7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
1/24
1
Povijest pedagogije
5 razdoblja razvoja1.
Razdoblje od srednjeg vijeka k modernom dobu
2. Prosvjetiteljstvo i peagogijsko stoljede
3.
Njemaka klasika i graansko rutvo u nastajanju
4. Reformska peagogija u prvoj tredini 20. Stoljeda
5. Nacionalsocijalizam i vrijeme poslije rata
PRVO RAZDOBLJE: od srednjeg vijeka k moderni (17. Stoljee) Renesansa i reformacija trojako pripravljaju razoblje moerne (opdenito 1750. g.)
o
ovjek i svijet su shvadeni kao proizvo vlastite prakse (ne vie samo mitologijski)o Razluili su se uenjaci o klerika (time i znanje o vjerovanja)
o Odgoj se iskazivao kao vlastiti mehanizam trairanja ivotnih oblika (uz religiju i
tradiciju)
Na putu ka prosvjetiteljstvu: Komensky i didaktika
Komensky(1592.-1670.), eki biskup
Najavitelj moernog svijeta: uz uboko religijske stavove ovjeku je priznao mogudnost a
svijet dovede u red
Njegovapansophia(nauk svemudrosti), tj. povezanost svih znanosti, ujedno je spoznajom
svijeta i boga, i treba biti omogudena svim ljuima Razvio je program:svakoga sve temeljito (na svaki nain) pouiti (omnes omnia omnino)
o Svakogato je znailo siromane i bogate, plemenite i neplemenite, mlaide kao i
djevojke, gospodu kao i sluge
o Svenije znailo mnogoznalost, ved (svaka primjeren) potpun svjetonazor, koji se
poput prstena proiruje na razliitim stupnjevima kole
o Temeljitoto je znailo ne samo verbalno znanje, ved kao znanje s obzirom na stvar
Zasnovao je stupnjevito kolstvo za svu jecu:
1. Stupanjo roenja o 6. goine (materinska kola)
2. Stupanjmaterinska kola za jezik kao za sve zajenika osnovna kola o 6.-12.
3.
Stupanjod 12.-18. trajuda kola latinskog
4. Stupanjod 18.-24. goine sveuilite
Time je Komensky rani zastupnik naela cjelokupnog kolovanja
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
2/24
2
DRUGO RAZDOBLJE: prosvjetiteljstvo ili pedagogijsko stoljee(1700-1800)
a) John Locke, Immanuel Kant
Svi ljui trebaju sujelovati na prosvjedivanju razuma John Locke(1632-1704)
o Ljuski uh je tabula rasa, koju, kao to praznu votanu plou treba ispisati, izvana
valja ispuniti sarajima
o Hode sve stalee ogajati na isti nain: oni trebaju biti pouavani suklano umu
lako, kratko i s velikim izgledom za uspjeh
Immanuel Kant(1724-1804)
o 1784. formulirao ogovor na pitanje to je prosvjedenost
Prosvjedenost je izlaenje ovjeka iz njegove nezrelosti koju je sam skrivio.
Nezrelost je nesposobnost da se koristimo vlastitim razumom bez da nas
tkogo rugi voi Sapere aue imaj hrabrosti koristiti se vlastitim razumom! (geslo
prosvjetiteljstva)
o Kant naglaavanjem vlastitog miljenja predstavlja jednu liniju prosvjedenosti. Druga
linija pojmom prosvjedenosti obuhvada prijenos znanja i pouku, a zastupaju ju
filantropi
Temeljne misli razdoblja prosvjetiteljstva:
1.
Ogoj ri ovjek u svojim rukama
2. Ogoj voi u zbiljski ivot, a zbiljski ivot neporecivo trai ogoj
3. Postoji metoda valjana odgoja (tijek prirode)
4.
Ogoj moe shvadati ijete kao ijete, a ne samo kao malog oraslog (prava jeteta)
5. Potreba za odgojem utemeljuje zahtjev za obveznim kolovanjem za sve
6. kola se oslobaa starateljstva crkve
Max Weber: moderna je donijela tri temeljna sustava kao inovacije svaki s vlastitim
posustavom i ogovarajudom vlastitom inamikom razvoja:
1.
Kulturalni sustav, u prvom redu modernu znanost, odgoj i obrazovanje
2. Politiko-administrativni sustav, moernu ravnu ustanovu kao centralnu politiku
ustanovu
3.
Ekonomski sustav poetnu kapitalistiku trinu privreu
Odgoj je reakcija na modernu
b) Jean-Jacques Rousseau (1712-1778): predstavnik i nadilazitelj
prosvjetiteljstva
Njegova je osnovna teza: ovjek je o priroe obar, ali ga institucije ine zlim
Posljeica: ovjeka bi trebalo ogajati a a ga se ne izloi tetnim utjecajima kulture i rutva,
akle samo prema njegovoj vlastitoj priroi. To bi ona bila i najbolja pretpostavka za ravu
rutveni ugovor (contrat social).
Drutveni ugovor (Rousseauovo jelo) pokazuje, kako priroa i pojeinana volja mogu odi
u skla s rutvom: svaki ovjek treba svoju volju postaviti kao zajeniko obro po najvie
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
3/24
3
voenje zajenike volje. Opdenito obro se raa iz ragovoljne - umstvene - poreenosti
pojeinane volje zajenikoj volji.
Odgoj mora slijediti tijek prirodene nikoji cilj postavljen izvana
Ogoj mora biti prilagoen priroi kao organskom razvoju koji napreuje o stupnja o
stupnja. Formulirano rugaije: ogajatelj se treba suzravati, mijeati se to je mogude
manje. To se naelo ko Rousseaua naziva negativnim ogojem.
Dijete je bide koje svoje ispunjenje i svoju zrelost nosi u samom sebi
c) Filantropi prijatelji ljudi ili prijatelji privrede? Filantropi (gr. philanthropia = prijateljstvo prema ljuima) skupina pedagoga
Po jakim Rousseauovim utjecajem, teili su za religijski prosvijedenim, duorenim,
privreno umnim ovjekom
Njihov voedi zastupnik bio je J. B. Basedow(1724-1790)
On je 1774. Utemelji prvi filantropin, uzorni kolski zavo: bila je to alternativa za latinsku
kolsku uenost, otvorenost prema svijetu bez crkvenog nazora kole, mjesto gje se uemoderni jezici i prirodne znanosti
d) Industrijske kole Marljivost, proizvoljivost, rainost, teljivost bile su sposobnosti, koje su kao ieal
pojenako vrijeile za graanstvo, seljaku jecu i sirotinju.
U mnogim su mjestima bile utemeljene inustrijske kole
One su preenje, kukianje i pletenje djeceakle jeji ra povezivale s nastavom u
osnovnoj koli
1747. u Berlinu utemeljena je prva realna kola, te prve strukovne kole sreinom 18.
stoljeda
e) Johann Heinrich Pestalozzi (1746-1827): puki pedagog i filozof Preuzeo je siromanu jecu kako bi ih pouavao o sposobnostima potrebnim za ivot
(predenje, tkanje, bojenje pamuka..)
