg filma „Montevi-
deo, bog te video“, sportska bio-
grafija knji`evnika dr Laze Kos-
ti}a, ali i zna~aj bavljenja fizi~-
kom aktivno{}u za zdravlje i va-
`nost borbe protiv dopinga.
Posetioci su imali priliku da vi-
de medalju sa prvih obnovljenih
Olimpijskih igara 1896, reket Mi-
lo{a Crnjanskog, {tafetnu palicu
najbr`e „bele“ {tafete na svetu,
legate Franje Mihali}a, Ivana
Gubijana, Ante Lamba{e, Milo-
rada ^avi}a, Novaka \okovi}a,
Jelene Jankovi} i Ane Ivanovi} i
drugih. Ogroman doprinos pro-
gramu dali su studenti Fakulte-
ta sporta i fizi~kog vaspitanja u
Beogradu, koji su zajedno sa
u~enicima Sportske gimnazije
sve vreme bili aktivno uklju~eni
u realizaciju programa koji je
trajao osam ~asova.
Muzej olimpizma je tako naja-
vio svoje bitisanje i kao takav }e
biti nezaobilazan deo svake pri-
~e o istoriji i uspesima srpskog
sporta. U novembru }e biti otvo-
ren sve~ano, ali njegova prava
uloga po~inje odmah posle toga
- promocija sporta, olimpijskog
sporta kao na~ina `ivljenja.
12
Predstavljanje Muzejasporta i olimpizma
OTVORILI VRATA: Ulaz u Olimpijski muzej
KAMEN TEMELJAC: Jasna [ekari} i
Vlade Divac
BOGATA TRADICIJA: Izlo`ba medalja i priznanja
U zgradi Alfa univerziteta
odr`ana je {esta me|unarod-
na konferencija „Menad`-
ment u sportu“. Zajedni~ki
organizatori ovog zna~ajnog
projekta bili su Fakultet za
menad`ment u sportu i Oli-
mpijski komitet Srbije.
U~esnici i gosti su pristigli iz:
Gr~ke, Slovenije, Bosne i Her-
cegovine, Crne Gore, Makedo-
nije i Bugarske, uz veliko prisu-
stvo doma}ih predstavnika.
Vlade Divac, predsednik OK
Srbije je, po`elev{i u~esnicima
uspe{an rad, sve~ano je otvo-
rio konferenciju re~ima:
- Olimpijski komitet Srbije
za jedan od svojih ciljeva i za-
dataka ima i brigu o obrazova-
nju i usavr{avanju sportskih
stru~njaka. S tim u vezi sara-
|uju}i sa nau~nim institucija-
ma Olimpijski komitet Srbije
trudi se da doprinese obrazo-
vanju sportskih stru~njaka, ali
i sportista koji }e sutra, nakon
svoje aktivne sportske karije-
re, zapo~eti neki novi `ivot
brinu}i za svoju i egzistenciju
svoje porodice. Ovde smo da
vas ohrabrimo i podr`imo da
istrajete u va{em usavr{avanju
jer }ete na taj na~in, siguran
sam, znatno doprineti sebi, ali
i dana{njim i budu}im nara-
{tajima da zdravije `ive, po-
{tuju sebe i druge, propagira-
ju principe olimpizma i to pre-
nose na nove generacije.
Na otvaranju, u~esnike i
goste su pozdravili: prof. dr
\or|e Ni}in, predsednik Or-
ganizacionog odbora konfere-
ncije, Prof. dr Edita Kastrato-
vi}, dekan Fakulteta za mena-
d`ment u sportu, i prof. dr \o-
r|e Ma~vaninn, rektor Alfa
univerziteta.
Prof. dr Edita Kastratovi}, izu-
zetno zna~ajna za razvoj unive-
rziteta, izme|u ostalog je rekla:
- Znanje je neophodan uslov
za razvoj sporta. To se ne odno-
si samo na sportske principe i
ve{tine, ve} i na ekonomiju,
uspe{no upravljanje sportskim
organizacijama, sistemima i
procesima u dru{tvu u celini, jer
je sport integralni deo dru{tva.
