View
97
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskoj Tanja Broz Ekonomski institut, Zagreb Treći okrugli stol časopisa Banka i Ekonomskog instituta, Zagreb Ima li lijeka za tržište lijekova? 18. travnja 2012., Zagreb. Sadržaj. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskojlijekova u Hrvatskoj
Tanja Broz
Ekonomski institut, Zagreb
Treći okrugli stol časopisa Banka i Ekonomskog instituta, ZagrebIma li lijeka za tržište lijekova?
18. travnja 2012., Zagreb
2
Sadržaj
1. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj
2. Usporedba potrošnje lijekova u Hrvatskoj i svijetu
3. Racionalnost upotrebe lijekova i preporuke za daljnju racionalizaciju
Potrošnja lijekova u Hrvatskoj (1)
3
Izvor: HALMED
Potrošnja lijekova u Hrvatskoj (2)
4
Izvor: HALMED
Udio potrošnje lijekova preko HZZO-a u ukupnoj potrošnji lijekova:
2005. - 2009. = 85,9%
2010. = 73,1%
Izdaci za lijekove na recept po područnim uredima, po osiguraniku
5Izvor: HZZO
Prosječna potrošnja po stanovniku u 2010. = 652 kn
Standardna devijacija = 45 kn, koeficijent varijacije = 6,9%
Najmanja potrošnja = 551 kn u Područnom uredu Požega
Najveća potrošnja = 852 kn u Područnom uredu Karlovac
Analiza udjela potrošnje lijekova u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji i BDP-u
6
Udio ukupne potrošnje lijekova u
BDP-u (u %)
Udio izdataka HZZO-a za lijekove u BDP-u
(u%)
Udio izdataka za lijekove HZZO-a u ukupnim
rashodima HZZO-a za zdravstvenu zaštitu (u %)
2005. 1,43 1,17 22,7
2006. 1,42 1,16 23,3
2007. 1,22 1,10 22,7
2008. 1,21 1,10 21,7
2009. 1,38 1,22 21,4
2010. 1,45 1,06 18,8
Izvor: HALMED, HZZO i DZS, izračun autorice
VO = 0,7%
Z = 0,3%
Usporedba potrošnje lijekova u Hrvatskoj i svijetu
7
Izvor: HALMED, DZS, OECD (2011), izračun autorice
Udio izdataka za lijekove
u BDP-u u 2010.
Norveška 0,7
Švicarska 1,2
Austrija 1,3
Hrvatska 1,5
Češka 1,5
Zemlje OECD-a 1,5
Slovenija 1,6
Njemačka 1,7
Mađarska 2,4
Kakav je odnos između izdataka za lijekove i BDP-a – za zemlje s višom srednjom razinom dohotka?
8Izvor: WHO (2011.)
Kakav je odnos između izdataka za lijekove i BDP-a – za zemlje s visokom razinom dohotka?
9Izvor: WHO (2011.)
Zašto je problematična neracionalna potrošnja lijekova?
Pritisak na rashode HZZO-a□ Cijene lijekova□ Količina lijekova
Udio lijekova na recept Praksa liječnika u propisivanju lijekova Ponašanje pacijenata Politike vezane uz određivanje cijene i nadoknade troškova
Ekologija Smanjenje otpornosti stanovništva
10
Od kuda dolazi pritisak na (neracionalnu) potrošnju lijekova?
Unutarnji pritisci:□ Pacijenti□ Liječnici
Vanjski pritisci: □ Rejting HR – indeks zdravstvene zaštite potrošača□ Proširenje tržišta farmaceutskih tvrtki (upotreba lijekova u područjima koja
prije nisu bila pokrivena)
11
Primjer prakse liječnika u propisivanju lijekova
12
Dijete s temperaturom i grloboljom dolazi kod liječnika. Liječnik objašnjava roditelju da vlada streptokok.
Liječnik propisuje antibiotik
Dijete popije antibiotik, ali umjesto ozdravljenja je još bolesnije i odlazi u bolnicu
Bolnički troškovi: krevet, vađenje krvi, infuzijaTrošak dodatnih dana bolovanja
Liječnik savjetuje pretrage
Test na streptokok je negativanKrvne pretrage pokazuju da je riječ o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji
Liječnik predlaže terapiju bez antibiotika (čaj, vitamini i mirovanje)
Slučaj A Slučaj B
Troškovi slučaja A: - lijek - bolničko liječenje (zauzimanje kreveta, laboratorijska analiza krvi, infuzija)- dodatni dani bolovanja
Troškovi slučaja B: - test za streptokok- labaratorijska analiza krvi
Zaključak i preporuke za daljnju racionalizaciju potrošnje lijekova (1)
Zaključci□ Ukupna potrošnja lijekova se od 2005. do 2010. povećala za 27%, a broj DDD za 43%,
dok je nominalni BDP porastao za 25%. □ U 2010. je gotovo svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku dnevno trošio jednu dozu lijeka□ Razloge za povećanje potrošnje lijekova možemo naći u starenju stanovništva i
povećanoj incidenciji kroničnih oboljenja, kao i zbog uvođenja novih lijekova□ U 2010. je potrošnja lijekova preko HZZO-a pala za 13,8%, što HZZO objašnjava s
nižim cijenama lijekova i boljom kontrolom propisivanja.□ Hrvatska za lijekove izdvaja relativno više, nego što bi po razini ukupnih izdataka za
zdravstvenu zaštitu trebala izdvajati.□ S obzirom na svoju razinu BDP-a, Hrvatska ima daleko višu razinu potrošnje lijekova□ Neracionalnost potrošnje lijekova proizlazi od pacijenata (pacijent uzima lijek bez
ispravne medicinske indikacije; iako mu je propisan pravilan lijek, pacijent ga ne uzima) i liječnika (propisuje lijekove kada su mogući drugi oblici liječenja; zbog neodgovarajuće dijagnoze pacijentu se propisuje neodgovarajući lijek; nerijetko se propisuju izvorni lijekovi, umjesto jeftinijih generičkih lijekova), ali i zbog vanjskih pritisaka
13
Zaključak i preporuke za daljnju racionalizaciju potrošnje lijekova (2)
Preporuke□ Pacijenti
Edukacija o potrošnji lijekova Edukacija o generičkim lijekovima
□ Liječnici Povećanje svijesti o koristima racionalne upotrebe lijekova
14
HVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!
tbroz@eizg.hrtbroz@eizg.hr
15
Komentari,
pitanja?
Recommended