Opde obrazovanje ovjeka treba stajati ispre svakog obrazovanja poziva i stalea
Bio je jean o prvih koji je otroumno shvatio a s nastupajudom inustrijom kolabiva
potrebnom
kola postaje potrebnom za sve pozive: rutveno potrebno znanje tako je naraslo, a se bez
institucionalizirane pouke ono vie ne moe prenositi
Govori o tri stanja ovjenosti, tri sloja: ivotinjsko, rutveno i duoreno stanje. ovjek
posjeuje duorenu volju, a ona se moe razvijati ogojem
Ljuski ivot se bez ogoja ne moe usavravati
Kao a namah viim a okolnosti ine ovjeka, ali i ovjek tvori okolnosti meusobni
utjecaj i onos izmeu peagogije milieua (ovjek je proizvo svojih okolnosti) i duorene
autonomije (ovjek kao jelo sebe sama)
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
4/24
4
TREE RAZDOBLJE: njemaka klasika odgoj i obrazovanje ugraanskom drutvu u nastajanju (1800-1900)
Povezanost politike i ogoja je igrala oluujudu ulogu u procesu nastajanja graanskog
rutva u Njemakoj
Samo razoblje se moe opisati kao borba novog humanizma i pruske reakcije
a) Veliki pedagozi Schillerumjetnost kao posreovanje osjetilnosti i duorenosti, a igra kao autentini meij
obrazovanja
Schleiermacheropreke (onos starijeg narataja prema mlaemu)
Frbelprekolska peagogija i igraka naarenost
Herdersloboa i ogovornost ovjeka
Na borbu oko strukturne reforme kolstva u sveuilita u Pruskoj nitko nije utjecao toliko
koliko Wilhelm von Humbolt kao zastupnik novog humanizma
b) Humboldt (1767-1835) i sljedbenici
Obrazovanje je za njega bio put pojedinca ka samom sebi
Istinska svrha ovjekova jest najvie i najsrazmjernije obrazovanje njegovih snaga u jenu
cjelinu
Obrazovanjeod zanatlije do obrazovanogtreba biti oreeno iniviualnodu, totalnodu
i univerzalnodu
4 su temeljna stavka, koja ine jezgru Humbolt-Svernove reforme:
1. Prenost opdeg obrazovanja ovjeka prije svake potrebne izobrazbe za poziv
2.
kolstvo kao jeinstven sustav vodoravno podijeljen prema dobnom stupnju
3. Potiskivanje utjecaja rave u poruju ogoja i obrazovanja
4. Borba protiv mentaliteta podanika
c) Razvoj kolstva
1. Sveuilite
1809. Godine utemeljeno u Berlinu
Znanost je sustav nezavisnog miljenja, nevrijedi nikakav drugi autoritet doli autoritet
vlastitog miljenja
U sreitu sveuilita stoji obrazovanje kroz znanost kao filozofiju
2. Gimnazija
Reforma stare latinske kole u novu gimnaziju
Gimnazija je bila planirana kao rugi stupanj opdeg obrazovanja ovjeka iza elementarne
kole
Izraen je obvezni nastavni plan i program
U sreitu su bili nastava jezika i matematike (stari jezici i njemaki), ali takoer i estetika i
prirodoznanstvena nastava
Dok su nastavnici stare latinske kole preteito bilibuudi ili sprijeeni teolozi, pouavanje na
gimnaziji je postalo samostalnim pozivom uvoenjem vlastita ispita za pristupanje pozivu za
gimnazijske nastavnike
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
5/24
5
S ruge strane (loa strana) postoji kritika razvoja gimnazije: prenaglaavanje jezine
izobrazbe, zaputanje moernih prironih znanosti, tehnikih sposobnosti, znanja vezanih za
poziv, materijalno-korisnog rada..
Sve u svemu nastanak ravne elitne kole za izobrazbu slubenike uhovne aristokracije
Gimnazija je dugo vremena bila klasino-jezino-humanistika gimnazija
3. Realna kola
Izmeu gimnazije i elementarne kole postojale su realne i graanske kole
Nastale su o latinskih kola kojima nije uspio skok o gimnazija
Te kole, koje su bile usmjerene na trgovako-obrtnike saraje, kolebale su se ugo izmeu
vie puke kole, strune obrtnike kole i srenje ili vie opdeobrazovne kole
Ova kola je otvarala pristup oreenim slubenikim zanimanjima
Djevojke su jedva bile uzimane u obzir
4. Nova elementarna kola i obrazovanje njezinih uitelja
Reforme su trebale stajati pod humboldtovskim ciljemzaokret od nagomilavanja znanja ka
formiranju snaga i k opdem obrazovanju ljui
To se trebalo ostvariti uvoenjem Pestalozzijeve metoe, a moralo je poeti ko obrazovanja
uitelja
Tako su uitelji slani Pestalozziju a bi nauili metoiku i u Prusku a bi jelovali kao
multiplikator
U nekom periou ra uitelja je bio veoma ogranien (npr. zabrana knjievnosti njemake
klasike, raunanje s ecimalnim razlomcima i korjenovanje)
Uvode se nove vrste kole: srenje kole s proirenim pukokolskim nastavnim planom i
programom i jednim stranim jezikom
d) Johann Friedrich Herbart (1776-1841) i formalni stupnjevi nastave
Prema Herbartu ovjeka tvore iskustvo, ophoenje i pouka.
Iskustvo i ophoenje ne spaaju u ogoj; on njih nema u svojoj modi. Ostaje pouka
Obrazovanje kruga misli je bitan io ogoja
Obrazovanje kruga misli voi uobliavanju volje onosno svijesti i interesa
Izgranja misaonog kruga mora ustrojiti prema pomodnim stupnjevima:
1. Stupanj jasnode Uenik se najprije mora uubiti u ponuene nove preobe, mora
ih jasno shvatiti i razumjeti o emu se rai
2.
Stupanj asocijacijeNajprije valja jo izolirane, pojeinane ijelove prispojiti,pojeinani elementi se meusobno uruuju
3.
Stupanj sustavaNovozapaeno se povezuje s ved postojedim krugovima preobi,
ono biva sistematizirano
4. Stupanj metodeRezultat uenja se primjenjuje, postupak postie svoj cilj
Herbartovi osnovni elementi (opaanje, miljenje, preraa sve o primjene) zajeno
predstavljaju razumni opis stupnjeva usvajanja koji vrijedi za spoznajni proces
To je ralanjivanje nazvano i artikulacijanastave: tj. Njezino jasno stupnjevanje u slijedu
oreenih koraka. To ui jo anas svaki uitelj-pripravnik, premda po drugim kriterijima
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
6/24
6
Njegovi uenici su alje razvili Herbartovu temeljnu misao o planu pouavanja po
stupnjevima kulture, pri emu je starosna ob uenika oveena u svezu s stupnjevima
napreovanja ovjeanstva
No oni su Herbartovo otkride, po sebi genijalno, potpunoformalizirali pa je, nakraju, svaka
nastava planirana prema istoj shemi
ETVRTO RAZDOBLJE: protest-reformska pedagogija (1900-1933) Reformsko-peagogijski pokret esto se povezuje za protest protiv formaliziranja nastave o
strane herbatrovaca
Reformsku pedagogiju se ne da opisati. Ona je nacionalno/internacionalna pojava, teorijski
nejeinstvena, obuhvada posve heterogena strujanja, politiki se artikulira krajnje razliito, a
ak ni u peagogijskom pogleu nije postojana veliina.
