slavne izreke mozaik 3 stupca.in1 1 2/24/09 11:54:28 AM

slavne izreke mozaik 3 stupca.in1 1 2/24/09 11:54:28 AM

... i pokoja aljiva

Petar Buevi, Ninoslav Kunc: 100 slavnih izreka ... i pokoja aljiva

Petar Buevi, Ninoslav Kunc, Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb 2009.

UrednikZoran Maljkovi

Nakladnik Mozaik knjiga

Za nakladnika Alen Bodor

Lektor i korektorJakov Lovri

Grafiki urednik Ninoslav Kunc

Oblikovanje naslovnice Ninoslav Kunc

Tisak Zrinski d.d., akovec

Prvo izdanje veljaa 2009.

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomino, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronskom obliku, mehanikim fotokopiranjem, snimanjem ili drugaije bez vlasnikova prethodnog doputenja.

ISBN 978-953-14-0507-2CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 693847

slavne izreke mozaik 3 stupca.in2 2 2/24/09 11:54:31 AM

Napisali Petar Buevi Ninoslav Kunc

Ilustrirao Ninoslav Kunc

... i pokoja aljiva

slavne izreke mozaik 3 stupca.in3 3 2/24/09 11:54:34 AM

slavne izreke mozaik 3 stupca.in4 4 2/24/09 11:54:39 AM

PREDGOVOR

Netko je kazao da se cijela povijest svijeta moe saeti u nekoliko metafo-ra, netko bi je drugi pak sabio u nekoliko brojki i vanih datuma, a trei bi naj-radije samo nanizao nekoliko znaajnih imena. Iako nema naina da se iskae sva raznolikost ljudskih fenomena ili iscrpi bogatstvo ovjekova iskustva i mu-drosti, ipak postoje zamjetljiva uporita epohalnih zbivanja.

Ako nas promatraju iz svemira, zasigurno su zaueni golemom i nepod-noljivom koliinom reklama. Na svakome mjestu i u svakoj prigodi od roe-nja do smrti izloeni smo sveobuhvatnoj promidbenoj torturi. Nude nam se rjeenja za sve probleme. emu razmiljati kad netko drugi to moe initi za nas? Ba kao to narod kae, pustimo mozak na pau i prepustimo se bogom-danim pastirima da nas vode kao ovce. Nasuprot tome, misao, kao glavno obi-ljeje ljudske vrste i ono po emu se ljudi razlikuju od drugih bia, moralo bi biti uporite naega postojanja, na bitak.

Slavne su izreke primjer saetog i relevantog odgovora na izazove trenutka kroz povijest. U kolektivno su pamenje ostali urezani mnogi smjeli ili dosjet-ljivi iskazi, sudbinske odluke, mnoge odlune, pa i drske izjave, manje ili vie duhovite verbalne reakcije, a posebno su upamene rijei i reenice satkane u dramatinim, konfliktnim i prevratnim situacijama onima to su doista odredile povijest.

Shvaanje konteksta u kojemu su neke tvdnje izreene bitno pridonosi njihovoj aktualnosti. Samo kad su na odgovarajui nain osvijetljene, one do-bivaju puninu humanoga i humanistikog odjeka. U kratkim, anegdotalnim skicama, s diskretnim didaktikim naznakama, u ovoj se knjizi nudi niz oprav-dano slavnih izreka. One su isprepletene nunim povijesnim, zemljopisnim i kulturalnim podacima. Mladi narataji ne poznaju dovoljno to bogatstvo mudrosti, dok su stariji zasigurno poneto i zaboravili. Zato je ova knjiga

Slavne izreke

slavne izreke mozaik 3 stupca.in5 5 2/24/09 11:54:44 AM

opekulturalnog znaenja, za mlade i odrasle, jednako namijenjena aci-ma, uiteljima, profesorima, roditelji-ma, kao i svakome tko eli proiriti znanje.

Snaga ljudskog uma, koji i u naj-teim situacijama pronalazi nain da se odupre ljudskoj gluposti, ne-pravdi, netoleranciji, kljuna je po-veznica ljudskog trajanja. U tome su zastupljeni kraljevi i prosjaci, umjet-nici i znanstvenici, filozofi i mudraci, ukratko, mala antologija mudrih gla-

va i zaudnih sudbina. Ovo neobino putovanje saeti je vremeplov kroz ljud-ski duh, koji potvruje bezvremenost britke, lucidne misli.

Katkad su poruke koje nalazimo u slavnim izrekama pogreno protumae-ne. Kad engleski kralj Rikard III. zavapi Kraljevstvo za konja! pomislimo kako mu konj treba za bijeg (da spasi ivu glavu). Netono! Traio je konja i davao za nj kraljevstvo kako bi mogao svladati svog protivnika, budueg kralja Henri-ka VII. Takvih je pogrenih tumaenja mnogo. Zato ova knjiga nastoji objasniti kako su, zato i u kakvim okolnostima nastale izreke. To se posebno odnosi na povijest. Izreka rimskoga satiriara Juvenala u zdravom tijelu zdrav duh naj-bolje objanjava antiki odgojni ideal, posebno atenski. Ipak, ona je napisana u sasvim drukijem kontekstu nego to je protumaena. Naime, Juvenal je na-pisao kako se treba moliti bogovima za tjelesno i duevno zdravlje.

Niz dravnika i vojskovoa, cijela galerija poznatih osoba, slikara, kipara, pisaca i filozofa, vjerskih reformatora i svetaca pomae nam da produbimo znanja iz povijesti, ali i knjievnosti, slikarstva, kiparstva, graditeljstva, glaz-be, filma, filozofije i mnogih drugih podruja. Nadalje, u slavnim se izrekama

afirmiraju najpozitivnije odgojne vrijednosti: istina, potenje, ljepota, dobro-ta, nenasilje, suivot, mir, tolerancija, prijateljstvo, altruizam... Otkrijte to su o tome rekli Krist i Budha, Konfucije i Gandhi, sveti Petar i sveti Benedikt... O demokraciji se govori jo od Perikla, pa ak i prije njega, od Klistena i mudrog Solona. to se to promijenilo od antike do Voltairea i Marxa, Kennedyja i Le-nnona?... Istodobno, sve to dovodi do sukoba, ratova, mrnje i svih ostalih oblika neljudskih odnosa, veliki su umovi osuivali, a i danas osuuju. inili su to i Descartes, Kant, Platon, Aristotel, Leonardo, Anatole France, Benjamin Franklin ili Albert Einstein.

Raznovrsnost je najbolja rije koja opisuje prirodu ove knjige. Zato je Dio-gen, pametnjakovi, ivio u praznoj bavi, tko je sve isprobao otricu Madam Giljotine, zato je kralj Rikard III. nudio kraljevstvo za konja, a ne za kravu i opravdava li cilj sredstvo... To i jo mnogo drugih zanimljivih injenica i povi-jesnih zgoda i nezgoda nai ete u ovoj zbirci.

Na posljetku, ona progovara i o globalizaciji, odnosno o povezivanju na-ega, europskoga i svjetskoga kulturnog i politikog prostora. Autori slavnih izeka, poznati vladari, dravnici, politiari, znanstvenici, filozofi... dali su svoj doprinos tome. U prilogu o Napoleonu vidljivi su povijesni antagonizmi iz-meu Engleske i Francuske, a u tekstu o Voltai-reu neke njemako-francuske nesuglasice. Danas su te drave i narodi temeljni stupovi Europske unije. Karlo V. oajavao je jer nije uspio uskladiti rad svojih satova (kako bi to tek uinio s europ-skim narodima, pitao se). Petar Veliki, poznati reformator, tajno je putovao Europom kako bi je upoznao, a onda je zakljuio: Europu bi trebalo ujediniti! Pragmatini lord Palmerston smatrao je da u politici nema vjenih prijatelja ni vjenih neprijatelja. Ono pak to nazivamo zapadnom

Slavne izreke

slavne izreke mozaik 3 stupca.in6 6 2/24/09 11:54:53 AM

kulturom zaeto je u staroj Gr-koj, a preuzeli su i potom usa-vrili Rimljani, koji su vladali gotovo cijelim starim svijetom. Antika je neiscrpan izvor koje-mu se stalno moramo vraati i koji nas uvijek nadahnjuje neiz-mjernim bogatstvom ideja.

