Kratka Politicka i Kulturna Historija

  • View
    28

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kratka Politicka i Kulturna Historija BiH

Text of Kratka Politicka i Kulturna Historija

KRATKA POLITICKA I KULTURNA HISTORIJA

BOSNE I HERCEGOVINE

VREMENSKI REDOSLIJED VAZNIJIH DATUMA I DOGADJAJA

Prvi stanovnici BiH o kojima znamo bili su ILIRI. To je prastari narod indoevropskog porijekla cije je prisustvo na prostorima BiH potvrdjeno jos u 2. mileniju p.n.e.

395. Rimski car Teodosije dijeli Rimsko Carstvo na istocni i zapadni dio - Hrvatska i danasnja BiH pripadaju Zapadnom Carstvu

Od IV stoljeca barbarska (divlja) plemena su pocela ugrozavati granice Rimskog Carstva.

Od V i VI stoljeca: Mada su tokom V i VI stoljeca kroz nasu zemlju prosle nebrojene horde koje su iza sebe ostavljale pustos, katastrofa je uslijedila krajem VI i pocetkom VII stoljeca, kada su se pojavili Avari i Slaveni. Godine 602. presli su Savu i upali na teritoriju nase zemlje.

IX stoljece: Sa dosta sigurnosti moze se reci da je do stvaranja Bosanske drzave doslo tokom 9. stoljeca.

960: Prvo spominjanje imena "Bosna" bilo je od Constantinus Porphirogenetus (Konstantin Porfirogent) u njegovom radu "De Administrando Imperio" (Upravljanje drzavom), u kojem se navodi "Horion Bosna". Naziv Bosna je predslavenskog tj. ilirskog porijekla.

1154-1163 : Prvi poznati Bosanski "Ban", je bio Ban Boric; 1180-1204 : Ban Kulin,

1189 : Prijateljske veze sa gradom Dubrovnikom,1199 : Papu Inocenta III. prvi pismeno izvijestava zetski knez Vukan, stariji sin velikog raskog zupana Stefana Nemanje, da se u Bosni siri hereticko ucenje.

1200 : Papa javio pismom ugarskom kralju Emeriku i trazio njegovu intervenciju protiv heretika u Bosni. Emerik je prihvatio papin poziv, motivisan da ce ostvariti svoje politicke pretenzije na Bosnu.

1203 : Naziva papski izaslanik Ivan de Kazamaris, bosanska se drzava prostirala od Drine do Grmeca, sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i Donjim krajevima oko Sane. U srednjovjekovnoj Bosni bile su prisutne 3 vjere: bogumilska, katolicka, pravoslavna. Vecina stanovnistva je slijedila bogumilsku vjeru. Iako joj je osnova bila krscanska, zvanicna crkva (katolicka i pravoslavna) proglasile su je krivom vjerom (herezom). Ova vjera se u dokumentima naziva patarenskom, manihejskom i sl, dok je domaci dokumenti u organizacionom smislu nazivaju "Crkva bosanska". Njeni pripadnici su samo sebe nazivali "dobri krscani".

1203 : Aprila, papin izaslanik stigao je u Bosnu i na Bilinom polju kod Zenice odrzao je sabor sa starjesinama Bosanske Crkve, banom Kulinom, njegovim casnicima i narodom. Ban Kulin i starjesine Bosanske Crkve, 8. IV. 1203. godine, potpisali su akt o odbacivanju (abjuraciji) svog heretickog ucenja i prakse. Cin odricanja, u stvarnosti, pokazao se kao privid - kao Kulinov takticki potez povucen u samoobrani da bi se izbjegla opasnost krstaskog rata.

1204-1214 : Ban Stjepan Kulinovic, ciji je sin bio poznat kao Ban od Usore,

1235 : Papa je obnovio zahtjev da se protiv Bosne povede krizarski rat. Rat je poceo 1235. godine i, sa prekidima, trajao tri godine. Krizarski rat, pokrenut u cilju istrebljenja heretika, ujedinio je u otporu krizarima najznacajnije subjekte bosanske drzave - domacu crkvu, vlastelu, seljastvo i vladara. Krizarima je pruzen snazan otpor.

