Click here to load reader

Urbani izazovi - Siemens Global Website · PDF file4 Urbani izazovi Urbani izazovi 5 01 Londona - najmanjeg po broju stanovnika te godine. Skupina velegradova podijeljena je na tri

  • View
    215

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Urbani izazovi - Siemens Global Website · PDF file4 Urbani izazovi Urbani izazovi 5 01...

  • Urbani izazovi Infrastruktura kao razvojni izazovu veim hrvatskim gradovima

    Ivan Rogi Dragan Bagi Martin Poar Mladen VedriSiemens d.d. Hrvatska

    Impressum:Copyright 2008. Siemens d.d.Siemens d.d., Heinzelova 70a,10 000 ZagrebU Zagrebu, lipanj 2008.

    Urbani izazoviInfrastruktura kao razvojni izazov u veim hrvatskim gradovima

    Grupa autora: Dr.sc. Ivan RogiDragan BagiMartin PoarDr.sc. Mladen Vedri

    Recenzenti:Dr.sc. Anka Mieti, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, ZagrebProf.dr.sc. Ognjen aldarovi, Filozofski fakultet, Zagreb

    Izdava: Siemens d.d., Heinzelova 70a, ZagrebUredila: Dinka Karakai, Korporativne komunikacije, Siemens [email protected]: PULSLektura: Vinja KuliDizajn i grafika priprema: Heraklo-concept ZagrebTiskara: Kerschoffset ZagrebFotografije: Studio HRG Zagreb, Stipe Sura Zadar, Domo Pro Pazin,Arhiva SIEMENSNaklada: 1500 primjeraka

    Reprodukcija pojedinih dijelova ili cjelovitog teksta zahtijeva odobrenje izdavaa.Ovo se odnosi i na reprodukciju sadraja publikacije objavljene naCD-u i na internetskim stranicama.

    Premda su poduzeti krajnji napori da se verificira tonost svake informacije navedene u otisnutom tekstu, izdava Siemens d.d.ne moe snositi odgovornosti za moguu nepouzdanost odreenih informacija. Unaprijed se ispriavamo za eventualne pogreke.

    CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebupod brojem 668493ISBN 978-953-55237-0-3

  • Urbani izazovi Infrastruktura kao razvojni izazovu veim hrvatskim gradovima

    Ivan Rogi Dragan Bagi Martin Poar Mladen Vedri

  • Urbani izazovi 3

    01 Uvod 4-7

    02 O osnovnim i srodnim pojmovima 8-112.1. Megalopolis 92.2. Megacity 102.3. World City hipoteza 102.4. Urbana renesansa 112.5. Infrastruktura 11

    03 Obris (vele)grada kao cjeline 12-25 Glavni nalazi 133.1. Ocjena kakvoe ivota u gradu 143.2. Ocjena sposobnosti grada za uspjeno upravljanje vlastitom budunou tijekom iduih 5 - 10 godina 163.3. Sektori infrastrukture najvaniji za konkurentnost grada u privlaenju novih ulaganja 173.4. Glavne tekoe 193.5. Sektori infrastrukture gdje su najvee potrebe za investicijama 23

    04 Prijevoz ljudi i dobara 26-31 Glavni nalazi 274.1. Ocjena sadanje zbilje 284.2. Promjene u budunosti 294.3. Uloga privatnog sektora 314.4. imbenici utjecaja na gradske odluke o prometu 31

    05 Vodovod i odvodnja 32-39 Glavni nalazi 335.1. Ocjena sadanje zbilje 345.2. Promjene u budunosti 365.3. Uloga privatnog sektora 385.4. imbenici utjecaja na gradske odluke o vodoopskrbi i odvodnji 39

    06 Opskrbaelektrinomenergijom 40-45 Glavni nalazi 416.1. Ocjena sadanje zbilje 426.2. Promjene u budunosti 436.3. Uloga privatnog sektora 446.4. imbenici utjecaja na gradske odluke o opskrbi elektrinom energijom 44

    07 Zdravstvena skrb 46-51 Glavni nalazi 477.1. Ocjena sadanje zbilje 487.2. Promjene u budunosti 497.3. Uloga privatnog sektora 507.4. imbenici utjecaja na gradske odluke o zdravstvu 51