Nasilje i netolerancija veliki su problemi dananjega svije-ta. Bilo da je rije o koli, na-vijakim skupinama, koncertnoj publici ili najviim dravnim ti-

jelima, problem je u osnovi uvijek jednak i od svih nas zahtijeva da se najoz-biljnije suoimo s njim. Ono to nas je nekad razdvajalo i to nas danas raz-dvaja besmisleni su sukobi. To je najmranija strana naeg postojanja protiv koje su progovorili Konfucije, Budha, Franklin, Gandhi, Einstein, Kennedy pa sve do rock-zvijezda kao to je bio John Lennon...

Stalno nas mui pitanje kako svijet uiniti boljim. Kako ga spasiti od uni-tenja, kako pomoi gladnima i obespravljenima? Prvi bi korak, nesumnjivo, bila uspostava globalnog mira. Je li to utopija o kojoj mnogi mataju, a koja je u praksi neostvariva? Jesu li moda i ratovi, revolucije i svjetske krize nuni kotaii u zamanjaku evolucije i napretka? Napoleon je rekao da su za vo-enje rata potrebne tri stvari: novac, novac i jo novca! Na pragu globalne krize sve bolje razumijemo tu njegovu misao. Ali rekao je i ovo: Genijalni su ljudi meteori kojima je sueno da osvijetle svoj vijek. Neka ova knjiga bude mali prilog iskricama ljudske genijalnosti (utkane u samo nekoliko rijei ili re-enica), koje esto mogu biti ubojitije od maa.

STRIPIZIRANI ZAIN I ILUSTRATORSKI UMAKKako biste lake probavili ovakvo ozbiljno i kadto dramatino tivo (ve

spomenuta Madam Giljotina esta je goa slavnih izreka), tu su stripizirane ilustracije koje ga prate. U tri-etiri sekvence (manje ili vie) varira se ili para-frazira temeljni motiv i kao zain jelu, dodaje mu leerne, humorne aspekte. Te sliice predstavljaju poznate likove i znaajne osobnosti u njihovim karak-teristinim pozama, kostimima, scenografijama i akcesorijima. Varijacije na temu su slobodne, slojevite i esto sloene na najneobinije razine. Uklapanje TV ureaja i raunala, ludih krava i GM deva, Lennona i Warhola, citiranje Tina i Preverta u sasvim neoekivanim kontekstima daje priama novu dimenziju. Smjelo se ugrauju u razne povijesne situacije i raznorodne aluzije. Elasti-no izvru doslovnost. Poseu ak i za autoironinim ubacivanjem van Kunce-na kao paradoksalnim zainom jedne od dosjetki. Taj humor iz neoekivanog rakursa, koji se usprkos tome moe razumjeti bez otpora, daje ravnoteu za-danoj prii. Ona time dobiva primjerenu likovnu pratnju, crtaki bogatu, neo-doljive blage groteske i nezlobne ka-rikaturalnosti. Sva ta vizualna igra i aljiva kombinatorika pogoduje du-bljem prihvaanju te slobodnijem i oputenijem razumijevanju slavnih izreka.

Veliki Tin rekao je da knjiga nije hrana, ali je poslastica. Dobar tek!

Slavne izreke

slavne izreke mozaik 3 stupca.in7 7 2/24/09 11:55:01 AM

10

Sve to si dao svojim roditeljima, to e primiti od svoje djece.

Tales iz Mileta

Tales iz Mileta (oko 624. 546. prije Krista), starogrki filozof Odnos izmeu roditelja i djece vjena je i nikada do kraja razrijeena tema. Da se roditelji trebaju brinuti o svojoj djeci, to je jasno. Kad roditelji ostare, obole i postanu nemoni, djeca bi im trebala poma-gati. Naalost, sve je vie primjera da se roditelji ne brinu o svojoj djeci, a ni djeca o roditeljima. Tales (Thales), autor navedene izreke, ivio je u Miletu oko 600. go-dine prije Krista. Bio je prvi ovjek kojeg su zvali filozofom, odnosno mudracem ili prijateljem mudrosti. Njegove su filozofske postavke (uenje) i znanstvena otkria poznata prema navodima kasnijih fi-lozofa kao to je Diogen Laert (grki povjesniar filozofije). Dozna-jemo to iz njegova djela O ivotima i uenjima ljudi koji su se pro-slavili u filozofiji. Tales je jedan o sedam mitskih starogrkih mudraca i jedan od ute-meljitelja znanstvenog miljenja uope. Osniva je jonske kole koja se bavila filozofijom i fiziologijom (znanost o prirodi). Ljudi su se Ta-lesu esto rugali, ali on im je vie puta pokazao da nemaju pravo.

Kako je poznavao meteorologiju, predvidio je da e urod maslina biti neuobiajeno bogat. Stoga je unajmio sve pree (mlinove) za masline da bi ih poslije iznajmljivao i jako se obogatio. Takav bi i nama dobro doao za kakvu kolsku ili poljoprivrednu zadrugu. Ta-les je svojim znanjem sprijeio rat izmeu Medijaca i Lidijaca. Rekao im je da se strpe s ratom do 28. svibnja 585. jer e im tada nebo poslati znakove. Tog je dana nastala pomrina Sunca (misli se da je Tales ovo znanje stekao od Egipana). Protivnici su zakljuili kako ih bogovi opominju da ne ratuju. U Egiptu je Tales izraunao visinu piramida. Kako? Po sjeni. U trenutku kada je njegova sjena bila jed-naka visini tijela, tad je i sjena piramide bila jednaka njezinoj visini. Jednostavno, ali trebalo se toga dosjetiti. Time je zasnovao znan-stvena pravila prema iskustvenim i radnim, ivotnim zapaanjima. U filozofiji je prvi razmatrao nastanak zemlje i svemira, a onda i i-vota. Tumaio je to kao razvitak pratvari, koja je po njegovu milje-nju voda, ime postavlja tezu o jednom izvoru ivota iz kojeg je na-stala cijela priroda. Na pitanje tko je sretan, odgovorio je: Tko ima

zdravo tijelo, okretan duh i pristupanu narav. Ipak, znao je rei kako je najlake davati savjete, a najtee po njima ivjeti. No, i najpametniji ljudi imaju svoje slabe toke. Tales je volio proma-trati i prouavati nebo. Znao je zaboraviti gdje se nalazi. Jednom je prilikom bio toliko zanesen da je upao u kanal pokraj puta i slomio nogu. Putem je prolazila dovitljiva starica i komentirala: Kako e ti, prijatelju, prouavati nebo kad se ni na zemlji ne snalazi?

slavne izreke mozaik 3 stupca.in10 10 2/24/09 11:55:22 AM

11

Pizistrat

Ako budemo kanjavali one koji se vole, kakve e kazne

biti za one koji se mrze?