Treba uzeti u obzir da je reformska peagogija imala svoj temelj u snanim rutvenim i
socijalnim procesima: emografske promjene, inustrijalizacija, raniki pokret,koloniziranje, naoruanje prije 1. svjetskog rata. Stoga se reformska peagogija ne moe
razumjeti bez poglea na opdu kritiku kulture onoga vremena
a) Kritika kulture Julius Langbehn (1851-1907)otro je kritizirao raspaanje obrazovanja, umjetnosti i kulture
i zauzimao se za ono stvaralako, za osjedanje, naro (s jasnim antisemitskim tenencijama)
Paul de Lagarde (1827-1891)- traio je (s nacionalistiki prizvukom) a mlae ne treba
prevakavati ieale prajeova, ved treba razvijati vlastite ieale usmjerena na buudnost
Friedrich Nietsche (1844-1900)kritika historicizma obrazovanja i destruktivna kritika
morala
b) Drutveni i drutvenopedagogijski pokreti Reforme ogoja zaputenih (o zatvora o ogojnih misli o zatvoru za mlae) i
rutvenopreagogijska skrb
Pokret enatraenje aktivnog i pasivnog izbornog prava i mogudnost obrazovanja.
Obrazovanje jevojaka i ena postaju po prvi put posebnom temom i u povijesti peagogije
Pokret mlaeiobacivalo se je noenje baruna i kravata, zagovaralo mijeanje grupe
mlaida i jevojaka, povezanost s priroom i njega priroe, ali su zazvuali i nacionalni
tonovi, a njegovalo se naelo oabranih
c) Pojedinani pedagogijski pravci
Stoljee djeteta Ellen Key
Vaan poticaj reformske peagogije bila je knjiga Stoljede jetetaveanke Ellen Key. Ona je
traila a se pri razmiljanju raikalno polazi o jeteta
Mnogi peagozi su kritizirali autoritet aministracije, jenostranu kolu prinue, kolu rijei,
knjige i uenja.
Novakolska utemeljenanaglaavala su element sloboe (slobone walorfske kole),
kolski ivot umjesto puke nastavne ustanove, bliskost ivotu i prironu nastavu
Maria Montessori je htjela aktivnost unapreivati ved u obi malog jeteta
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
7/24
7
kola samodjelatnosti i radna kola: B. Otto G. Kerschensteiner H. Gaudig
Bertolt Otto(1859-1933)obrazovanje se je trebalo ostvarivati na podlozi onoga, to su
djeca sama pitala, bez ocjenjivanja, s potpunom slobodom glede nastavnog plana i programa.
Postojalo je suupravljanje uenika, sabor uenika i ueniki su
Pokret rane kole(naglaava samostalan ra uenika) sastojao se o va razliita glavna
pravce
S jedne strane je to bio mnchenski graski kolski savjetnik i profesor Georg
Kerschensteiner (1854-1932). On je knjikoj koli suprotstavio manualni ra kao i
samodjelatni duhovni in uenika. U kolama je stvorio raionice, zbliio je poziv i kolu (on je
otac strukovne kole). Polagao je veliku vrijenost na oblikovanje karaktera pri rau i
naglaavao vrijenost raa za strukovno obrazovanje.
Meutim, Kerschensteinerov ogoj graana pokazuje jaku ieologijsku crtu, kaa trai
uenje socijalnih vrlina u slubi zajenice
S ruge strane, to su bili Lajpciani oko Huga Gaudiga(1860-1923) koji su ali peat pokretu
rane kole. Oni su razvili niz praktinih metoa (tehnika rada) za svaku nastavu. Te sumetoe trebale unaprijeiti samostalnu razrabu tema o strane uenika. Gaiigov je cilj bio
obrazovanje za osobnost u smislu uhovnog samostalnog, kritikog ovjeka sa svestrano
formiranim snagama (to, dakako, uvijek unutar nacionalno-ravnih ciljeva ogoja). Ono
najvanije je bio sloboan, uhovan kolski ra
Politiki koncept reforme kole
Ako je rana kola jo smjerala ka poboljanju nastave bez korjenite kritike kole, rugi nacrti
su ili alje i uzeli su na nian osnovno obiljeje institucije kole.
Rus Blonski (1884-1941) zacrtao je kolu proizvonje, koja je naglaavala obrazovnu
vrijenost inustrijskog raa, a kolu shvadala kao rano mjesto prema inustrijskom uzoru. Savez olunih kolskih reformatora u Njemakoj, po vostvom Paula Oestreicha (1878-
1959), razvio je ieju elastine jeinstvene kole, koja je za cilj imala bratski ogoj u smislu
etikog socijalizma (sujelovanje uenika, roitelja i uitelja, zajeniko upravljanje kolom,
integracija zanatskog i duhovnog obrazovanja)rani nacrt osnovne koncepcije kole naih
dana
Pokret za umjetniki odgoj
Glavni inicijator Pokreta za umjetniki ogoj bio je hamburki uitelj i ravnatelj umjetnike
hale Alfred Lichtwark (1852-1914).
On je zagovarao naela originalnosti, fantazije, osjedanja i vlastitog izraavanja. Amaterizamse ovaio nasuprot akaemiziranju umjetnosti s umjetnikim ogojem kao naelom
Pokret seoskih odgojnih domova
Pokret seoskih odgojnih domova imao je obuhvatno postavljen cilj povezan s prirodom i
unapreenjem osobnost.
Opirali su se nezdravim uvjetima moderne velikogradske civilizacije i zagovarali su jedinstvo
kole i oma, vedu vanost ogoja o nastave, manualni ra, raionice, koeukaciju,
obiteljsko uenje u skupnom ivotu (uiteljski brani par kao roitelji)
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
8/24
8
Brojni daljnji pokreti i poticaji
Bilo je to vrijeme mnogih eksperimentalnih kola, novoutemeljenih kola premda su
milijuni jece i alje pohaali staru kolu carskog vremena
Najistaknutiji primjer je kola Jena plana Petera Petersena (1884-1952) (kola ivotne
zajednice)
Treba spomenuti i utemeljenje pukih sveuilita i uspostavljanje pukih knjinica
PETO RAZDOBLJE: nacional-socijalizam poratno vrijeme suvremenost (1933-1993)
U smislu povijesti ideja to razdoblje, sarajima, ne pripaa relevantnima
Ogoj za faistiku ravu, militaristiki ogoj uz prezir prema ovjenosti za mlaide i
ieologija majke za jevojke, iskoritavanje ljuske potrebe za zajenicom i rutvenodu,
ogojno naelo voenja i slijeenja/poslunosti, naglaavanje tjelesnosti usmjerene prema
vojnoj poobnosti i prema sposobnosti raanja. Cjelokupna smea ieologija zasluila je samo jean ogovor koji se nalazi u zahtjevu
Theodora W. Adornanajviim ciljem svakog ogoja treba biti a se jo jeanput ne ponovi
Auschwitz
U praksi obrazovne politike nacional-socijalizam se usreotoio na etiri toke:
1. kolstvo je bilo sarajno i organizacijski objeinjeno
2. Ulanjenje mlaei u partijske saveze izvan kole, kako bi se postigao politiki ogoj
izvan kole
3.
Negativna selekcija rasno manjevrijenih, pozitivna selekcijaosposobljene
njemake jece
4.