    08 Sigurnost i zatita 52-59 Glavni nalazi 538.1. Ocjena sadanje zbilje 548.2. Promjene u budunosti 568.3. Uloga privatnog sektora 578.4. imbenici utjecaja na gradske odluke o sigurnosti i zatiti 58

    09 Upravljanjegradomifinancije 60-67 Glavni nalazi 619.1. Ocjena sadanje zbilje 629.2. Promjene u budunosti 649.3. Uloga privatnog sektora 659.4. imbenici utjecaja na gradske odluke o komunalnoj infrastrukturi 65

    10 Zakljuci 68-71

    11 Metodologija 72-73

    12 Saetak 74-75

    13 Biljeke o autorima 76-77

    14 Prirunaliteraturaiizvori 78-79

    Sadraj

    IvanRogiDraganBagiMartinPoarMladen Vedri

    Zagreb, 2008.

    Autori

  • 4 Urbani izazovi Urbani izazovi 5

    01Londona - najmanjeg po broju stanovnika te godine. Skupina velegradova podijeljena je na tri podskupine koje istraivaki tim naziva jo i arhetipskim. Razdioba se temelji na dvije skupine pokazatelja. Na ordinati su vrijednosti velegradskog bruto proizvoda (gross metropolitan product). Na apscisi su vrijednosti dobivene kombinacijom triju pokazatelja kvalitete ivota. To su:(I) UN Human Development Index, kao

    opa mjera nacionalnog blagostanja;(II) Quality of Life Index, kao opa mjera kakvoe ivota;(III) Corruption Perceptions Index, kao opi pokazatelj opaene veliine korupcije. Na temelju takvih pokazatelja skupina od 25 velegradova razdijeljena je na tri manje, arhetipske. (I) Emerging Cities (velegradovi u razvitku, usponu). Njihov je bruto proizvod priblino

    1.500 eura po stanovniku, a kombinirani indeks kvalitete ivota je 0,40. Prosjeni im je porast broja stanovnika 3 - 6% na godinu. S prosjenom godinjom stopom porasta broja stanovnika od 3,5% u tim se velegradovima u razdoblju od dvadeset godina udvostruuje broj stanovnika.U naelu, stanovnitvo je mlae, s velikim udjelom siromanih i slabo obrazovanih doseljenika sa sela.

    Uvod

    Predmet istraivanja u izvjeu Megacity Challenges, 2007. je, ukratko, razvojno stanje i tekoe u gradskom upravljanju i na pet sektora gradske infrastrukture; to su promet, vodoopskrba i odvodnja, opskrba elektrinomenergijom,zdravstvo,sigurnost i zatita. Istraivanje je provedeno u 25 svjetskih velegradova, u rasponu od Tokyja, najveeg po broju stanovnika 2003. godine, do

    perspective. Istraivanje su organizirale i vodile tvrtke GlobeScan iz Toronta i MRC McLean Hazel iz Edinburgha u jesen 2006. godine. Financijski pokrovitelj bila je kompanija Siemens AG sa sjeditem u Mnchenu. Na temelju dobivenih rezultata objavljeno je istraivako izvjee pod prije spomenutim naslovom. To se izvjee dalje u tekstu spominje pod skraenim naslovom: Megacity Challenges, 2007.

    Rezultati objavljeni na iduim stranicama nastali su na temelju specifinog istraivanja gradskog upravljanja i prilika na pet glavnih sektora infrastrukture u osam veih hrvatskih gradova: Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru, Puli, Dubrovniku i Varadinu.Nacrt istraivanja i upotrijebljenametodologija originalno su izraeni u okviru istraivanja poznatog pod naslovom:Megacity Challenges, A stakeholder