Pizistrat (oko 600. 528. pr. Krista), atenski tiranin Mnogi misle kako ovjeanstvom upravljaju dvije sile: mrnja, koja rui, razara i unitava sve pred sobom, i ljubav, koja stvara, gradi i vraa nadu u bolji i sretniji ivot. Katkad se zaudimo to o ljubavi pohvalno govore oni od kojih bismo to najmanje oekivali, primjeri-ce tiranin. Tiranin znai samovladar, onaj koji nije izabran na demo-kratskim izborima, nego je nasilnim putem prigrabio vlast. Takav je bio Pizistrat roak mudroga i pravednog Solona. (Solon je Atenjanima propisao zakone.) Ukinuo je (mrsko) duniko rop-stvo i omoguio svim slobodnim graanima sudjelovanje u vlasti. Dodue, nisu svi imali jednak udio. Najvie udjela imali su oni koji su plaali najvie poreza. Bio je to poetak demokracije, koja e svoj vrhunac dostii u doba Perikla. Solon je otiao iz Atene kako bi njegovi zakoni (po tadanjim obiajima) mogli opstati 10 godina. Nekoliko godina nakon Solonova odlaska dolo je do estokih su-koba za vlast. U tim borbama istaknuo se Pizistrat. U vrijeme rata s Megarom za otok Salaminu Pizistrat se junaki borio. Atenjani mu

to nisu zaboravili. Zbog vlastite sigurnosti dopustili su mu da dri uvare (zatitare). Njih je iskoristio da preuzme vlasti u Ateni i za-vede tiraniju. Za njegove vladavine Atena je doivjela gospodarski i kulturni procvat (moda i zbog toga to je potivao mudre Solo-nove zakone). Iako je bio aristokrat, zastupao je i siromanije slo-jeve (ruralno, zemljoradniko, seljako puanstvo). Filozof Aristotel navodi da je bio human ovjek, blag prema krivcima i milosrdan prema siromanima. Unaprijedio je trgovinu i poticao kolonizaci-ju (naseljavanje Grka na tue teritorije), seljacima je dijelio zemlju i titio ih od lihvarskih kamata. Gradio je mnoge javne graevine (zgrade i vodovod). Na taj nain zaposlio je mnoge siromane. Ali, graane je drao podalje od politikih poslova. Rekao je: Graani neka se bave svojim poslovima, a meni neka prepuste brigu za dr-avne interese. Meutim, odluke je donosio sam, oslanjajui se na vojsku plaenika. Jednom su prigodom Pizistratu prijavili mladia koji je na ulici po-ljubio njegovu kerku. Traili su strogu kaznu za mladia. Iznenadi-

li su se kad im je Pizistrat odgovorio: Ako budemo kanjavali one koji se vole, kakve e kazne biti za one koji se mrze? Ne slaemo se s tiranijom, ali pozdravljamo odluku o nekanjavanju zaljublje-nih. Mnogo stoljea kasnije Katarina II. Velika, ruska carica, pitanje tiranije i samovlade opravdala je ovim rijeima: Bit u samovladar. To mi je posao. A dobri gospodin Bog e mi oprostiti. To je njegov posao.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in11 11 2/24/09 11:55:31 AM

12

Sve svoje sa sobom nosim(omnia mea mecum porto).

Bijant

Bijant (6. st. pr. Krista), starogrki mudrac Nije rije o puu koji i vlastitu kuu nosi sa sobom, nego o ovjeku koji sa sobom nije nosio nita od bogatstva, a smatrao se vrlo bo-gatim. U antikoj Grkoj bilo je sedam slavnih mudraca, a meu nji-ma bio je Bijant iz Prijene. Prijena je grad u Maloj Aziji, tada naselje jonskih Grka. Atenski ribari pronali su u moru bronani tronoac na kojem je bio natpis: Najmudrijem ovjeku. Poslali su ga Bijan-tu jer su ba njega smatrali najmudrijim. Ali Bijant je bio skroman ovjek. Mudraci nisu astohlepni. Drao je da tronoac ne pripada njemu, nego ga zasluuje bog Apolon koji je, po njegovu miljenju, doista mudar. Zanimljivo je kako tronoac nisu uzeli ni drugi mu-draci. Jednom se Bijantov grad naao u neprilici. Opsjedao ga je kralj Lidije Alijat. Ponestajalo je hrane pa su graani pomiljali na predaju. Bijant je svoje dvije dobro uhranjene mazge poslao u Alija-tov logor (dobro ih je uhranio iako je bila oskudica). Alijat se zau-dio koliko hrane ima u opkoljenom gradu kad je i ivotinjama tako dobro. U meuvremenu je Bijant savjetovao sugraane da nagrnu

velike hrpe pijeska i pokriju ih itom. Alijatovi su se ljudi iznenadili vidjevi velike zalihe hrane. Odustali su od osvajanja grada. Tako je Prijena sauvala slobodu. Slinoj su se varci dosjetili branitelji hrvat-skoga grada urevca u 16. stoljeu. Posljednje pile (picoka) koje su imali stavili su u top i zapucali po Turcima. Mislei kako u gradu ima hrane u izobilju, Turci su odustali od opsade grada. Dosjetljivi Bijant davao je i zanimljive odgovore na razna pitanja. Tako su ga pi-tali koji posao donosi najveu radost ljudima? Zaraivanje novca, odgovorio je Bijant. Savjetovao je ljude da pobjeuju uvjeravanjima (i dokazima), a ne silom. O ljudima nije imao dobro miljenje. Mislio je kako je veina ljudi loa (odnosno zla). Bio je veliki poznavatelj ivotinja. Uenici su traili da im objasni koja je ivotinja najtetnija i najkrvolonija. Od divljih ivotinja, to je tiranin (vladar koji vlada samovoljno i nasilno), a od domaih ivotinja, to je laskavac (udvo-rica i laljivac). Bijant je esto putovao. Jednom je prigodom njegov brod zahvatila oluja. Na brodu je bilo mnotvo bezbonika (nevjer-nika). Ba su oni poeli oajniki dozivati bogove u pomo. Zau-

tite, uzviknuo je Bijant, kako bogovi ne bi primijetili da ste i vi na brodu! Na tim su ga putovanjima pitali za njegovo bogatstvo jer je posjedovao lijepu, raskonu kuu i puno zemlje (uz ostala mate-rijalna bogatstva). Bijant je odgovarao da sve svoje bogatstvo nosi sa sobom, mislei na mudrost, sposobnost, znanje i iskustvo koje je njemu bilo vanije od ostale (materijalne) imovine. Kuu i zemlju mogu ti sruiti ili oduzeti neprijatelji (osvajai), kao i zlato, srebro i druge dragocjenost. Znanje ti uvijek ostaje. Izreku je zapisao (i Bijantu pripisao) Ciceron, slavni rimski govornik, pisac i mudrac. Dodue, danas ljudi mogu sa sobom nositi i materi-jalna bogatstva, na bankovnim karticama i svakojako. Ali, to bogat-stvo nije u skladu s Bijantovom izrekom.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in12 12 2/24/09 11:55:42 AM

13

Krez

Nitko, naime, nije toliko lud da odabere rat umjesto mira.

Krez (6. st. pr. Krista), kralj Lidije Ta je izreka nastala u 6. st. prije Krista. Njezin je autor kralj Lidije, nekadanje vrlo mone drave u Maloj Aziji (u dananjoj Turskoj). Krez je bio nevjerojatno bogat. Govorilo se bogat kao Krez. Bio je uvjeren da je na svijetu najsretniji onaj ovjek koji je najbogatiji, a to je bio ba on. Pozvao je atenskoga dravnika, zakonodavca i mudraca Solona i pokazao mu svoju prebogatu riznicu. Upitao ga je nakon toga: tko je najsretniji ovjek na svijetu? Solon mu je kao najsretnije naveo neke druge estite ljude koji su se isticali plemeni-tim djelima, ali koji nisu bili bogati. Solon je Krezu objanjavao kako se ne moe znati je li ovjek sretan sve dok njegov ivot ne zavri. Danas ima sve, sutra moe sve izgubiti. Sudbina je neuhvatljiva i neshvatljiva. Ne hvali dan koji nije zavrio. Krez je otpustio Solona. Razoarao se u mudre ljude. Krez je imao dva sina. Jedan je bio gluhonijem. Smatrao je to veli-kom tekoom (ako bi njemu ostavio prijestolje). Drugi sin, Atis, bio je potpuno zdrav i vrlo sposoban vojskovoa. Krez je usnuo straan