Izgranja sustava izvankolskih ustanova za aljnju izobrazbu i obrazovanje za
partijski i inovniki pomlaak
Na putu u sadanjost
Peesete goine opdenito vrijee kao razoblje opde restauracije, tj. Ponovne uspostave
traicijskih obrazovnih struktura na cijelom poruju
Tek ezesetih, a jo vie seamesetih goina olazi o zamaha osuvremenjivanja:
zapoinje kritika naslijeenih obrazovnih ustanova. Opdi val reforme zahvada kole, nastavne
planove i programe te oblikovanje nastave
Osamesete goine onose, zbog financijske situacije, meu inim, totalni zastoj
zapoljavanja peagoga, aljnje opaanje zabrana obavljanja poziva zbog pripanosti
organizacijama neprijateljskih ustavu
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
9/24
9
1. RAZDOBLJE:
Prijelaz iz srednjeg vijeka k
moderni
J. A. Komensky (1592-1670)Didactica Magna,Orbis pictus
1700
2. RAZDOBLJE:
ProsvjetiteljstvoPeagogijsko stoljede
J. Locke (1632-1704)Misli o odgoju
J. J. Rousseau (1712-1778)Emile, Contrat social
I. Kant (1724-1804)to je prosvjedenost?
Filantropi (Basedow, Salzmann, Rochow, Campe)
Inustrijske kole
J. H. Pestalozzi (1746-1827)Lienhard iGertrua, Pismo iz Stanza, istraivanja
1750
1800
3. RAZDOBLJE:
njemaka klasika,graansko rutvo unastajanju, novovjeki
obrazovni sustav
F. D. Schleiermacher (1768-1934)Predavanja
J. F. Herbart (1776-1841)Opda peagogija F. D. Frbel (1782-1852)Ogoj ovjeka
W. v. Humboldt (1767-1835)Humboldt/Svernke reforme, sveuilite,uiteljska kola, gimnazija, elementarne kole
A. Diesterweg (1790-1866)
Realne kole
Herbartijanizam
1850
1900
4. RAZDOBLJE:
Reformska pedagogija
E. KeyStoljede jeteta
H. Lietz, G. Wynecken, P. Gebeeb, seoski odgojni
omovi, pokret mlaei, pokret ena,rutveno/peagoki pokreti
B. Otto, G. Kerchensteiner, H. Gaudig, P.
Oestreichkolska reforma1933
5. RAZDOBLJE:
Nacionalsocijalizam, obnova,
saanjost
NScentralistika ravna pedagogija
Razdoblje restauracije
Pokuaji obrazovne reforme1945
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
10/24
10
Ciljevi i norme u odgoju
Razlikovanje ciljeva, normi i vrijednosti
Cilj
Cilj u uem smislu slui konkretnoj svrsi i opisu praktike intencije glee jelatnosti
Ciljevi opisuju ili propisuju neko eljeno stanje ili sposobnost
Ciljeve netko (snagom autoriteta ili modi) postavlja
Oni navoe ieal za onoga koga treba ogajati (eukan)
Impliciraju zahtjev za jelatnodu ogajatelja
Brezinka pie a cilj ogoja opisuje neku za eukana kao ieal postavljenu psihiku
ispoziciju i a o ogajatelja trai, a on jeluje tako a eukan zaani ieal ostvari to je
mogude potpunije
Norma
Norma je uvjerenje/preoba o zaanu stanju koje poiva iza cilja.
Norme su se razvile u uim vremenskim razmacima i vrijee za vedi kulturalni krug (npr.
ljudska prava)
Normu moemo razumjeti i kao generalni zahtjev koji ne vrijei pojeinano ili jenokratno
Vrijednosti
Od normi se razlikuju vrijednostina kojima se one temeljetemeljne vrijednosti (npr.
vrenovanje neega kao obro/loe)
Temeljne vrijednosti(npr. vrednovanje neeg kao obro/loe)
Norma(npr. ne ubij)
Odgojni cilj(npr. odgoj miroljubivosti)
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
11/24
11
Funkcije i svojevrsnosti odgojnih ciljeva
Djelovanje nije mogude bez ciljeva
Oluke glee oreenih ciljeva i iza njih poivajudih normi i vrijenosti, onose se u praksi
Da bi pruili mjerilo za kontrolu uspjeha, ciljevi trebaju biti formulirani kao pojmovi kojima se
oreuje proukt (a ne proces) Cilj odgoja rauna s oreenim srestvima ogajanja (o pohvala/kuenja,
nagraivanja/kanjavanja sve o knjiga, institucija)
Cilj odgoja i stil odgoja povezani su
Ciljevi odgoja danas
Dok su sve do 60-ih goina bili u sreitu isciplina, ispunjavanje unosti, poslunost,
poreak it., posljenjih je goina olo o promjene vrijenosti, a time i o promjene ciljeva
odgoja
Naglaavaju se vrijenosti samorazvijanja (emancipacija, upravljanje samim sobom,sposobnost za kritiku, itd.)
Struja suprotna ovoj naglaava unosti i vrijenosti prihvadanja (savjesnost, marljivost,
spremnost na uklapanje u neki red)
Suvremena rasprava krede se izmeu tih polova:
o Na jenoj strani naglaavanje zrelosti, suionitva i emancipacije
o Na rugoj strani se otro kritizira a bi anas sumnjiavost bila ispre vjerovanja,
kritika ispred ljubavi, svjetonazorska usmjerenost ispred usmjerenosti na znanost,
neograniena sloboa izbora ispre svijesti o unosti
Ostaje injenica, a norme i bitni ciljevi ogoja nastaju uvijek u ijalektikom procesu izmeu
dvaju polova: iskustva i refleksije
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
12/24
12
Modeli odgoja
Odgoj kao komunikacija, interakcija i reprodukcija
U svojemu klasinom jelu o teorijama ogojnog proces, Mollenhauer razlikuje tri pristupa:
1. Odgoj kao komunikacijsko djelovanjeu toj su komunikaciji vane njezina kognitivna
struktura, efinicija onosa, te saraji komunikacije i simbolika srestva
komunikacije
2. Odgoj kao interakcijaprema teoriji simbolikog interakcionizma, ogojni proces je,
na socijalnoj mikrorazini, simboliki posreovano jelovanje
3.
Odgoj kao reprodukcijataj pristup nastoji materijalistiki utemeljiti
interakcionistiko shvadanje ogoja. Ogoj je time re-produkcija ekonomskih odnosa
modi i uvjet proizvonje
etiri modela - Kron1. Funkcionalni-intencionalni odgoj
Funkcionalni ogoj misli o rutveno jelatnim imbenicima, koji nisu stvoreni a bi
ogajali, ali utjeu na mlae. Spektar takvih imbenika obuhvada televizije,
ilustrirane asopise i uopde meije, socijalne norme, sve o obiaja ili navika
U intencionalnom ogoju u sreitu je onos face-to-face i namjerni utjecaj
pedagogije
Intencionalni i funkcionalni ogoj ograniavaju jean rugoga
2.
Peagoki onos
Ovaj model opisao je ponajprije Hermann Nohlunutar reformske pedagogije, u prvoj
tredini 20. stoljeda, kao peagoki onos, a znai strastan onos zrela ovjeka
prema ovjeku-u-postojanju, i to porai njega sama, a tako oe o vlastita ivota i
oblika
Ogajatelj pojenako uzima u obzir stvarnost mlaa ovjeka, kao i anticipiranu
idealnost
Pritom je i dijete aktivno i odgovorno za svoj proces odgajanja i obrazovanja, pa se
stoga rai o meusobnom onosu
3. Ogoj kao promjena ponaanja
U bihevioristikoj psihologiji uenja polazi se o injenice a organizam pokazuje
spontane aktivnosti, ali se i oblikuje pojaanjem svog ponaanja
Definicija ponaanja opazivi i mjerljivi postupciomoguduje postupno izgraivanje
pojeinanih jeinica ponaanja i njihovo kombiniranje u sloenije nizove ponaanja
Time postaje pedagogijski relevantna efinicija jasnih ciljeva za socijalno ponaanje
kao i oblikovanje ogovarajude okoline koja eljeno ponaanje jaa
4.
