prezentacija sociologija

  • View
    150

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prezentacija

Text of prezentacija sociologija

Obitelj, rad i proizvodnja "materinstva"

Obitelj problemi odreenjaUniverzalnost obitelji? Od 1960-ih sve vie osporavanja obitelji kao neminovno korisne i pozitivne institucije. Drutvene promjene i kriza tradicionalne obitelji (razvodi, zajedniki ivot prije braka, obitelji s jednim roditeljem, jednolana kuanstva ...). Postmodernizam fundamnetalan raskid izmeu moderne i postmoderne obitelji ... odsustvo potrebe za normativnim tipiziranjem obitelji. Obitelj kao predmet politikih rasprava.

Univerzalnost obitelji?G. P. Murdock (1949) uzorak od 250 drutava. U svakom drutvu postoji nekakav oblik obitelji podloga za definiciju:

Obitelj drutvena skupina koju karakterizira:zajedniko prebivanje ekonomska suradnja reprodukcija

Obuhvaa:odrasle osoba oba spola u drutveno odobrenoj spolnoj vezi jedno ili vie djece (vlastite ili usvojene)

Kulturna varijabilnost osnovnog modela. Murdock: "Nukleusna obitelj je univerzalni nain ljudskog grupiranja u drutvu. Bilo kao dominantan oblik ili kao osnovna jedinica koja tvori sloenije oblike, nukleusna obitelj postoji kao zasebna i snana funkcionalna skupina u svakom poznatom drutvu".

Kritike MurdockaIznimke koje dovode u pitanje osnovni Murdockov model.

Nayari kao matrilinearno drutvo (Kerala, juna Indija):odsustvo trajne zajednice; Sandbaham suprug i odsustvo veze prema potomcima; odsustvo obitelji kao ekonomske jedinice.

Matrifokalne crnake obitelji centralne Amerike:zapadnoafriko podrijrtlo i poligamijski sustav; sustav ropstva majka s djetetom kao osnovna jedinica; ekonomski poloaj crnakog stanovnitva; matrifokalnost kao sastavni dio kulture siromatva.

E. Leach nukleusna obitelj kao preoptereeni elektrini strujni krug ... R. L. Laing izrabljivaki aspekti obiteljskih odnosa ...

Suvremena obitelj: promjene i proturjejaPorast udjela starije populacije. Politika plaene brige o djeci. Porast broja razvoda. Porast broja siromanih obitelji. Sve vei broj neudanih i zaposlenih ena . Sve kasnije ukljuivanje mladih u svijet rada. Promjene na tristu rada (porast VKV poslova). Sve dulja ovisnost mladih o roditeljima.

Proizvodnja materinstvaMaterinstvo u procesu redefiniranja pregovaranje praksi brige za djecu (tko to radi i to ta podjela znai). Trite rada, stalled revolution (Hochschild) i pojava plaene brige. Kulturni kontekst koji preferira "intezivno materinstvo" ... Anne Oakley mit materinstva (ena = majka) tretira plaenu brigu kao nuno zlo. Usprkos dominantnosti mita:

SAD devedesetih 60% predkolske djece u sustavu brige izvan obitelji 79% te djece briga izvansrodnikog oblika

Najveim dijelom plaene dadilje i sl. Paradoks full time materinstvo vie nije dominantna praksa, ali je njegova ideologija jo uvijek snana. Pitanje s obzirom na paradoks, kakav smisao zaposlene majke i plaene dadilje, odgajateljice i sl., pripisuju poslu kojeg dijele ?

Proizvodnja materinstvaPodjela posla kao kontinuirano interakcijsko ostvarenje pregovaranje oko zajednikog razumijevanja znaenja delegiranog majinskog posla. Pregovaranje samo jedan aspekt prakse materinstva. Oblikovanje identiteta majke drutvene, kulturne i ekonomske prepreke. Pregovaranje stvaranje pravila koja strukturiraju odnosa poslodavac zaposlenik. Obje strane, iz razliitih razloga, pristaju na implicitni radni odnos koji "proizvodi" predodbu majke koja se poklapa s pretpostavkama o intezivnom majinstvu. Osnaivanje idealizirane verzije uz simultano prikrivanje realnosti prakse dijeljenog rada majki. Plaene dadilje i sl., - "materinstvo u sjeni" ... zajedniko djelovanje na odravanju mita o samodovoljnosti nukleusne obitelji.

Intezivno materinstvoDruga polovica XX stoljea iroko prihvaen vrijednosni sustav. Podizanje djece kao:

definirano potrebama djece ekspertno voenje emocionalno zahtjevno radno intezivno financijski zahtjevno

Psiholoki usredotoeno (primjer dojenja). Full time jedan primarni pruatelj brige. Usredotoenost na ene ... dijete koje se podie, kao "gotovi proizvod". Hochscild ideal "superwoman" i njegove problematine konzekvencije. Unajmljivanje majke "surogata" i pregovaranje kao komprimis.

Briga o djeci kao "rad u sjeni"I. Illich (1981) rad u sjeni kao specifian oblik neplaenog rada koji se u industrijskom drutvu pojavljuje kao nuan s obzirom na proizvodnju dobara i usluga. Reproduktivnog karaktera, obezvrijeen, nevidljiv, nije plaen. Rodno zasnovana podjela rada u obitelji. Materinstvo kao rad u sjeni istovremeno obezvrijeeno i slavljeno. Spiritualni i "ropski" elementi posla konzekvencije na planu delegiranja posla koji se plaa.