Prof. dr \or|e Ma~vanin je
dodao:
- Svake godine imamo sve
ve}i broj u~esnika, {to me ra-
duje. Ali, tu su i na{i starose-
deoci, a sve to zna~i da je Ko-
nferencija prepoznatljiva u
okru`enju.
Predsedniku Olimpijskog
komiteta Srbije, Vladi Divcu,
dodeljena je zahvalnica zbog
dugogodi{nje saradnje i po-
mo}i Olimpijskog komiteta pri
organizaciji konferencije.
13
� U BEOGRADU ODR@ANA [ESTA ME\UNARODNA KONFERENCIJA „MENAD@MENT U SPORTU“
Podr{ka novim sportskimstru~njacima
ZNANJE I
SPORT:
Edita
Kastratovi} i
Vlade Divac
PODR[KA: Predstavnici sportskih institucija prate konferenciju
� OK SRBIJE ]E 12. JUNA OBELE@ITI 116. RO\ENDAN MOK-a
Ove godine Me|unarodni olimpijski
komitet proslavi}e 116. ro|endan.
Baron Pjer de Kuberten je osnovao
jedan od najve}ih svetskih pokreta
ta~no 23. juna 1894. Taj dan se u sve-
tu, u svih 205 zemalja ~lanica, obele-
`ava kao ro|endan MOK, a u na{oj
zemlji }e biti proslavljen 16. put.
Kao i prethodnih godina, i ovaj
ro|endan MOK-a bi}e obele`en
organizacijom Olimpijskog dana.
Po prvi put ova manifestacija bi}e
odr`ana na trim-stazi na Ko{ut-
njaku u neposrednoj blizini Repu-
bli~kog zavoda za sport. Datum je
12. jun.
U centru pa`nje bi}e popularisanje
Olimpijskog pokreta, filozofije olimpi-
jskog duha i na~ela koja su decenija-
ma bila inspiracija ne samo sportisti-
ma ve} i svim onim milionima ljudi
koji su svoje delovanje vezali uz sport.
Program u Beogradu 12. juna
obuhvata nekoliko trka. Prvo }e se
predstaviti klinci do ~etiri godine.
Tr~a}e na stazi dugoj 200 metara.
Posle toga na sceni }e biti mali{a-
ni do osam godina starosti na sta-
zi dugoj 400 metara. Trka zadovo-
ljstva }e biti odr`ana na stazi du-
goj 3.600 metara.
Za razliku od ranijih sezona ove go-
dine su predvi|ena dva noviteta. Re~
je prvo o porodi~noj trci za roditelje
i decu na 400 metara i zatim {tafetna
sponzorska trka u kojoj }e u~estvova-
ti {tafete sponzora Olimpijskog komi-
teta Srbije: „Telenora“, „Merkatora“,
Vojvo|anske banke itd. Jedna od {ta-
feta bi}e i {tafeta OKS u kojoj }e jed-
nu od izmena tr~ati i predsednik OKS
Vlade Divac.
Slavljeni~ke {tafete na trim-stazi
14
� MALI PODSETNIK ZNANJA FONDA SPORTA I OLIMPIZMA
Organizatori Olimpijskih i Paraoli-
mpijskih igara u Londonu 2012. go-
dine predstavili su maskote, jednoo-
ka bi}a koja podse}aju na vanzema-
ljce - Venloka i Mandevila. O~ekuje
se da maskote budu veoma popu-
larne, pogotovo kod dece, koja vi{e
ne `ele slatke ljubimce, ve} ne{to sa
~ime „mogu me|usobno da komu-
niciraju“.