Ogoj kao simbolika interakcija
Ova teorija nastoji pokazati kako rutvo ini ovjeka rutveno sposobnim za
jelovanje, kako ovjek uspijeva postati nezamjenljivim subjektom, te kako mu polazi
za rukom izgraditi vlastiti identitet
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
13/24
13
Simboliki interakcionizam s pomodu misaone figure inter-akcionizam prekida s
preobom o ogoju kao jenostranoj intencionalnosti o strane ogajatelja
Strukturalni model odgoja
Razliite efinicije pojma, moeli i teorijske osnove o ogoju au se saeti samo u
otvorenom moelu, tj. onom koji je povoljan za irenje i sarajno ispunjavanje.
On se moe onositi samo na opde strukturne momente ogoja kao na polje djelovanja
razliito o rugih poruja ivota, ali se ne moe utvriti to je obar a to lo ogoj,
koje su norme, a koji ciljevi
Takav moel nede obuhvatiti bit ogoja u fenomenologijskom smislu, on de ponuiti
elemente mogudeg pojanjavanja pojmova
1. Odgoj je intencionalan; on nastoji ostvariti ciljeve, norme i vrijednosti. Odgojno
zbivanje je svojom intencionalnom strukturom usmjereno na ukidanje sama sebe. Ne
postoji odgoj bez ciljeva i svjesnosti2. Odgojno zbivanje je interakcijski proces. U njemu se tumaenje smisla i ranji
usmjeruju na jelovanje rugoga. Ogajatelj i eukan uzimaju meusobne uloge
kojih karakter ovisi o rutvenom institucionaliziranju ogoja. Nema odgoja bez
meusobnog utjecaja
3. Procesi koji pritom nastupaju su mnogostruko metoiki organizirani i upravljeni na
uvjete uenja adresata, koji je pak pozvan na samodjelatnost. Ogoj kao injenje ne
postoji
4. Odgoj jeukljuujudi ciljeve i procese interakcije upleten u historijsko-rutveni
kontekst, pa polijee procesima promjene. Ne postoji odgajanje kao takvo
5.
Ogoj se ostvaruje kroz saraje, premete, teme, it., koji se onose na kognitivnurazinu (znanje, uvi) afektivnu razinu (stavovi) ili razinu jelovanja (umijeda). Ne
postoji ogoj u (zrakopraznom) prostoru lienu saraja
Drutveno-historijsko-socijalni kontekst ivota
Institucije ivota (npr. kola, obitelj)
odgajatelj edukandinterakcija
Opadanje kompetencije uloge
Namjerno metoiko jelovanje
Predmeti teme
Odgojni ciljevi (norme, vrijednosti)
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
14/24
14
Zahtjevi suvremene pedagogije
Iritacija postmoderne
Pojmom postmoerna obuhvaden je ubokoseniproces promjene i kritika moerne
Po moernom se misli razoblje o prosvjetiteljstva sve o posljenjih esetljeda 20.
stoljeda
Izazov postmoderne
Postmoenim miljenjem nije bila samo razvijena kritika analiza kulture
Ne postoji vie jeinstvo, ne postoji nikakav osiguravajudi temelj, nema nikakvog boga:
Oabire se pluralizam stilova ivota, traga se za iniviualnodu umjestoza ientitetom
zahtjev za sposobnodu sueljavanja i tolerancije naspram iniviualnosti rugih
Postmoderna i pedagogija/znanost o odgoju
Konrad Wnsche kontingencija umjesto telosa tj. u svako oba biti otvorenim za
bilokakvo iskustvo namjesto telosa, dakle ciljnog normiranja odgoja
Dvije linije rasprave:
o Dieter Lenzen zalae se za refleksivnu znanost o ogoju. Prema njemu se teoriji
naprosto ne moe vratiti njezina referencija s pomodu nove efinicije onosa teorija-
praksa, jer postoji hiperstvarnost koja poiva onkraj znanstvene teorije i prakse
o Helmut Peukert pita, ne voi li takvo miljenje bijegu pre globalnim problemima i
fragmentiranju zbiljnosti uz pomod inustrijske kulture oreene meijima. On kae
a se je peagogijsko miljenje moerne uvijek upravljalo kritiki i prema samomusebi i to:
Time to je pokretanje rutvenog razvoja bilo ujeno i protest protiv
njegovih razornih tendencija
Time to je to miljenje tragalo za alternativama i novim ivotnim oblicima,
koji su trebali izvesti iz otuenja
Saanja znanost o ogoju treba sebi:
1. Postaviti pitanje o normativnim posljeicama peagoke interakcije
2. Na temelju tog zahtjeva, razvijati neku teoriju odgoja i obrazovanja
3. Dovesti u svezu ogovarajudom teorijom rutva i njegovim posustavima
Aktualni zahtjevi pedagoke prakse i pedagogijske teorije
Ekologija mir Trei svijet Ekoloka kriza(troenje prironih resursa, unitavanje prironog okolia, globalne klimatske
promjene) posljenjih je goina ovela o zahtjeva za novim uenjem. Razvila su se tri
razliita iaktika koncepta:
1. Ogoj za okolini svijetrjeenje krize trai se izmijenjenom tehnikom i znanodu i
trai se neki novi onos prema priroi i buudnosti
2.
Ekoloko uenje naglauje razvoj samooblikovanih ivotnihprostora
3. Ekopedagogija kritiki preispituje prirone znanosti i tehniku kao vlastitu maksimu
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
15/24
15
Odgoj za mirpokuaj a se rat, sila i ugnjetavanje u ogojnom procesu tumae kao razlozi
nemogudnosti ljuskog zajenitva. Cilj je promjena zauzetih stavova. U ogoju za mir voeda
su etiri naela:
1. Analiza aktualnih konflikata
2. Razvoj sustavnih preobi koje se onose na mir
3.
Ukljuenje historijske imenzije
4. Izgradnjapraktikih oblika postupanja koji se onose na mir
Tredi svijetpovezivanje i uzimanje u obzir subjektivne pogoenosti uenika (oakle olazi
guma za nae tenisice?)
Interkulturalni odgoj
Tema Tredi svijets problematikom useljenika neposreno se preplide s tematikom
intekulturalnog odgoja.
Socijalizacija inozemne jece i mlaei pradena je temeljnim sukobom: ta jeca i mlae su
izloeni vama razliitim sustavima vrijenosti, normi i ponaanja, meu kojima se onisvakodnevno moraju snalaziti i to s ozbiljnim posljedicama po razvoj njihova identiteta
Dananji interkulturalni ogoj naglauje a upravo heterogenost treba shvatiti kao ansu
uenja. Djeca trebaju biti ogajana u rutvu obiljeenom raznovrsnodu. To znai promjenu
cjelokupne nastave, promjenu kurikuluma, nova srestva pouavanja itd.