san. Protumaili su mu kako e izgubiti sina Atisa jer e biti ranjen eljeznim kopljem. Otada je Krez zabranio sinu da sudjeluje u bit-kama i bilo kakvim borbama. Iz dvora je izbacio sva koplja i slina oruja. Ali, sudbinu nije mogue izbjei (esto je susretnemo upra-vo na putevima koje smo odabrali da je izbjegnemo, pouio nas je mnogo kasnije francuski basnopisac La Fontaine). Krezov se sin na-ao u lovu. Smrtno je ranjen sasvim sluajno kopljem koje je bilo namijenjeno vepru. Tuga se naselila u Krezovu duu. No, ekala su ga i druga gorka iskuenja. U Krezovu susjedstvu raala se nova drava Perzija. Osnovao ju je Kir, koji je s vlasti svrgnuo Krezova zeta Astijaga. Krez se osjetio pozvanim da osveti Astijaga. Prije rat-nih sukoba, prema starim obiajima, trebalo je za ishod pitati bo-gove. Najpoznatije proroite bilo je ono Apolonovo u Delfima, gdje je proricala Pitija. to je Pitija odgovorila Krezu? Ako prijee rijeku Halis i napadne Perzijance, veliko e carstvo biti uniteno. Nakon toga Krez je napao Kira, uvjeren u pobjedu, i bio poraen i zaro-bljen. Kir ga je htio rtvovati na lomai, kako bi zahvalio bogovima

na pobjedi. Vatra je ve poela gorjeti. Tada je Krez nekoliko puta uzviknuo Solonovo ime. Kir ga je upitao koga to zaziva. Krez mu je ispriao priu o Solonu. Sad je tek shvatio Solonovu mudrost i za-alio to nije posluao njegove mudre savjete (o srei i bogatstvu). Kiru se pria svidjela. Moda se i sam uplaio prevrtljive sudbine. Oslobodio je Kreza i uinio ga svojim savjetnikom. Pitao je Kreza koji ga je ovjek nagovorio da zarati s Perzijom? Krez je odgovorio: Krivac za to jest onaj grki bog (Apolon), koji me potaknuo da za-ratim. Nitko, naime, nije toliko lud da izabere rat umjesto mira. U miru djeca pokapaju oeve, a u ratu oevi djecu. Ali neko je boan-stvo htjelo da bude ovako. Kasnije je Kir dopustio Krezu da poalje glasnike u Apolonovo sve-tite. Utvrdilo se da Apolon (odnosno Pitija) nije prevario Kreza. Reeno mu je da e biti uniteno veliko carstvo, ali Krez nije pitao (a trebao je) koje carstvo. Da je pitao, proroica bi mu rekla da je rije o njegovu carstvu (Pitija je, naime, uvijek davala dvosmislene odgovore).

slavne izreke mozaik 3 stupca.in13 13 2/24/09 11:55:52 AM

14

Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato (svijeta)(non bene pro toto libertas venditur auro).

EZOP / LOVRIJENAC

Prema Ezopu (6. st. pr. Krista), natpis na tvravi Lovrijenac u Dubrovniku Oni koji trae raj na zemlji trebaju doi u Dubrovnik, napisao je Ge-orge Bernard Shaw, slavni irski (i engleski) knjievnik. Nije pretjerao. Dubrovnik je jedan od najljepih gradova svijeta. Tu su se na naj-bolji mogui nain povezale povijest i umjetnost, znanje i mudrost, strpljivost i marljivost. Podsjetimo se samo velianstvenih starih gradskih zidina i tvrava, Kneeva dvora, crkve svetoga Vlaha, kate-drale, palae Sponza, Onofrijeve esme... Meutim, da nije bilo slo-bode, nita od toga ne bi nastalo niti bi se odralo. Rije sloboda (libertas) ispisana je na dubrovakoj zastavi. Mnogi su osvajai sto-ljeima ugroavali dubrovaku slobodu: Mleani, bosanski i srpski vladari, Osmanlije (Turci) i drugi. Ipak, Dubrovnik je vie od jednog tisuljea bio slobodan. Svi su od Dubrovake Republike traili da-nak, ali Dubrovani su plaali samo onome kome su morali (ponaj-vie hara turskom sultanu). Njihovo je ponaanje obrazac vrhun-ske diplomacije. Uspjeli su slobodno trgovati te su postali svjetska

trgovaka i pomorska velesila. U Dubrovnik su 1806. uli Francuzi, Napoleonovi vojnici, oni koji su priali kako svijetu donose slobodu, 1808. jednostavno su ukinuli Dubrovaku Republiku. Pria o Dubrovniku poinje legendom o starogrkom Epidauru, iji su stanovnici u vrijeme seobe naroda u 7. st. doli na oblinju hrid, i o Hrvatima koji su u susjedstvu (u umi Dubravi) izgradili svoje naselje. Povezivanjem tih naselja nekoliko stoljea kasnije nastao je novi grad Ragusium, odnosno Dubrovnik. Dubrovaka Republika kroz burnu je povijest pokazala svijetu kako se uva sloboda. Postoji mnogo zanimljivosti vezanih za grad i Republiku. Gradnja dubrovake katedrale povezuje se s Rikardom Lavljeg Srca (engleski kralj iz 12. stoljea koji je vraajui se iz kriarskih ratova doivio brodolom pokraj otoia Lokruma). Kneev dvor je gotiko-renesansna palaa iznad ijih ulaznih vrata na latinskom jeziku pie: obliti privatorum publica curate (zabo-ravite privatne, bavite se javnim, dravnim poslovima). Orlandov stup simbol je slobode (nekada srednjovjekovnoga grada), uz ko-

jeg se spominje pria o vitezu Rolandu (Orlandu) koji je pomogao Dubrovanima da obrane grad od pirata Saracena. Franjevaki i do-minikanski samostan uvaju knjiko, slikarsko, kiparsko i zlatarsko blago. Ljekarna i Karantena mogle bi ispriati mnoge zanimljive pri-e o bolestima i kugi (naziv karantena dolazi od 40-dnevne izolaci-je). Onofrijeva esma govori nam o Onofriju di Giordanu de la Cava, gotikom graditelju koji je gradio vodovod, Veliku i Malu esmu... i moglo bi se tako nabrajati unedogled. Gospodarsku mo Dubrovani su zasnivali na razgranatoj trgovini, a zahvaljujui svjetski poznatom pomorstvu nastala je i bogata kultur-na djelatnost, knjievnost, slikarstvo, graditeljstvo i znanost. Dobro su nam poznati velikani poput Dria, Gundulia, Bokovia, Getal-dia... Na dubrovakoj tvravi Lovrijenac, koja se nalazi nasuprot za-padnom ulazu u grad (Vrata od Pila), uklesana je navedena izreka na latinskom jeziku: Non bene pro toto libertas venditur auro. To je izre-ka starogrkog basnopisca Ezopa. Zaivjela je u Dubrovniku u svojoj punini, jer sloboda je uistinu vrjednija od sveg zlata na svijetu.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in14 14 2/24/09 11:56:03 AM

1

Vrlina je voljeti ljude, a mudrost je razumjeti ih.