1214-1254 : Ban Matej Ninoslav, 1254-1260 : Ban Prijezda I. Kotroman, 1260-1299 : Dinastijske bitke izmedju Bosnjaka i Hrvata, 1280-1287 : Ban Prijezda II. Kotromanic, 1287-1314 : Ban Stjepan I. Kotromanic, 1314-1354 : Ban Stjepan II. Kotromanic, 1354-1377 : Ban Tvrtko I. Kotromanic,

1371. Bitka na Marici. Srpska, bugarska i bosanska vojska porazena od strane Osmanlija.

1377 : Ban Tvrtko proglasava sam sebe kraljem od Bosne, Dalmacije, Srbije, itd. Bosna je sada velika zemlja, od rijeke Save sve do Jadranskog mora, i od rijeke Drine do rijeke Une.

1386: Turski upad u Bosnu i unistavanje grada Drijeva, ali i skoro povlacenje,

1388: Turski upad u Bosnu blizu Bilece, ali su bili sprijeceni od vojske Vlatka Vukovica,

1389: Bitka na Kosovu. Desno krilo bosanske armije, ostalo je nepobijedjeno od Turaka. Bosanska vlastela, inace po starom obicaju, poslana od strane Tvrtaka I da pomogne knezu Lazaru Hrebljanovicu, bila je predvodjena bosanskim junakom Vlatkom Vukovicem. Njihov povratak poslije boja na Kosovu govori u prilog, da je Kosovska bitka bila izvojevana nerjeseno.

1377-1391 : Kralj Tvrtko I. Kotromanic, 1391-1399 : Kraljica Jelena Gruba, 1397-1410 : Kralj Stjepan Ostoja, 1410-1420 : Kralj Stjepan Ostojic, 1420-1443 : Kralj Tvrtko II Tvrtkovic, 1443-1461 : Kralj Sjepan Tomasz, 1461-1463 : Kralj Stjepan Tomasevic,

1445: Turci su vec okupirali neke dijelove Bosne,

1463 : Bosna pada pod Tursku vlast. Turci, za osvajanja Bosne (1463.godine i narednih godina svoje vladavine) ispoljavaju veliku vjersku toleranciju i vecina bogumila u borbi za goli opstanak (progonjenih sa Istoka i Zapada), prelazi na islam. Istovremeno sa dolaskom Turaka, nestaje djelovanje Crkve bosanske.

1409. Kralj Ladislav Napuljski prodao je dio Dalmacije Mlecanima1415. Osmanlije provaljuju preko Hrvatske (Slavonije) do Celja1420. Veneciji se predaju gradovi u Dalmaciji1440. Izdan Poljicki statut - pisan bosancicom,1448. Nastanak imena - Hercegovina, po Hercegu Stjepanu Kosaci, inace poznatom hercegovackom vlastelinu i vladaru Hercegovine.1465. Banovi dobivaju naslov banovi kraljevine Rame (Bosne), Dalmacije i Hrvatske,1471. Osmanlije zauzimaju Pocitelj na Neretvi1472. Hercegovina pada pod Tursku vlast,1493. Tezak poraz hrvatske feudalne vojske od Osmanlija na Krbavskom polju

1513. Teski poraz Osmanlija kod Dubice1518. Berislavic pobjedjuje Osmanlije kod Jajca i osigurava taj grad - utvrdu1519. Papa Leon X. daje Hrvatima casan pridjev prezidje krscanstva1520. Osmanlije prodiru u Hrvatsku, ubijen Petar Berislavic1522. Na njemackom saboru u Nrnbergu B. Frankopan moli pomoc Evrope u odbrani od Osmanlija - uzaludno

1525. Husref - beg podsjeda Jajce1526. Dubrovnik priznaje osmanlijsku vrhovnu vlast1527. Hrvatsko plemstvo na saboru u Cetinu bira za svoga kralja Ferdinanda I. Habsburskog1528. Gazi Husref - beg osvaja Jajce1528. Madjari napravili dvije provincije u sjevernim djelovima Bosne u slucaju odbrane od Turaka, ali su na kraju pobijedjeni iste te godine,