    Uvod

    Zagreb

  • 6 Urbani izazovi Urbani izazovi 7

    Uvod

    Naglaena je socijalna polarizacija u razdiobi blagostanja, zdravlja, mogunosti izobrazbe i politike moi. (II) Transitional Cities (velegradovi u tranziciji). Njihov je bruto proizvod u rasponu 1.500 - 5.000 eura po stanovniku, a kombinirani indeks kakvoe ivotnih uvjeta je 0,60. Nii je prirodni prirast stanovnitva, pa je glavni izvor stalnog porasta broja stanovnika doseljavanje. Prosjena godinja stopa porasta broja stanovnika je 2 - 3%. U nekim tranzicijskim velegradovima uoen je intenzivniji porast udjela starijeg stanovnitva. Gradovi tog tipa obino nastaju u zemljama s vie od 50% urbanizirane populacije. Imaju sline tekoe u infrastrukturi kao i gradovi u razvitku, usponu (emerging cities), ali su sposobniji, i financijski i organizacijski, izlaziti s njima na kraj.(III) Mature Cities (zreli gradovi, razvijeni stabilni gradovi). Bruto proizvod u njima je oko 30.000 eura po stanovniku, akombinirani indeks kakvoe je 0,98. Prosjena godinja stopa poveanja broja

    stanovnika je oko 1%. U mnogimaje uznapredovao proces starenja stanovnitva. Velegradovi tog tipa obino su u zemljama s vie od 75% gradskog stanovnitva. Njihova je infrastrukturaizgraena i stabilna. Stoga su glavne tekoe vezane preteito uz obnovu i krpanje zastarjelih sklopova. Dodatni izazovi izviru i iz dinamike aspiracija veinskog starijeg stanovnitva. Istraivaki postupak temeljio se na intervjuima s ukupno 522 ispitanika. Istraivaki tim ih definira terminima: specijalist - stakeholder (najsrodnije znaenje dionik). Posrijedi su, dakle, osobe sa strunim uvidima i znanjima potrebnima za mjerodavan razgovor o prilikama napojedinom sektoru gradske infrastrukture ili u sustavu i praksama gradskogupravljanja. U ovom (hrvatskom) izvjeu za takve se osobe rabi rije: ocjenjivai ili struniocjenjivai. U istraivanju u svjetskim gradovimarazlikuju se etiri osnovne skupinespecijalista ili strunih ocjenjivaa.

    To su:izabranidunosnici (njihov je udio u ukupnom svjetskom uzorku 19%), javni slubeniciizaposlenici (35%), privatni poduzetnici (21%) i utjecajne osobe (25%). Analitiki postupak doputa jasnorazlikovati njihove odgovore.Struni ocjenjivai (specijalisti) imali su tijekom istraivanja trovrsnu zadau.(I) Trebali su odgovoriti na niz zatvorenih pitanja o prilikama i glavnim razvojnim tekoama i tendencijama na pojedinim sektorima infrastrukture.(II) Trebali su odgovoriti na niz otvorenih pitanja gdje su im istraivai pruali tek osnovne smjernice za definiratiproblemsko polje. I ta su pitanja ciljala na tekoe i tendencije na infrastrukturnim sektorima.(III) Trebali su odgovoriti na opa pitanja o razvojnom identitetu grada i njegovim bazinim, nespecifinim, tekoama.Oslanjajui se na isti istraivaki predloak, skupina hrvatskih istraivaa ponovila je opisano velegradsko istraivanje.Pokrovitelj istraivanja ovoga puta je tvrtka

    Siemens d.d., sa sjeditem u Zagrebu.Hrvatsko se istraivanje od istraivanja u svjetskim velegradovima razlikuje u tri osnovne injenice.Prvo, s obzirom na kontekst, istraivaki je tim morao djelomino prilagoditi pitanja strunim ocjenjivaima. Posebice je to bilo potrebno uiniti s otvorenim pitanjima.Drugo, razlikuje se i veliina uzorka.U hrvatskom istraivanju u uzorku su122 ispitanika. Oni su, kao i u istraivanju u svjetskim velegradovima, podijeljeni na etiri osnovne skupine. U skupini izabranih dunosnika je 18% ukupnog uzorka.U skupini javnih slubenika i zaposlenika je 35% ispitanih. U skupini privatnihpoduzetnika je 17% ispitanih. U skupini utjecajnih osoba je 30% ukupnog uzorka. Vidljivo je da se postotni udjeli u dva istraivanja neznatno razlikuju u skupini utjecajnih osoba (25%-30%) i u skupini privatnih poduzetnika (21%-17%).Tree, redefiniran je pristup odabirugradova. Prva tekoa izvire ve iz veliine grada. U istrai

Search related