Jedan od glavnih problema je nastava iz materinskog jezika koju treba organizirati za
inozemne uenike
Ciljevi multikulturalne nastave su razvijanje sposobnosti zapaanja kulturalnih razlika i
kulturalne mnotvenosti, ali i sposobnosti kritike kulture, zajenikog razvoja ivotnih
mogudnosti, te pomod ko tranja izlaza iz konflikata
kolska nastojanja imaju samo ogranien uspjeh. To se pokazuje meu inim to tome, to
otprilike polovica inozemne mlaei ne obiva nikakvu izobrazbu za poziv
Problemi u podruju socijalne pedagogije ini se a otru granicu izmeu problematinih i normalnih situacija u kojima ijete
raste, nije lako povudi
Pokazalo se, npr., kako su djeca rastavljenih roditelja u 30%-50% sluajeva normalna
Nasilje je za kole svakonevna pojava. Drogiranje je ved ugo problem mlaei i srenjeg i
vieg sloja
Problemi kojima se bavi socijalna peagogija lee u svakom polju socijalizacije: promjene
obitelji kao instancije socijalizacije, promjene u mlaei i njenim subkulturama
Treba se pozabaviti problemima: zlostavljanje djece, seksualna zlouporaba, samoubojstva
ko mlaei, rastudi psihosomatski poremedaji i bolesti. Treba razmisliti i o uinku medija na
jecu i mlae
Postavlja se pitanje, treba li socijalna peagogija jeino ublaiti probleme to ih stvara
rutvo? Mora li ona moa, kako bi se olo o uzroka u peagogijskom promiljanju
rutvenih onosa, pokazivati gje valja zahvatati politiko-rutveno?
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
16/24
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
17/24
17
2. Urbanizacijomu porastu ujeno slabe rutvene kontrole: u graovima nas mori
anonimnost, nepripadanje i otuenost, sa svim popratnim pojavama to voe
kriminalu. Istoobno de odi o pojaanog sueljavanja s ljudima najrazliitijih
vrijenosnih preobi. Pluralistiki sustav vrijenosti de praviti tekode onima koji za
svoje jelovanje oekuju tvru voedu liniju: rast de sklonost spram faistike ili
rugih razrjeiteljskih ieologija
3. Znatno ue pohaanje kole sve vedeg broja mlaih jaat de birokratsku tendenciju
u upravljanju obrazovanjem. To znai opasnost, a mlai ljui sebe sve vie oivljuju
kao objekt organizacije rutva neprozirne strukture
4. Obrazovanje i steene sposobnostise u rutvu koje ui kaovie o porijetla i
steena imutka. Informacije koje su potrebne upravo glee eksplozije znanja
tehnologijski su lake raspoloive. To za obrazovne institucije ima loe posljeice:
uenje postaje vanijim o pouavanja. Za kolu to znai preispitivanje njezina
saraja koji se ui to se mora uiti, to ne
5.
Cijeli sustav obrazovanjastoji pred jednomfazom porastakoja nikad prije nijepostojala. Barem 80% mlaih de svoje obrazovanje prouiti. vrsta vezanost za
ikakvu oreenu izobrazbu za poziv vrijei sve manje. Vanim de biti opde
obrazovanjekako bi se ovlaalo irokim spektrom neprevienih zaataka. Sve se
vie naglauje razvoj tzv. kljunih sposobnosti(npr. modanalitikog miljenja,
sposobnost timskog rada, samostalnost, samoinicijativa i sl.)
6.
Oblici uenjade se ubuude promijeniti. Meiji kao sklaita informacija izmijenit de
tradicionalnu ulogu uitelja. Uitelj buudnosti de prije biti ijagnostiar uenja, koji
uenicima na raspolaganje stavlja priklaan materijal za uenje i pomae im
savjetom. Umnaat de se TV-teajevi, uenje stranih jezika it. Porast de uenje u
manjim skupinama s 10-20 suionika, te informiranje u vedim grupama, zatim timskai visokoiniviualizirana nastava. kola buudnosti biti de kola rutva koje ui,
rutva raznolikih i mnogostrukih potreba
7. Obrazovne ustanove de morati proiriti svoju funkciju pouavanja, kako bi ved u
saanjici za jecu i mlae bile smisaonim iskustvenim prostorom. To znai
rjeavanje sve vede potrebe za savjetovanjem uenika ko rjeavanja osobnih
problema, pitanja oabira buude kole ili profesije i pomod ko ogojnih tekoda
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
18/24
18
Socijalizacija
to znai socijalizacija? Ne postoji oreena socijalizacija, ved samo teorijske postavke o socijalizaciji
Socijalizacija je pojmovni konstrukt, snop teorijskih pitanja i problemskih postavki. To je
oue u stvarnosti postojedi, sli ne konkretni opipljiv premet istraivanja. Ako hodemo: ti je
moel koji slikovito prikazuje ono to nije tako zorno.
Pojam socijalizacijeuveo je francuski d+sociolog Emile Durkheim (1907), a bi oznaio
ogaanje porutvljenja ovjeka, tj. jelovanje rutvenih uvjeta na oblikovanje ljuske
osobnost.
Opdenito prihvadena efinicija Geulena i Hurrelmanna: socijalizacija se moe shvatiti kao
proces nastajanja i razvoja osobnosti u meusobnoj ovisnosti o rutveno posreovanom
socijalnom i materijalnom svijetu okoline. Pritom je osobito vano kako se ovjek izgraujeu rutvenog subjekta sposobna a jeluje
Socijalizacija se usmjerava
1.
Protiv jednostrano biologijskih shvadanja, koja razvoj ovjeka svoe na genetski
unaprije ane imbenike ueenosti
2. Protiv iealistike i iniviualistike pozicije, koja prihvada imanentan proces
sazrijevanja za genezu osobnosti
3. Protivpedagogijski reducirane perspektive, koja u sreite peagogije stavlja
intencijski utjecaj ogajatelja na mlaa ovjeka (peagogijski onos)
Jenostavnije reeno: pri postavljanju pitanja u smislu teorije socijalizacije stoji postajanje
lanom u nekom rutvu
To postajanje lanom se u teoriji socijalizacije razmatra:
1.
S obzirom na subjekt: naglauje se aktivna uloga orastajudeg ovjeka u procesu
razraunavanja jer on samo tako postaje rutvenim subjektom sposobnim za
djelovanje
2.
S obzirom na institucije: koje postavljanje ciljeva, koju funkciju imaju rutvene
institucije, kako posreduju vrijednosne stavove
3. S obzirom na kulture: to ljue nekog rutva ili grupe povezuje jene s rugima, to
ih ini slinima, to je njihova kultura
U sreitu novijih istraivanja socijalizacije stoji moel subjekta koji prouktivno preraujestvarnost. To znai a obje velike jeinice analize, rutvona jednoj strani i organizacijska
psihana rugoj, nalaze svoje sjecite u osobnosti, odnosno u razvoju osobnosti. Sam proces
posredovanja zbiva se bitno interakcijom, komunikacijom i aktivnostima.
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
19/24
19
Najvaniji teorijski pristupi Ko Hurrelmanna i Tillmanna razlikuju se velika klasina teorijski poruja:
1. Psihologijske (bazine) teorije: to su psihologija uenja i ponaanja, psihoanaliza,
kognitivna (i razvojna) psihologija i ekologijska osnova
2.