1532. Nikola Jurisic zaustavlja vojsku sultana Sulejmana pod Kisegom u Ugarskoj1536. Husref - beg prodire u Slavoniju i osvaja Pozegu1552. Osmanlije osvajaju Viroviticu, Cazmu i dolaze do najzapadnije crte u Hrvatskoj (Slavoniji)1556. Osmanlije osvajaju Kostajnicu - vrata Hrvatske1566. Osmanlije vode tesku bitku za Siget u Ugarskoj koga brani Hrvat Nikola Subic Zrinski,1580. Glavni grad se premijesta iz Sarajeva u Banja Luku,1592. Hasan Predojevic, bosanski pasa, gradi Novu Petrinju, da zaobidje i osvoji Sisak1592. Hasan Predojevic, bosanski pasa, osvaja grad Bihac1593. Teski poraz Osmanlija pod Siskom1595. Pobjeda nad Osmanlijama kod Petrinje

1606. Sklopljen mir s Osmanlijama, prvi povoljni sporazum s kojim Habsburgovci dobivaju Moslavinu i Petrinju

1606. Najveci teritorijalni rang Bosne ikad,

1630. Statuta valachorum - Vlaski statut po kome Vlasi u Slavonskoj krajini dobivaju povlastice1652. Ban Nikola Zrinski pobjedjuje Osmanlije kod Kostajnice1663.-1664. Pod vodstvom brace Zrinski izboreno nekoliko pobjeda protiv Osmanlija, a Nikola dopire do Osijeka, spaljuje Sulejmanov most

1667. Razorni potres pogodio Dubrovnik

1683.-1699. Traje veliki protivosmanlijski rat Austrije, Venecije, Poljske, Sv. Stolice

1683. Turci pobijedjeni u boju kod Beca (Austrija),

1687. Ban Tomo Erddy oslobadja Dubicu, Kostajnicu, Zrin i pomice granicu na Unu

1688. Nove pobjede krscanske vojske protiv Osmanlija, oslobodjen Knin koji uzimaju Mlecani

1689. Luka Ibrisimovic i Marko Mesic, svecenici, uz pomoc naroda oslobadjaju dotad osmanlijsku Slavoniju, Liku i Krbavu

1697. Eugen Savojski s austrijskom vojskom prodire sve do Sarajeva, koje pali, pljacka i vraca se u Slavoniju

1699. Sklopljen mir u Srijemskim Karlovcima prema kojem se vraca Slavonija, Lika, a Veneciji hrvatski teritoriji u kontinentalnoj Dalmaciji

1699. Sjeverne granice Bosne potvrdjene,

1718. Sklopljen mir u Pozarevcu prema kojem Osmanlije odstupaju Austriji sjevernu Srbiju, bosansku Posavinu, a Veneciji Imotski i sve do Neretve. Dubrovnik odstupa turskoj strani Neum i Sutorinu, kako bi se zastitio od Venecije (danasnji pristup BiH prema moru)

1718. Austrijanci napadaju sjevernu Bosnu,

1736.-1739. Nesretni rat Austrije protiv Osmanlija, poraz u Turskoj Hrvatskoj kod Banja Luke

1738. Austrijanci izbaceni od strane Bosnjackih trupa,

1739. Austrija gubi Beogradskim mirom sve ono sto je dobila Pozarevackim

1788-1791. Rat kod Dubice izmedju Bosnjaka i Austrijanaca,

1787.-1791. Austrija ratuje protiv Osmanlijskog Carstva zajedno s Rusijom, ali bez uspjeha - pokusaj izgona Turaka iz Evrope i rjesenje istocnog pitanja nije uspjelo

1791. Mirom u Svistovu Osmanlije gube Dvor na Uni, i zaledje Bihaca (Dreznik, Petrovo selo, Lapac i Srb)

1797. Napoleon ukida Mletacku Republiku. Mirom u Campo Formiju, Austriji su predani otoci, Boka Kotorska i Venecija

1805. Poslije novog poraza austrijske vojske Istra, Dalmacija i Boka dolaze u francuski posjed1806. Rusi i Crnogorci okupiraju Boku, a Francuzi ulaze u Dubrovnik1808. Francuzi jednostranom odlukom ukidaju Dubrovacku Republiku1809. Poslije novog poraza austrijske vojske Francuzi okupiraju svu Hrvatsku juzno od Save1809. Francuzi imaju granice s Osmanlijskim carstvom na Uni1813.-1815. Hrvatska se oslobadja francuske okupacije

1831. U Tuzli je u januaru i februaru, odrzano savjetovanje bosanskih i hercegovackih ajana i kapetana. Za vodju pokreta izabran je Husein-kapetan Gradascevic. Pocinje oruzana borba za autonomiju Bosne i Hercegovine.