Konfucije

Konfucije (551. 479. pr. Krista), kineski mislilacKineski mudrac Konfucije (uitelj Fucije) autor je mnogih mudrih izreka. Neke su aktualne i danas. Evo jedne originalne o znanju:Tko ne zna, a zna da ne zna dijete je nauite ga! Tko zna, a ne zna da zna spava probudite ga! Tko zna, i zna da zna mudar je sli-jedite ga! ivio je u nemirnom vremenu, kada Kina nije bila jedin-stvena. Razdirali su je esti meusobni sukobi njezinih pokrajina. Zbog toga su Kinezi eznuli za mirom koji bi im jamio sigurnost u svagdanjem ivotu. U takvu ozraju nastalo je Konfucijevo uenje. Zabiljeili su ga njegovi uenici i sljedbenici. Smatrao je da je obitelj temelj drutva. Dravu je zamiljao kao ve-liku obitelj. Sretna je obitelj ona u kojoj djeca potuju svoje rodite-lje, kao i drava iji podanici potuju svoje vladare. Mislio je kako svi ljudi ne mogu biti bogati i priznati, ali mogu biti dobri. Konfu-cije je jedno vrijeme bio ministar u kineskoj dravi Lu (Shantung). Pokuao je provesti drutvene reforme koje bi ljudima omoguile bolji ivot. Vladar je bio vrlo lakomislen i povran ovjek. Moral-

nu obnovu drutva koju je predlagao Konfucije, vladar nije ozbiljno shvaao. Konfucije se zahvalio na ministarskoj dunosti. Otada je lutao Kinom i pokuavao pouiti i vladare i narod. Idealno je dru-tvo ono u kojem vlada sklad izmeu vladara i podanika. Prvi meu navedenima moraju biti dobronamjerni i pokazivati ljubav i brigu, a drugi moraju biti posluni. Konfucije dri da takvi odnosi dovo-de do sklada. Veliku je vanost Konfucije pridavao odgoju i obrazo-vanju. Pritom je upozoravao: Uiti, a ne razmiljati o onom to je naueno, beskorisno je, a razmiljati bez uenja opasno je. Odgo-jene i obrazovane ljude nazivao je plemenitima, a plemenit ovjek, dri Konfucije, razmilja o pravinosti. Nasuprot tome, neodgojen i neobrazovan ovjek misli samo o svojoj koristi. Slino su mislili Sokrat i Aristotel. Konfucije je zagovarao humane odnose meu ljudima. O tome nam svjedoi njegova izreka: Vrlina je voljeti ljude, a mudrost je razu-mjeti ih. Budimo mudri i pokuajmo shvatiti Konfucija. Ljudima se dogaaju pogreke, ali ako je uini i ne popravi je, znai da si na-

pravio dvije. Kinezima je trebalo nekoliko stoljea da prihvate Kon-fucijevo uenje. Kad su ga prihvatili, vie ga nisu naputali. Iznimka je kratko razdoblje poslije Drugoga svjetskog rata (kad ga se nije spominjalo). I na to je Konfucije ve davno, unaprijed odgovorio: Biti nepriznat, a zbog toga ne biti alostan, moe samo mudar o-vjek. U nekim stvarima ne pomae ni mudrost: Nikad nisam vidio da svijet privlae ueni ljudi, puni vrlina, kao to ga privlai lijepa lakomislena ena. Treba biti mudar pa i to razumjeti. Na kraju dodajmo jedan Konfucijev savjet. Priroda nam je dala dva oka i dva uha, ali samo jedan jezik, kako bismo mogli vie gledati i sluati, a manje govoriti, jer se nikada ne moe izrei toliko mudro-sti, koliko se moe preutjeti gluposti.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in15 15 2/24/09 11:56:15 AM

1

BudhaMrnja se ne uklanja mrnjom.

Budha (oko 560. 480. pr. Krista), indijski mudrac, utemeljitelj budizma Netko vas je naljutio. estoko mu uzvraate. Potom e i on vama uzvratiti istom mjerom. Tako se ulazi u labirint iz kojeg je teko nai izlaz. To se ne dogaa samo pojedincima, nego i narodima i dra-vama. U ovom emo lanku doznati to je o mrnji mislio indijski mudrac Budha, utemeljitelj budizma. Mnogi su znakovi upuivali da je rije o iznimnoj osobi. Kad se ro-dio, iznenada je procvjetalo drvee iako nije bilo vrijeme cvatnje. Djeaku su dali ime Siddharta, to bi u slobodnom prijevodu mo-glo glasiti onaj koji je ostvario cilj. Prorok, pustinjak Aita rekao je njegovu ocu, vladaru dravice na obroncima Himalaje, da e mu sin vladati svijetom (osvojit e ga ili e postati prorok koji e spasiti svi-jet). Ocu je to bilo drago uti, ali se razoarao kad je doznao da e mu sin vladati svijetom kao mudrac i isposnik. Stoga ga je odgajao u ratnikom duhu. Osim toga, osigurao mu je rasko i izobilje kako ne bi osjetio patnju i postao isposnik (asket). Ali, sudbinu je teko

izbjei. Siddharta Gautama (to je pravo Budhino ime) ipak je upo-znao vanjski svijet. Sluajno je izmakao panji uvara i iziao izvan zidina. Upoznao je bolesne, stare, bijedne, umirue... ivot je patnja. Odluio je otii u svijet i nai odgovore na neka pitanja. Jednoga dana sjeo je ispod stabla indijske smokve (pipal). Odluno se zare-kao: Neu ustati i otii dok ne naem odgovore koje traim. Ili u ih nai ili u zauvijek ovdje (pod smokvom) ostati. Nakon to se probudio, vie nije bio isti Siddharta. Doivio je pro-svjetljenje. Postao je Budha, to znai Prosvijetljeni (onaj koji se probudio). Probudio se i spoznao istinu ivota. Svaki ovjek mora sam doi do te istine. Budha je objanjavao svojim uenicima to im je initi. Oni su shvaali koliko su mogli. Spoznavanje je proces. Mudrost se ne moe udijeliti (moe se samo stei). ovjek nepre-stano neto eli i kad mu se jedna elja ispuni, pojavljuje mu se od-mah druga i tako unedogled, a to vodi patnji. Dakle, kae Budha, ovjek mora postii nirvanu, stanje u kojemu nema nikakvih elja jer kad nema elja, nema ni patnje. To je samo djeli Budhina ue-

nja. Izmeu ostaloga, zalagao se za jednakost meu ljudima, mir i prijateljstvo. Za blagost umjesto mrnje: Nikada se mrnja ne ukla-nja mrnjom. Samo blagost brie svaku mrnju. To je zakon vjean i nepromjenljiv. Indijsko drutvo u to doba bilo je strogo podijeljeno na etiri osnov-ne drutvene skupine koje mi Europljani nazivamo kastama. Pone-kad se pripadnik nie kaste nije usuivao prijei ulicom u vrijeme kad bi njom iao pripadnik vie kaste. Unato takvoj situaciji, Bud-ha je savjetovao: Neka blagost pobijedi ljutnju, neka dobro pobijedi zlo, neka pohlepnika posrame darovi, neka laljivca pobijedi istina, a neka mrnji putem ljubavi doe kraj. Budistiko se uenje iz In-dije proirilo po Kini, Japanu i jugoistonoj Aziji. Posebno je u tom pogledu zanimljiva dravica Tibet. Tamo je vjerski i dravni poglavar postao dalaj-lama. Dri se da je dalaj-lama reinkarnacija Budhe. Tibet je dugo bio u sastavu Kine. Englezi su ga u 19. st. od Kine odvojili. Poslije Drugoga svjetskog rata Kinezi su ponovno zauzeli Tibet. Pravo rjeenje iz ove zavrzlame nije lako pronai ni uz Budhinu mudrost.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in16 16 2/24/09 11:56:24 AM

1

Sve tee(panta rhei).

Heraklit

Heraklit (oko 544. 480. pr. Krista), starogrki filozof Pod toplim Sunevim zrakama grije se voda u morima, jezerima i rijekama. Isparava se i pretvara u oblake, iz oblaka pada u mora, je-zera i rijeke. Sunce se okree, kao i Zemlja i cijeli svemir. Ptice pu-tuju u tople i daleke krajeve. Cvijee mirie i na kraju uvene, kao da nikada nije ni postojalo. Jo juer smo bili mala djeca. Danas idemo u kolu. Sutra emo biti spremni za srednju kolu ili za fakultet. i-vjet emo, nadamo se, dugo i sretno. Na kraju emo umrijeti kao to su umrli i svi oni prije nas. Neka se nitko ne rasplae nad tom injenicom. Nae e tijelo samo promijeniti oblik postojanja. Postat emo zemlja iz koje e moda niknuti trava. Kao to voda mijenja svoja agregatna stanja od tekuega preko plinovitoga do krutoga. Sve je podlono mijenama, sve tee, i voda i ljudi i ivotinje, priroda i svemir. Kada bi se promjene zaustavile, stao bi i ivot. Sve se mora mijenjati, mora tei svojim tijekom. To je jedini, siguran i oit zakon, kojemu je podlono sve to ovjek poznaje. Sve je to prvi primijetio i zapisao Heraklit, starogrki filozof (iz gra-