Sociologijske (bazine) teorije: strukturalnofunkcionalna teorija, interakcionistiateorija i rutvena teorija (ukljuujudi materijalistiku osnovu)
Mnotvopristupa kompleksu socijalizacije potvruje kako ne postoji oreenasocijalizacija
Psihologijske teorije
a) Psihologija uenja i ponaanja
Temeljni iskazi
Uenje se u klasinom biheviorizmu shvada kao nastajanje veza izmeu poraaja i reakcije
Ponaanjese tumai kao rezultat ovjekove reakcije na impulse (poraaje) iz okoline
Pritom nije oluujudi niti genetski utjecaj niti unutarnji proces sazrijevanja: naprotiv,ponaanje se istrauje kao preraa iskustava nastalih utjecajima okoline
Glavni koncepti bili su pritom klasino uvjetovanje i operantno uvjetovanje
Prema tom konceptu ovjek je naelno spreman za aktivnost; njegovo operantno
ponaanje ima najprije obiljeje pokuaja i pogreke, pri emu o stjecanju oreenih naina
ponaanja (uenja) oluuju pozitivna ili negativna potkrepljenja
Kritika
Teorijske osnove pokazuju mehanicistiki moel ovjekova ponaanja i uenja, jer su
unutarnji psihiki procesi naprosto poreeni crnoj kutiji koja se ne a ispitivati; ispituju se
tek kratkotrajne sekvence uenja koje ne voe nekomu moelu razvoja u smislu ontogeneze
ovjeka niti nekom obuhvatnom moelu osobnosti; najposlije, rutvena strana toliko vanih
uvjeta okoline ne sagleava se kritiki
Bitan napredak pokazuju noviji radovi Alberta Bandure (1979.) o uenju prema moelu. Ali,
preuzimanje ponaanja nekog moela nije puka imitacija. U ophoenju s rugim ljuima
(socijalni moeli), mi graimo kognitivne sheme i sustav pravila koji upravljaju naim
ponaanjem. Time uenjem (suklano bihevioristikom postulatu) ostaje ovisno o socijalnim
utjecajima i onosima, ali se naglauje vlastita ovjekova aktivnost te kognitivna preraa
b) Psihoanaliza
Temeljni iskazi
Sve psihoanalitike kole naglauju znaenje nesvjesnogza ljudsku osobnost, njezino
nastajanje, njezino ponaanje
Pozadina prividno namjernih i racionalnih radnji su nama skrivene nesvjesne sveze
Te psihike strukture izrastaju na procesima izmeu roitelja, jece i svijeta okoline, u
procesima osjetilno emocionalne interakcije
Mertens: Teite je na naglaavanju transakcijskog i na ukljuenju nesvjesnih oekivanja i
fantazija
Nastajanje (konfliktne) subjektivnosti zbiva se prema tom shvadanju u stalnom procesu
interakcije, tj. afekti, spoznaje i namjere ovjeka promatraju se kao izraz interakcijskih scena
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
20/24
20
Za postavke teorije socijalizacije o znaenja je takoer i model fazapsihoseksualnog razvoja.
Taj se moel usmjerava prema tijeku libiinoznog zaposjeanja razliitih regija i ujeno
integrira upravo ocrtane instance
Psihoseksualni razvoj djeteta1. faza Oralna faza(1. goina ivota) Erogena zona: usta
Zadovoljenje: sisanje
Objekatski odnos prema majci
2. faza Analna faza(2.-3. god.) Erogena zona: marZaovoljenje: zaravanje, otputanje
3. faza Falusna faza(2.-5. god.) Erogena zona: penis odn. klitoris
Zaovoljenje: masturbacija se zavrava edipovskomsituacijom
Ientifikacija s istospolnim roiteljem, time psihikospolno diferenciranje
4. faza Daljnje faze Izlaenjem iz eipovske situacije ijete stupa u seksualnufazu latencije, koja se zavrava stupanjem u pubertet(oko 13. goine ivota)
Kritika
Novija psihoanaliza znatno je korigirala, proirila i varirala Freuove osnovne postavke
To se ae pokazati npr. na nastajanju spolnog ientiteta, o ega olazi ved nakon roenja.
Za nj nikako nije presudna samo Edipova faza
c) Kognitivna psihologija razvoja
Temeljni iskazi Jean Piaget je osniva teorije kognitivnog razvoja
Polazi se o opde sklonosti subjekta a se prema materijalnoj i socijalnoj okolini onosi tako
da ju aktivno usvaja: ljudi svojim djelatnim aktivnostima dospijevaju do nekog razumijevanja
okoline ovjek koji orasta razvija svoje unutarnje strukture u interakciji s uvjetima
okolnog svijeta
Dijete se razvija samo, ali ono to ne ini potpuno slobono i nevezano, ved se prilagouje
okolini. Ono to ini u jenom utvrenom reoslijeu
Piaget je izradio sheme poretka za te procese usvajanja i prerade
Kognitivne strukture formiraju se genetski
Kritika
Kritiki je bilo zapaeno na raun Piageta sljeede: jeva a igraneku ulogu oblik socijalne
onosno materijalne okoline, kvaliteta socijalnih interakcija u rutvenim grupama, te nain
konkretna oblikovanja socijalnih uvjeta ivota, jer se svijet okoline shvada samo kao neke
vrste meij gje se razvoj osobnosti zbiva
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
21/24
21
d) Ekologijski pristup
Temeljni iskazi
Teorijski pravac ekologije psihologije razvio je Bronfenbrenner
O Piageta je preuzeta teza o aktivnu ovjeku koji kreativno usvaja svijet okoline
No, kako i okolina utjee na ovjeka, postaje nunim i mogudim proces meusobneprilagobe u smislu prava onosa meusobnosti
Kritika
Koncept je oved nov. Stoga konkretni empirijski istraivaki raovi koji se na njemu
zasnivaju zasa zaostaju na mikroanalitikoj razini i manje obuhvadaju sloene veze
socijalnokulturalnih uvjeta
Sociologijske teorije
a) Strukturalnofunkcionalna teorija
Temeljni iskazi
Socijalizaciju glea iz perspektive promatraa (ili na makrorazini)
Talcott Parsons (1902-1979) je utemeljitelj teorije
Pitanje je: Koji su uvjeti stabilnosti jednog rutvenog sustava?
Pojam strukturaoznauje statiki aspekt sustava
Pojamfunkcijaoznauje inamiki aspekt sustava
Parsons razlikuje razliite sustave:
1. Organski sustavovjekove osobnosti ine osnovne fiziologijske funkcije
2.
Psihiki sustavima zadatak da te nagonske energije ovjeka upravi ka rutvenoprihvadenim putovima
3. Socijalni sustavoznauje obrazac onosa izmeu onih koji jeluju
Najobuhvatniji je sustav rutva. Urastanje u rutvo se zbiva uenjem uloga. Proces
socijalizacije je preuzimanje sve vedeg i sve iferenciranijeg broja uloga, preko ega ovjek u
sebe prima vrijednosne postavke i norme socijalnog svijeta okoline, tako da one napokon
postaju ciljevima i motivacijskim snagama vlastita djelovanja
Kritika
Socijalizacija zapravo na kraju znai porutvovljenje
ovjek nije shvaden kao subjekt koji shvada i aktivno oblikuje okolinu, on stoji nasuprotnamodnu rutvu, o ijih utjecaja jeva a se moe obraniti
b) Simboliki interakcionizam
Temeljni iskazi
Interakcionizam polazi od perspektive sudionika (ili od mikrorazine):svaganja interakcija
stoji u sreitu zanimanja
Utemeljitelj je George Herbert Mead (1863-1931)
Mea razjanjuje osnovno obiljeje ljuske interakcije na razlici ovjeka i ivotinje: ivotinja
reagira na poraaj ruge ivotinje, a a ne pita za njezinu namjeru ili znaenje. Drukije je
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
22/24
22
ko ljui: u svakianjoj interakciji polazimo o toga, a jezini izriaji rugoga ovjeka, imaju
oreenu namjeru, aja njihovo znaenje mogu razumjeti.