Venlok, inspirisan svetlostima ~u-
venog londonskog crnog taksija, na-
pravljen od jedne od dve poslednje
dve kapi britanskog ~elika upotre-
bljenog za izradu Olimpijskog sta-
diona u Londonu, dobio je naziv po
engleskom mestu Ma~ Venlok, u ko-
jem su odr`avana takmi~enja sli~na
OI i koja su poslu`ila kao inspiraci-
ja osniva~u modernih Igara, baronu
Pjeru de Kubertenu. Venlok voli sve
olimpijske sportove i {alje poruku
da }e nau~iti sve {to mo`e o njima
do po~etka Igara. Vi{e od u~enja, on
voli prijatelje i dru{tvo i te`i da sva-
kome pomogne da ostvari svoj ma-
ksimum. Sa jednim okom i sjajnom
ko`om, Venlok }e putovati {irom
Velike Britanije u naredne dve godi-
ne do svog odredi{ta Olimpijskih
igara u Londonu 2012. godine.
Maskota Mandevil tako|e je do-
bila naziv po engleskom mestu
Stouk Mandevilu, u kojem je osno-
van Paraolimpijski pokret. ^elni lju-
di predstoje}ih Igara tako|e se na-
daju da }e nove maskote inspirisati
mlade da se zainteresuju i oprobaju
u olimpijskim sportovima.
Maskote Venlok i Mandevil� LONDON 2012.
Prva zvani~na maskota Olimpijskih
igara Valdi pojavila se povodom Oli-
mpijskih igara u Minhenu 1972. go-
dine, ali ~etiri godine ranije, 1968. za
Zimske olimpijske igre u Grenoblu,
nezvani~no i bez velike promocije u
javnosti to je bio [us. Pola ~ovek, po-
la objekat, [us je zapo~eo stvaranje
tradicije koja danas predstavlja ne-
raskidivi deo olimpijske proslave.
Od tog vremena maskote su postale
redovno sredstvo ogla{avanja, odr-
`avanja prepoznatljivosti i obrazo-
vanja Igara, pojavljuju}i se u razli~i-
tim formama: zajedno sa prijatelji-
ma, u formi `ivotinja ili tradicional-
nih lutki, pa ~ak i ledene kocke, od-
nosno komadi}a snega.
Slede}i tradiciju najslavnijih olim-
pijskih maskota, kao {to su Kva~i i Mi-
ga (Vankuver 2010), Kobi (Barselona
1992) i Mi{a (Moskva 1980), Organi-
zacioni komitet igara u Londonu ne-
davno je izabrao Venloka.
1. ISTORIJATRe~ maskota poti~e od re~i mascoto,
{to na nekada{njem provansalskom
dijalektu (Provansa, Francuska) zna~i
{arm i pojavljuje se u re~nicima sa kra-
ja 19. veka. Postala je uobi~ajena u go-
voru posle uspeha operete na muziku
Edmonta Odrana 1880. godine, a u
izvo|enju madam Gricije Monbason.
Slede}i uspeh ove operske peva~ice,
juveliri su izradili ogrilicu sa medaljo-
nom koji je predstavio njen kostim na
sceni. Uspeh je bio ogroman, a masko-
ta koja je svojevremeno ozna~avala lo-
{u sre}u sada dobija rang amajlije.
Od Igara u Minhenu 1972. godine, ka-
da je prvi put obelodanjena zvani~na
maskota, maskote su postale najpopu-
larnije uspomene i ambasadori Olimpi-
jskih i Paraolimpijskih igara. Originalni
imid`, odnosno posao maskote je da
pru`i konkretnu formu olimpijskom
duhu i da {iri vrednosti za svako izdanje
Igara promovi{u}i istoriju i kulturu gra-
da doma}ina, kao i da omogu}i samom
takmi~enju festivalsku atmosferu.
Maskote Igara su proizvod imagina-
cije i umetni~ke kreativnosti. Od Val-
dija 1972, nema~kog ov~ara, preko da-
bra Amika (Igre u Montrealu 1976),
maskote su predstavljale `ivotinje iz
zemlje doma}ina Igara. Godine 1992.
u Barseloni Kobi je iznenadio javnost
kao nepoznat avangardni pas ~uvenog
umetnika Havijera Mariskala. Posle
Kobija maskote su inspirisane ljudima,
`ivotinjama, ~ak i mitskim i izmi{lje-
nim kreaturama.