da Efeza, odnosno Smirne, danas u Turskoj). Malo se zna o njegovu ivotu. Bio je aristokratskog podrijetla, iz kraljevske obitelji. Legen-da kae da je prijestolje ustupio mlaem bratu kako bi on imao vie vremena za prouavanje i razmiljanje. Slavni perzijski kralj kralje-va Darije I. pozvao ga je na svoj dvor. elio je da mu Heraklit pro-tumai svoju filozofiju. Heraklit je odbio ovaj laskavi poziv. Mrzio je dvorske ceremonije (one su ionako prolazne). Znao je da je sve podlono mijenama, ak i silna i mona prijestolja, kao i to da su vladari i filozofi uglavnom razliite i udaljene osobnosti. Nije simpa-tizirao ni neuko mnotvo. Njegova prijatelja, mudrog Hermodora, Efeani su protjerali iz grada. Objasnili su kako ne ele trpjeti neko-ga tko je najbolji (najmudriji). Takav mora to prije otii. Zamolili su Heraklita da im napie zakone. Nije htio. Radije se igrao s djecom u Artemidinu hramu. Sauvani su samo neki fragmenti njegove filozofije, saete misli, metaforine i esto nejasne. Protivio se demokraciji. Pitao se kako mogu jednako vrijediti jedan pametan ovjek i neka budala. Njemu

je drai jedan dobar (ako je pravi, ako je sposoban) nego tisue lo-ih (nesposobnih). Materija je neunitiva, vjena i nalazi se u stal-nom kretanju (u mijenama). Panta rhei, sve tee... to jo rei? Pourimo, uradimo neto korisno kako nam ivot ne bi proao uzalud. A kad se ve moramo mijenjati, mijenjajmo se nabo-lje! Kad je rije o napretku, spomenimo i jednog od najveih francu-skih pisaca Victora Hugoa koji je poruio: Ono to vue svijet nisu lokomotive, nego ideje.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in17 17 2/24/09 11:56:34 AM

18

SokratZnam da nita ne znamlat. (scio me nihil scire); gr. (oida hoti, uden oida).

Sokrat (469. 399. pr. Krista), starogrki filozof Iako nije napisao ni jedno jedino slovo, grki je filozof Sokrat ostavio neizbrisiv trag u povijesti ljudske misli. etao je atenskim trgovima i ulicama i vodio beskrajno duge razgovore o pravdi, istini, ljepoti, dobroti i ostalim vrlinama. Smatrao je da ovjek treba teiti vrlini. tovie, mislio je kako ljudi ine zlo jer ne znaju to je dobro. Bio je dobar, a to znai naivan, barem kad je rije o svakodnevnoj zbilji. To je pak vie pitanje karaktera, a manje znanja. No, filozofija mu je zahvalna, jer je pokuao odrediti osnovne etike pojmove. elio je probuditi znanje koje svatko u sebi nosi, jer ispravno moralno dje-lovanje poiva na znanju. Delfska izreka upoznaj samoga sebe prva je premisa njegova filo-zofiranja. Nije imao nikakva bogatstva niti se trudio stei ga. Bogat filozof bio bi nadasve neuvjerljiv. Nije se brinuo ni za svoju odjeu. Nosio je otrcanu, izguvanu tuniku i uvijek iao bos. Neobian o-vjek. Za njega je proroica Pitija rekla da je najmudriji od svih ljudi. Mudar je Sofoklo, mudriji je Euripid (pisci tragedija), a od svih ljudi

najmudriji je Sokrat. Nakon takve izjave Sokrat je htio doznati to mu to boanstvo iz Apolonova hrama poruuje. Potaknulo ga je da propituje mnoge atenske graane (dravnike, obrtnike, pisce...) o njihovu znanju, kako bi shvatio u emu se sastoji njegova mudrost. Zakljuio je kako su oni znali, i to odlino, gotovo sve o svome poslu. Ali o dobroti, istini, pravednosti, ljepoti i openito o smislu ljudskoga ivljenja nisu znali nita valjano. Ipak, pravili su se da sve znaju. Ni sam Sokrat nije znao puno o tome, ali je shvatio boanske rijei. Razlika izmeu njega i ostalih ljudi bila je golema. Oni nisu znali, a mislili su da znaju. Sokrat je znao da ne zna. Tako je nastala njegova izreka: Znam da nita ne znam. Njegova je popularnost zasmetala nekim monim ljudima. To je uvi-jek ista pria o glupima i nesposobnima, koji ne mogu podnijeti pametnije i sposobnije. Nisu se mogli nadmetati sa Sokratom na podruju mudrosti pa su ga odluili unititi na drugi nain. Optuili su ga da kvari mlade i da ne vjeruje u bogove (u koje vjeruje dra-va). Osudili su ga na smrt. Sokrat je mogao pobjei i izbjei kaznu.

Njegovi su prijatelji uspjeli potkupiti dravne inovnike (koji su bili voljni dopustiti mu da pobjegne). Ali, Sokrat nije htio bjeati. Na taj bi nain pokazao da je bio u krivu. Odravi pred atenskim su-cima slavni govor u svoju obranu, popio je otrov (kukutu) i mirno umro. Atenjani su shvatili da su se ogrijeili o filozofiju (Sokrata) i kaznili Sokratove tuitelje. Velikom filozofu podignuli su bronani spomenik.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in18 18 2/24/09 11:56:45 AM

1

Bude li Atena imala loe postolare, njezini e graani hodati bosi.

Bude li pak imala loe uitelje, Atena e propasti.

Platon

Platon (427. 347. pr. Krista), starogrki filozof Kad netko govori ili pie besmislice, kad lupeta gluposti koje nema-ju veze s razumom, za njega kau da filozofira. To je velika neprav-da prema filozofiji. Upravo suprotno, filozofirati mogu samo mudri i inteligentni ljudi. Filozofija je mudroslovlje, ljubav prema mudrosti. Mudrost treba cijeniti, a mudrace potovati. Starogrki filozof Platon jedan je od najutjecajnijih i najveih u po-vijesti. Platonizam kao uenje sastavni je dio svake filozofije. Pre-ma jednoj izreci, cijela je povijest filozofije samo niz napomena uz Platona. Postavio je mnoge filozofske probleme o kojima se i danas raspravlja. Izmeu ostaloga bavio se etikom i estetikom, po-litikom i spoznajom. Isticao je ljudske vrline kao to su istina, pra-vednost, dobrota i znanje kao ideale kojima treba teiti. Pisao je djela u obliku dijaloga velike umjetnike vrijednosti uvodei u njih mitove. Mislio je kako bi za dravu bilo najbolje da je vode najmu-driji ljudi (filozofi). Drava, po njegovu miljenju, odgovara ustroj-stvu due, a voena je umnim naelima. Takvu je dravu pokuao

ostvariti u gradu Sirakuzi (na Siciliji), u kojoj je vladao Dionizije Stariji. Taj je tiranin rado primio Platona, ali ubrzo su se sukobili i Platon je bio prodan kao rob. Na sreu, otkupio ga je jedan lju-bitelj filozofije i vratio u Atenu. Kako bi mu zahvalili, Platonovi su prijatelji sakupili novac i poslali mu ga, ali on ga nije htio primiti. Vrativi novac poruio im je kako nisu samo oni dostojni poma-gati Platonu. Taj novac uloio je u osnivanje filozofske kole u Ate-ni. Nazvana je Akademija po junaku Akademu. ujete li za kakvu akademiju (glazbenu, likovnu, pedagoku ili kakvu drugu), znajte da taj naziv dugujemo Platonu. Platon je jo dva puta putovao u Sirakuzu, ali svoju idealnu dravu ipak nije uspio organizirati. Izni-mno je potovao svog uitelja Sokrata. Izjavio je i to da je sretan to se rodio kao ovjek, kao Helen (dakle Grk, a ne barbar), i da se rodio u Sokratovo vrijeme. Kada su Atenjani Sokrata osudili na smrt (i uskoro se pokajali), Platon je napisao jedno od najljepih djela svjetske knjievnosti Obranu Sokratovu. U Platonovo vrijeme Atena je bila sredite obrta i trgovine te njezi-

no politiko i kulturno sredite. Promiljajui njezinu budunost, Platon je izrekao slavnu reenicu koja i danas vrijedi, jer bez dobrih uitelja nema ni dobrih postolara, ni drugih strunjaka, a ni dobrih ljudi. Napisao je kako e bez dobrih postolara Atenjani hodati bosi (mogli bismo rei i bosi po trnju), ali bez dobrih uitelja Atena e za-sigurno propasti. Vrijedi to i za druge gradove i drave, a vrijedilo je i prije i sada. Bez dobrih uitelja nema napretka, a bez dobrih ljudi drava ne moe opstati. Stoga treba uvijek iznova istaknuti da ui-telji i openito mudre glave zasluuju nae istinsko potovanje.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in19 19 2/24/09 11:56:55 AM

