Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskojlijekova u Hrvatskoj

Tanja Broz

Ekonomski institut, Zagreb

Treći okrugli stol časopisa Banka i Ekonomskog instituta, ZagrebIma li lijeka za tržište lijekova?

18. travnja 2012., Zagreb

2

Sadržaj

1. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj

2. Usporedba potrošnje lijekova u Hrvatskoj i svijetu

3. Racionalnost upotrebe lijekova i preporuke za daljnju racionalizaciju

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj (1)

3

Izvor: HALMED

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj (2)

4

Izvor: HALMED

Udio potrošnje lijekova preko HZZO-a u ukupnoj potrošnji lijekova:

2005. - 2009. = 85,9%

2010. = 73,1%

Izdaci za lijekove na recept po područnim uredima, po osiguraniku

5Izvor: HZZO

Prosječna potrošnja po stanovniku u 2010. = 652 kn

Standardna devijacija = 45 kn, koeficijent varijacije = 6,9%

Najmanja potrošnja = 551 kn u Područnom uredu Požega

Najveća potrošnja = 852 kn u Područnom uredu Karlovac

Analiza udjela potrošnje lijekova u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji i BDP-u

6

Udio ukupne potrošnje lijekova u

BDP-u (u %)

Udio izdataka HZZO-a za lijekove u BDP-u

(u%)

Udio izdataka za lijekove HZZO-a u ukupnim

rashodima HZZO-a za zdravstvenu zaštitu (u %)

2005. 1,43 1,17 22,7

2006. 1,42 1,16 23,3

2007. 1,22 1,10 22,7

2008. 1,21 1,10 21,7

2009. 1,38 1,22 21,4

2010. 1,45 1,06 18,8

Izvor: HALMED, HZZO i DZS, izračun autorice

VO = 0,7%

Z = 0,3%

Usporedba potrošnje lijekova u Hrvatskoj i svijetu

7

Izvor: HALMED, DZS, OECD (2011), izračun autorice

Udio izdataka za lijekove

u BDP-u u 2010.

Norveška 0,7

Švicarska 1,2

Austrija 1,3

Hrvatska 1,5

Češka 1,5

Zemlje OECD-a 1,5

Slovenija 1,6

Njemačka 1,7

Mađarska 2,4

Kakav je odnos između izdataka za lijekove i BDP-a – za zemlje s višom srednjom razinom dohotka?

8Izvor: WHO (2011.)

Kakav je odnos između izdataka za lijekove i BDP-a – za zemlje s visokom razinom dohotka?

9Izvor: WHO (2011.)

Zašto je problematična neracionalna potrošnja lijekova?

Pritisak na rashode HZZO-a□ Cijene lijekova□ Količina lijekova

Udio lijekova na recept Praksa liječnika u propisivanju lijekova Ponašanje pacijenata Politike vezane uz određivanje cijene i nadoknade troškova

Ekologija Smanjenje otpornosti stanovništva

10

Od kuda dolazi pritisak na (neracionalnu) potrošnju lijekova?

Unutarnji pritisci:□ Pacijenti□ Liječnici

Vanjski pritisci: □ Rejting HR – indeks zdravstvene zaštite potrošača□ Proširenje tržišta farmaceutskih tvrtki (upotreba lijekova u područjima koja

prije nisu bila pokrivena)

11

Primjer prakse liječnika u propisivanju lijekova

12

Dijete s temperaturom i grloboljom dolazi kod liječnika. Liječnik objašnjava roditelju da vlada streptokok.

Liječnik propisuje antibiotik

Dijete popije antibiotik, ali umjesto ozdravljenja je još bolesnije i odlazi u bolnicu

Bolnički troškovi: krevet, vađenje krvi, infuzijaTrošak dodatnih dana bolovanja

Liječnik savjetuje pretrage

Test na streptokok je negativanKrvne pretrage pokazuju da je riječ o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji

Liječnik predlaže terapiju bez antibiotika (čaj, vitamini i mirovanje)

Slučaj A Slučaj B

Troškovi slučaja A: - lijek - bolničko liječenje (zauzimanje kreveta, laboratorijska analiza krvi, infuzija)- dodatni dani bolovanja

Troškovi slučaja B: - test za streptokok- labaratorijska analiza krvi

Zaključak i preporuke za daljnju racionalizaciju potrošnje lijekova (1)

Zaključci□ Ukupna potrošnja lijekova se od 2005. do 2010. povećala za 27%, a broj DDD za 43%,

dok je nominalni BDP porastao za 25%. □ U 2010. je gotovo svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku dnevno trošio jednu dozu lijeka□ Razloge za povećanje potrošnje lijekova možemo naći u starenju stanovništva i

povećanoj incidenciji kroničnih oboljenja, kao i zbog uvođenja novih lijekova□ U 2010. je potrošnja lijekova preko HZZO-a pala za 13,8%, što HZZO objašnjava s

nižim cijenama lijekova i boljom kontrolom propisivanja.□ Hrvatska za lijekove izdvaja relativno više, nego što bi po razini ukupnih izdataka za

zdravstvenu zaštitu trebala izdvajati.□ S obzirom na svoju razinu BDP-a, Hrvatska ima daleko višu razinu potrošnje lijekova□ Neracionalnost potrošnje lijekova proizlazi od pacijenata (pacijent uzima lijek bez

ispravne medicinske indikacije; iako mu je propisan pravilan lijek, pacijent ga ne uzima) i liječnika (propisuje lijekove kada su mogući drugi oblici liječenja; zbog neodgovarajuće dijagnoze pacijentu se propisuje neodgovarajući lijek; nerijetko se propisuju izvorni lijekovi, umjesto jeftinijih generičkih lijekova), ali i zbog vanjskih pritisaka

13

Zaključak i preporuke za daljnju racionalizaciju potrošnje lijekova (2)

Preporuke□ Pacijenti

Edukacija o potrošnji lijekova Edukacija o generičkim lijekovima

□ Liječnici Povećanje svijesti o koristima racionalne upotrebe lijekova

14

HVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!

tbroz@eizg.hrtbroz@eizg.hr

15

Komentari,

pitanja?