Proizvodnja materinstvaEtabliranje i primjena interpretativnih pravila ... jednostrano kreiranje. Stvaranje simbolikog poretka koji osnauje stereotip pripisivanje specifinih znaenja pojedinim poslovima i dogaajima u svrhu odravanja idealizirane verzije odnosa majka - dijete. Tri glavne kategorije:

dadilja od perifernog znaaja u obiteljinevidljivost dadilje; maksimiziranje i minimiziranje uloge dadilje; emocionalno samoiskljuivanje dadilje

osnaivanje majke u obiteljiininjering kvalitete vremena; povlaenje granice meu akterima

nadzor nad podjelom kroz "evidenciju"mjerenje brige; redefiniranje kljunih trenutaka; poslovi "samo za majku"

ZakljunoSve interpretativne strategije usmjerene na predodbu o majci u skladu s idealom intezivnog majinstva. Slabo u vezi sa stvarnom kvalitetom brige rad u slubi vrijednosnog sustava. Osnauje se idealizirana predodba materinstva. Osnauje se predodba o samodovoljnosti nukleusne obitelji. Reprodukcija sustava zasnovanog na rodnoj diskriminaciji, kao i socioekonomskog sustava u cjelini.

Radne socijalizacije

Zanimanje i socijalizacijaZanimanje i formalna socijalizacija specijalizirana obuka tijekom obrazovanja.

programi obuke u kolama i na fakultetima. poduavanje vjetina i prenoenje znanja. poduavanje neformalnih i suptilnih aspekata zanimanja:spontano i sluajno nije propisano kurikulumom

Neformalna socijalizacija:

usvajanje neformalnog vokabulara. preuzimanje pripadnosti profesiji ili zanimanju. obredi "ukljuivanja". uenje normi i pravila posla. internalizacija ideologije posla i profesije.

Neformalni vokabularJezik prvi oblik radne socijalizacije. Skup termina kojima se komunicira specijalno znanje. Sigurno vladavanje terminima. Nijansiranje, fraziranje, situiranje. Nesvjesno usvajanje kroz promatranje drugih.

Zanimanje i predstavljanje sebeUsvajanje pojavnosti u skladu s oekivanjima zanimanja (uniforme u srednjevjekovnim gildama, radne uniforme i odijela danas ...). ene u "mukim" zanimanjima ... Boje kao kulturni indikator prema kolegama s posla i prema iroj javnosti. R. Granfield pripadnost klasi, studij prava i izgled na intervjuima za posao. Odjea i nain na koji se nosi indikator adekvatnosti radne socijalizacije. Haas & Shaffir "ogrta kompetencije" ... studenti medicine i izbjegavanje ekstrema potpuno iste i potpuno zaprljane kute. J. Riemer kompetencija, odjea i alat majstora. Simboliki i tehniki aspekt samo-predstavljanja neformalni dio uniforme alje poruku klijentima. Pitanje samopouzdanja.

Obredi "ukljuivanja"Rituali tipini za obiljeavanje kraja obrazovanja i poetak rada u struci. S veom birokratizacijom drutva manje ceremonijalnosti i manja frekventnost rituala. Neformalni obredi ukljuivanja.

Pravila, norme, ideologijaFormalna pravila neformalne norme. Neformalne norme i krenje formalnih pravila. Ideologija kao svjetonazor grupe po zanimanju u kolikoj se mjeri poklapaju s naim prethodnim svjetonazorom (tip zanimanja, promjene tijekom karijere).

Mehanika solidarnost u rudnikuMehanika solidarnost u suvremenom drutvu? Neformalna grupna struktura kao klju za razumijevanje. Radne grupe koje djeluju u uvjetima stalne opasnosti mehanika solidarnost dominantan oblik drutvene integracije. Strategije adaptacije i ukljuivanja koje pripremaju pojedinca za nevolje i opasan ivot. Podzemni svijet rudnika:

odsjeenost od vanjskog svijeta mraan, zatvoren prostor rad u uvjetima ivotne opasnosti koherentne radne jedinice pojednostavljena struktura kratkotrajna pripadnost bez rada na resocijalizaciji bez procedure za usvajanje institucionalnog statusa novaka u osnovi izostanak autentine radne strukture

Mala zatvorena grupa:

Ukljuivanje novih lanova grupeSimbolika portala (metaforika membrana). Snana identifikacija s pripadnicima radnog tima. Tranzicija i inkorporiranje novih lanova

oprema i identifikacija faza separacije privremeni raskid s vanjskim statusom tranzicija konverzacijsko skiciranje biografije parataksini oblik percepcije samorazumljivost termina u upotrebi preuzimanje nadimka kao obevreivanje stvarnog imena iz vanjskog svijeta ritual "postajanja rudarom" suoavanje s konfliktnim emocionalnim tendencijama postajanje rudarom sintatiki oblik percepcije rudnika

Rad, komuniciranje, organizacijaIz Strategije razvoja FSB-a:... i stjecanje vie znanja i vjetina iz pojedinih podruja (menadement, timski rad, kultura, graanske vrijednosti, komuniciranje, jezici, etika, filozofija, drutvene znanosti)

Komuniciranje (u organizaciji)Komuniciranje - uvodne naznake:

imbenik drutvenosti drutveno posredovano implicirano govorom posredovano kulturom razvijenost specifinih komunikacijskih sistema imbenik stvaranja zasebnih drutvenih svjetova

Komuniciranje - elementarna odreenjaU rudimentarnom smislu:

Komuniciranje je razmjena poruka izmeu dvije ili vie osoba

Akteri u procesu komuniciranja Neto openitije odreenje:

Transmisija zajednikog razumijevanja putem upotrebe simbola

Komunikacijski model s feedbackom(analitika apstrakcija - ne ukljuuje drutveni kontekst i osobnost aktera)STVARNOST Stimulus

*Percepcija *Transmisija putem kanala

*Percepcija *Dekodiranje *Int