20

Epaminonda

Bogatstvo cijeloga svijeta ne elim primiti

u zamjenu za ljubav prema domovini.

Epaminonda (oko 420. 362. pr. Krista), tebanski vojskovoa Iako je korupcija rije koja potjee iz latinskoga jezika, dobro je po-znaju i oni koji nikada nisu uili latinski. Podmititi, odnosno potku-piti nekoga da uini neto to se protivi zakonu i moralu pojava je stara koliko i ovjek. Mudri ljudi kau da su korupcija i korov vrlo slini. Korov je tetan za prirodu, a korupcija za drutvo. Iskorijeni-ti ih, vrlo je teko. Kada je rije o nepotkupljivosti (estitosti i potenju) treba svakako navesti primjer tebanskoga vojskovoe Epaminonde. Tebu je po le-gendi osnovao Kadmo, sin fenikoga kralja Agenora, brat Europin. U Tebi su roeni mnogi legendarni i povijesni junaci antikih pria. Po nekima ak i hrabri Heraklo te bog Dioniz. Teba je posebno poznata po Sofoklovim (i Eshilovim) djelima o Edipu (kralju Laju i Jokasti), Antigoni i drugim traginim likovima antike knjievnosti. Dugo su se meu grkim gradovima isticala dva polisa: Sparta na kopnu i Atena na moru. U 5. st. pr. Krista prevlast nad cijelom Grkom pre-uzela je Sparta. U 4. stoljeu pokuavala je zadrati tu nadmo, a

Atena se pokuavala vratiti na staze stare slave (ali bezuspjeno). U te sporove umijeala se Teba. Teba je tada imala dvojicu iznimnih dravnika i odlinih ratnika: Pelopidu i Epaminondu. Epaminonda je bio iznimno obrazovan ovjek. Prouavao je filozofiju, izvrsno je po-znavao glazbu, bio je vjet govornik. Spartanci su zauzeli tebansku utvrdu (Kadmeju). Pelopida i Epaminonda su je oslobodili. Sastali su se predstavnici grkih polisa da zakljue mir. Glavnu je rije vo-dio spartanski kralj Agesilaj. Suprotstavio mu se Epaminonda. Do-lo je do rata. U glasovitoj bitki kod Leuktre (371.) Teba je porazila Spartance i njihove saveznike. Nakon te bitke, prvi put u Grkoj, vo-dee zemlje nisu bile ni Atena ni Sparta, nego Teba. Za to je najza-sluniji bio Epaminonda. U sukobe izmeu Grka esto su se mijeali stari neprijatelji Perzi-janci. Perzijski kralj Artakserks jednom je prigodom pokuao podmi-titi Epaminondu. Poslao mu je svoga glasnika i ponudu o velikom bogatstvu (ako izda svoju domovinu). Znalo se da je Epaminonda siromaan. Tada mu je Epaminonda odgovorio: Bogatstvo cijeloga

svijeta ne elim primiti u zamjenu za ljubav prema domovini. Bi li politiari modernoga svijeta postupili kao Epaminonda? Ili kao ta-lijanski revolucionar Garibaldi koji je rekao svojim suborcima: Ne mogu vam ponuditi ni ast ni plau, nudim vam glad, e, duge mareve, bitke i smrt. Svi koji volite svoju domovinu, slijedite me. Ako doznate odgovor, javite nam!

slavne izreke mozaik 3 stupca.in20 20 2/24/09 11:57:05 AM

21

Makni mi se sa sunca.

Diogen

Diogen iz Sinope (?412. 322. pr. Krista), starogrki filozof Bio je to, blago reeno, vrlo udan ovjek. Umjesto u kui, stanovao je u bavi. Originalno, zar ne? I skromno, gotovo bez materijalnih potreba i elja. Znao je poput prosjaka spavati pod trijemom hra-ma. U po bijela dana traio je on potena ovjeka, sa svijeom u ruci. ovjeka je, ak i u takvim uvjetima, bilo teko nai. Htio je uiti od filozofa Antistena. Ali Antisten nije trebao uenika. Diogen mu je neprestance dosaivao, toliko da mu je Antisten zaprijetio tapom. Tada je Diogen rekao kako nema tako tvrdog tapa kojim bi ga otje-rao. I, to je Antisten mogao? Primio ga je i poduavao. Blago Anti-stenu kad je imao takva uenika. Sve to je prirodno, drao je Diogen, asno je i uljudno te se moe obavljati javno, bez ikakve sramote. Ostalo treba ignorirati. Bio je samosvjestan i zajedljiv. Dobio je nadimak kion (pas), odakle se pogreno izveo naziv cinici. Nakon to je cijela Grka priznala vlast Aleksandra Velikoga, mnogi su umjetnici, znanstvenici i vieniji lju-di doli k njemu. On im je ispunjavao najrazliitije elje. Trajalo je

to mjesecima. Doli su svi osim filozofa Diogena. Ovaj je bezbri-no ivio u bavi, bez ikakvih materijalnih zahtijeva. Aleksandar je bio uvrijeen. Zar jedan puki siromah (koji nema dovoljno ni za jelo) moe prkositi njemu, Aleksandru Velikom? Kad nije htio Dio-gen Aleksandru, onda je Aleksandar doao Diogenu i upitao ga: Zar me se ne boji? Diogen mu je odgovorio protupitanjem: Pa to si ti (Aleksandre), dobro ili zlo? Dakako da je Aleksandar odgovorio da je on neto dobro. A tko se boji neega to je dobro? uzvratio mu je Diogen. Odgovorom je zadivio Aleksandra. Nakon toga Alek-sandar je upitao: Zar tebi, Diogene, nita ne treba? Nita, samo mi se makni sa sunca, odgovorio je Diogen jer mu je Aleksandar zaklanjao sunevo svjetlo (koje je jedino davalo toplinu ovom ud-novatom filozofu u bavi). Aleksandar je bio jo vie zadivljen tim odgovorom. Izjavio je kako bi da nije Aleksandar, veliki osvaja, naj-vie elio biti Diogen. Zbunjeni pratitelji zatraili su objanjenje. Da bi bio sretan, a to je znailo slavan, Aleksandar je morao osvojiti ci-jeli svijet. Ovaj ovdje, Diogen, ne treba nita vie osim stare bave, a

ipak je sretan. Misli se da je Diogen umro istog dana kad je umro i Aleksandar. Ali, Diogen je umro na udnovat nain. Jednostavno je prestao disati. Neki misle kako to nije mogue (zaustaviti disanje), dok ostali tvrde da je sve mogue kad je u pitanju Diogen. Umro je u gradu Korintu. Korinani su mu podigli spomenik (oito su ga ci-jenili, ako ne za ivota, a onda poslije smrti).

slavne izreke mozaik 3 stupca.in21 21 2/24/09 11:57:16 AM

22

Apel

Nijedan dan bez poteza(nulla dies sine linea).