Maskote daju malo humora i zabave
olimpijskom iskustvu. Doprinose na-
porima organizatora da toplo do~eka-
ju sportiste i posetioce sveta. Efektiv-
no su sredstvo komunikacije, kao {to
je npr. slogan.
2. SP U FUDBALUZvani~na maskota Svetskog prven-
stva u Ju`noj Africi 2010. je leopard Za-
kumi. Sa zelenom kosom i zlatnom bo-
jom ko`e podse}a na nacionalne boje
doma}ina. Njegovo ime poti~e od re~i
„za“, {to predstavlja ISO kod za Ju`nu
Afriku, i „kumi“, {to na vi{e dijalekata
zna~i tinejd`er.
Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010,
na kome u~estvuje i reprezentacija Sr-
bije, bi}e 19. po redu i odr`a}e se od
11. juna do 11. jula 2010. u Ju`noafri~-
koj Republici. Zavr{ni turnir bi}e kul-
minacija kvalifikacionog procesa, koji
je po~eo avgusta 2007. i uklju~ivao je
204, od ukupno 208 FIFA nacionalnih
timova. Ovo }e biti prvi put da doma-
}in turnira bude jedna afri~ka zemlja.
Italija brani titulu osvojenu 2006. godi-
ne, a u~e{}e na zavr{nom turniru je
obezbedila 10. oktobra 2009. @reb za
grupnu fazu Svetskog prvenstva je odr-
`an 4. decembra 2009. u Kejptaunu.
�ZAKUMI SA ORLOVIMA Neposredno uo~i
po~etka Svetskog prvenstva u fudbalu u Ju-
`noj Africi {irom sveta popularnost do`ivljava
Zakumi, a malo stariji ljubitelji „najva`nije spo-
redne stvari na svetu“ se se}aju Naranjita, zapravo
omiljene narand`e u [paniji, maskote SP 1982. go-
dine, koja je do`ivela ogromnu svetsku popularnost.
Svetska prvenstva u fudbalu od 1966. godine i Vilija,
prve maskote {ampionata, do danas tako|e imaju
svoje simbole u vidu karakteristi~nih oblika iz priro-
de, faune, kostima i dr.
�FUVA (PEKING 2008) Pet maskota po-
slednjih LOI, u bojama olimpijskih krugova,
zvani~no su nosile naziv Fuva, a zapravo su
bili Bebei (riba - prosperitet), Jingjing (pan-
da - sre}a), Huanhuan (olimpijski plamen -
strast), D`ingd`ing (tibetanska antilopa -
zdravlje) i Nini (labud - sre}a). U anti~koj ki-
neskoj kulturi postoji tradicija blagoslova, a
ovim povodom organizatori su simboli~no
blagoslovili decu sveta sre}om
�VU^KO (SARAJEVO 1984): Masko-
ta Igara u Sarajevu bio je neponovljivi
Vu~ko, delo slovenskog strip crta~a
Jo`e Trobeca. Vu~ko je u godinama
Olimpijade bio na omotima {kolskih
svesaka, olovkama, kapama, privesci-
ma... I danas je ostao omiljena masko-
ta, uprkos ~injenici da je po mnogima
bio - ru`an. Ipak, na zatvaranju igara u
Sarajevu, kada je nedavno preminuli
po~asni predsednik MOK Huan Antoni-
jo Samaran (kome su ove Igre bile pr-
ve u mandatu) rekao „Do vi|enja, dra-
go Sarajevo“, posle ~ega je pu{tena
pesma „Lijepo je bilo u Sarajevu“, Vu~-
ko se spu{tao sa krova dvorane, a ta
slika je po mnogima sigurno najupe~a-
tljivije ostala u se}anjima i danas.
Maskote - simboliogla{avanja i obrazovanja
Recommended