Pritom je oluujude a Ja (ego) sebe mogu staviti u nain gleanja rugoga (alter), akle
komunikaciju mogu vijeti njegovim oima
Mi akle meusobno interpretiramo u interakciji nae uloge i jelujemo ogovarajude.
Taj proces Mead nazivapreuzimanje uloga(role-taking)
Na odgovarajudi nain egooblikuje svoju ulogu djelovanjem prema zacrtanom planu vlastita
ientiteta, koji se ne mora poklapati s onim to altero njega oekuje; egoakle grai
ulogu. Mead taj proces naziva role-making
Time biva jasno da u role-taking i role-making lei koncept socijalizacije u smislu teorije
jelovanja, koji koncept polazi o ovjeka kao onoga koji naelno kreativno i prouktivno
oblikuje i prerauje svijet okoline
ovjek je stvaralaki interpretator i konstruktor vlastitog socijalnog svijeta ivota
Ovje se pokazuje a simboliki interakcionizam shvada razvoj osobnosti kao zajeniku
naizmjeninu igru porutvljenja i iniviualizacije, pri emu rutveni uvjeti zacijelo utjeuna strukturu ovjekove svijesti i njegovo jelovanje, ali ih ne eterminiraju
Kritika
Kritiki se prigovara a ta pozicija ne stavlja na raspolaganje nikakav analitiki instrument za
utvrivanje linije modi, utjecaja i konflikata inustrijskih rutava
No ovdje su se socijalne strukture oslobodile svojih tvoraca i imaju vlastitu inamiku, ime
prestavljaju vlastitu zbilju koja se ne iscrpljuje u tomu koliko to subjekt o njoj zna i kako ju
tumai
c) Socijalnoteorijski pristup
Temeljni iskazi
Habermas povezuje temeljnu kritiku Parsonove strukturalnofunkcionalne teorije s
naovezivanjem na simboliki interakcionizam
Pri tom uzima u obzir psihoanalizu, teorije razvoja i djelovanja te analize u smislu filozofije
rutva
Habermas pita o osnovnim kvalifikacijama subjekta potrebnim za djelovanje unutar
interakcionistikog koncepta.
Rai se o sljeedem:
o
Mnoge uloge omoguduju suionicima tek malo zaovoljenja, pa ipak oni morajuoravati interakciju: to ini poeljnim sposobnost za toleranciju na frustraciju
(egrt trpi nesposobna metra)
o Oekivanje uloga nerijetko je ifuzno i treba ga protumaiti, pa je potrebna
sposobnost ponoenja takvih nejasnoda i viestranosti (uitelj koji treba jelovati i
irokogruno i pravno besprijekorno)
o Subjekti ne jeluju na temelju uloga koje su bez vedih tekoda internalizirali, ved
prema ulozi naelno imaju reflektirajudi onos (peagog koji se protivi
ocjenjivanju)
Habermasov teorijski zahtjev ispunjava mnoge zahtjeve u svojoj sloenoj arhitekturi: On u
sreite stavlja razvoj aktivnog (jezino) jelatnog subjekta, opisuje svezu izmeu razvoja
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
23/24
23
subjekta i nareenih razina procesa socijalizacije, te razrauje onos izmeu postojede
formacije rutva i struktura ientiteta koji se formiraju
Kritika
Kritizirano je jenostrano naglaavanje ominacije jezine kompetencije naspram npr.
Emocionalnoj dimenziji
Novije integrativne istraivake osnove Aktualna pitanja vezana za teorije socijalizacije
o Osnove u smislu usporeivanja kulturaopisuju i analiziraju ivotne i izraajne oblike
razliitih kultura
o Historijsko istraivanje socijalizacijenaglauje u povijesti ogoja stajalite u smislu
sociologije kulture i odgoja
o Kao sveza socijalne strukture i socijalizacijeistrauju se razioba i pripaanje
puanstva socijalnim poraajima uzrona komponenta njihovih ivotnih ansi
o Osnove u smislu teorije o tijeku ivotaistrauju proces interakcije glee njihova
vremenskog odvijanja unutar neke biografije
Instance socijalizacije
Kaa socijalizacija istrauje proces postajanja lanom u nekom rutvu u presjeku rutva i
osobnosti, onda su, naravski, rezultati ispitivanja prema instancama
Prvi primjer obitelj
Posljenjih se goina znatno izmijenio oblik obitelji kao jene o sreinjih instancijasocijalizacije. To se dade pokazati s obzirom na tri aspekta:
1.
Obitelj vie nije statika jeinica, koja svojim strukturama interakcije ravnomjerno i
trajno utjee na ivotni svijet jece
2. Jenu i istu obitelj jeca (i roitelji) oivljavaju razliito; sve ovisi o trenutku
nastupanja jeteta
3. Ispitivanja vezanosti pokazuju a ijete ved vrlo rano stjee kognitivni temeljni
obrazac koji primjenjuje u prenosi na druge socijalne odnose
Drugi primjer kola
Ona je najosljeniji izraz institucionaliziranja ogoja u vrlo sloenim rutvima s
organiziranom podjelom rada
Uinak kolske socijalizacije obuhvada sljeeda glavna poruja:
o kolski sustav
o kolska klima
o Onos uenik-uenik
o Onos uitelj-uenik
7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr
24/24
Socijalizacija uvjetovana spolom
Tzv. spolno specifina socijalizacija
Djevojke i jeaci olaze u kolu, a kola kako pokazuju istraivanja uvrduje spolno
specifine razlike u ponaanju, ukljuujudi kognitivne, emocionalne i motivacijske aspekte
Na razini ophoenja meu jeacima i jevojicama moe se zapaziti jasno spolno specifinohijerarhiziranje. U nastavnim je sarajima klieizirani prikaz uloge spolova. Izbor struke
pokazuje spolno specifine jenostrane preference oreenog spola
Sve to voi naelnoj raspravi o koeukaciji. Ona se krede izmeu feministikih zahtjeva z a
kole za jevojke i prijeloga za promjenu koeukacijskih kola
Rezultati istraivanja socijalizacije uvjetovane spolom izvan kole su, meutim, jo jeva
pregleni. Oni seu o najranijih razliitih interakcija sa enskom i mukom ojenai, preko
tjelesne socijalizacije (muka i enska tjelesnost je kulturalni simbol),, emocionalne
socijalizacije (izraavanje emocija priaje se enama), socijalizacija kroz meije, sve o
mukog i enskog morala i o stuija glee temelja socijalizacije za i kroz spolom uvjetovanu
podjelu rada
Aktualne tendencije promjene su pritom npr. Promjena spolno specifine pojele raa i
izmijenjena struktura obitelji
Stara polarnost spolova, karakterizacija muevnosti i enstvenosti tenencijski gubi svoj
saraj prestizanjem i prekoraivanjem oreenih granica
Teorijski to znai takoer otklon o paraigme spolno specifina socijalizacija i ukazuje na
primjenu koncepta k iniviualnom (ili subjektivnom) oblikovanju ivota i razvoja, s jene
strane, ka rutvenim procesima konstrukcije i proukcije nae zbiljnosti, s ruge