Apel (4. st. pr. Krista), starogrki slikar Ako je vjerovati rimskom piscu Pliniju Starijem, autor izreke je slavni grki slikar Apel, dvorski slikar Aleksandra Velikog. Slikao je mitoloke figure, alegorijske kompozicije, narativne scene i por-trete. Djela mu, na alost, nisu sauvana. O njima doznajemo od antikih pisaca. U tim, antikim izvorima, kao glavna djela spo-minju se Afrodita roena iz pjene i alegorija Kleveta. Dakako, i portreti Aleksandra Velikog. Za sliku Afrodita iz pjene kao mo-del pozirala mu je hetera Erina, obrazovana i iznimno lijepa ena. Erina je pozirala i kiparu Prakistelu. Licemjeri i moralni istunci optuili su Erinu za bezbotvo. Od optube ju je branio govornik Hiperid (Demostenov saveznik). Suci nisu uvaavali njegove doka-ze. Ipak, Hiperid je uspio obraniti Erinu. Pred sucima se pokazala u pozi u kojoj je pozirala umjetnicima. Bila je prelijepa i najslinija Afroditi, boici ljubavi i ljepote. Naalost, slika nije sauvana. Rim-ski su slikari izraivali njezine kopije. Jedna je pronaena na zidu u Pompejima. Njega smatraju najveim antikim slikarom.

Nakon to je Aleksandar osvojio veliko prostranstvo od Grke do Egipta i od Egipta do Indije, dolo je do povezivanja razliitih kul-tura. Pomijeala se grka kultura s kulturama istonih naroda: Egipana, Perzijanaca, Feniana i drugih. To razdoblje nazivamo helenistikom kulturom. Poetak te epohe obiljeili su slikar Apel i kipar Lizip. Lizip je izradio kip Apoksiomena (atlet, sporta) ime je sruio stari Polikletov kanon (strogo pravilo uenja) o propor-cijama skulptura. Novo, helenistiko doba bilo je proeto stalnim ratovima, nesigurno i nemirno. Takva je bila i umjetnost. Nesta-lo je sklada, jednostavnosti, mira i sigurnosti koji su obiljeavali prethodnu epohu. Svojom je izrekom umjetnik Apel htio rei da slikar mora svaki dan povui koji potez (kistom). Mora redovito raditi na svojoj slici da bi postigao odreenu kvalitetu. Isto vrije-di i za pjesnike, oni moraju svakoga dana napisati koji stih. Glaz-benici moraju biljeiti note. To, dakako, vrijedi i za sve ostale koji moraju uraditi ono to je njihov posao. Uenici moraju nauiti svoje lekcije... Slavni francuski knjievnik mile Zola napisao je

Apelovu izreku na zid svoje radne sobe da ga podsjea na marlji-vost ako bi se ulijenio. A kakav je slikar bio Apel? Na njegovoj je slici groe bilo tako vjer-no naslikano da su ga ptice dole zobati mislei da je pravo. Jed-nu je svoju sliku stavio u izlog. elio je znati to ljudi misle o njoj. Prvi dan prigovorio je jedan postolar. Smatrao je kako obua nije dobro nacrtana. Apel je prihvatio prigovor i to popravio. Drugog se dana opet pojavio postolar. Prigovarao je nekim drugim deta-ljima slike, a da se u to uope nije razumio. Tako je nastala izreka: Neka postolar ne sudi dalje od cipela (ne supra crepidam sutor iudicaret). Ne sudi o onom u to se ne razumije. Postoji legenda da je Apel od Aleksandra kao honorar dobio na-gradu 524 kg zlata. Ako pria i nije istinita, lijepo je uti da je umjetnik nagraen za ivota, za razliku od mnogih koji su umrli u siromatvu i bijedi.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in22 22 2/24/09 11:57:27 AM

23

Apel (4. st. pr. Krista), starogrki slikar Umjetnicima nije lako. esto vide ono to mi, obini smrtnici, ne vidimo. Zbog pogreno shvaene poruke koju umjetnika djela sa-dre, esto nastaju nesporazumi, koji katkad mogu imati tragian zavretak. Slavnoga rimskog pjesnika Ovidija car August protjerao je daleko od Rima, u doivotno progonstvo. Razlog progonstva ne zna se pouzdano. Spominju se neke pjesme i pogreke. Vjerojat-no nije bila rije o pravopisnim pogrekama. Ili se radilo o (ka-kljivim) temema o kojima Ovidije nije smio pisati ili je August to pisanje krivo shvatio. I nai su umjetnici proganjani (bilo je takvih puno). Sjetimo se samo Matoa ili Ujevia. Francuski kardinal Riche-lieu, svemoni ministar Luja XIII. kae: Dajte mi dva retka napisana rukom najpotenijeg ovjeka i ja u u njima nai razloga da ga dam objesiti. Brrrr! Na sreu, nesporazum koji opisujemo imao je aljiv zavretak. Ma-kedonski vladar Aleksandar Veliki (koji je osvojio velik dio poznatoga svijeta) traio je dvorskog slikara. Takav je vladar traio sebi ravna,

znai iznimnoga, velikog, najboljeg slikara. Javila su se tri kandidata. Prvi je odmah otpao jer je Aleksandar prosudio da je laskavac i lalji-vac. Naime, Aleksandar je imao tekoe s okom koje mu je suzilo. A spomenuti ga je slikar prikazao s posve zdravim okom. Vladari esto vole takva uljepavanja, drago im je kad ih se prikazuje u novom svjetlu (koje godi njihovoj tatini). Meutim, ovaj je slikar pretjerao. Drugi je slikar Aleksandra prikazao vjerno. Naslikao je njegovo bole-sno (suzno) oko upravo onako kako je izgledalo. Ali, ni on nije zado-voljio kralja jer prema njegovu miljenju na taj nain nije pokazao duno potovanje prema svome vladaru. Osim toga, prikazati vlada-ra u runijem svjetlu nije ba najpametnije (kako je primijetio Dosto-jevski, da bi istina djelovala uvjerljivo, treba joj dodati malo lai). I sami moete zakljuiti kakve je sve tekoe morao premostiti umjet-nik koji je htio biti dvorski slikar. Tek je treeg umjetnika Aleksandar Veliki imenovao svojim dvorskim slikarom jer je konano bio zadovo-ljan naslikanim portretom. Bio je to najslavniji grki slikar Apel (Ape-les). Samo je on (otada) smio slikati Aleksandra. Za to je bio bogato

Konj razumije slikarstvo bolje nego ti.

Apel

nagraen s nekoliko stotina kilograma zlata. Takvu nagradu rijetko koji slikar zaslui za ivota. Neki genijalni slikari jedva uspiju prodati koju svoju sliku (primjerice Vincent van Gogh). Tek poslije smrti ci-jene umjetnikih djela mnogih takvih anonimaca znaju dosegnuti vrtoglave visine. Gotovo da i svima nama zasuzi oko. No, i Apel se jedanput sukobio sa svojim gospodarom. Na velikom je platnu naslikao Aleksandrov portret. Kralj mu je prigovorio kako ga na tom portretu nitko nee prepoznati (moda je Apel imao i kakvu pikasovsku icu). Apel je tvrdio suprotno. Razvila se otra prepirka. Tko zna kako bi sve zavrilo da se nije umijeao Aleksandrov konj. U trenutku kad je svaa izmeu Apela i Aleksandra bila na vrhuncu, priao je sluga koji je doveo uvenog Aleksandrova konja Bukefala. im je konj ugledao Aleksandrovu (odnosno Apelovu) sliku, poeo je zadovoljno i radosno hrzati. Prepoznao je svojega gospodara. Nato e Apel kralju: Konj razumije slikarstvo bolje nego ti. Naalost, Ape-love slike nisu sauvane. Pamte se po zapisima starih pisaca i umjet-nika koji su ih oponaali. A Bukefal je oito bio udnovat konj.

slavne izreke mozaik 3 stupca.in23 23 2/24/09 11:57:36 AM

149,00 kn