MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1

Bilanca plaćanja

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2

Pregled seminara:

Definicija bilance plaćanjaStruktura bilance plaćanjaDebitne i kreditne transakcije u bilanci plaćanjaTehnika knjiženja u bilanci plaćanjaBilanca plaćanja RH

Ciljevi predavanja

Nakon predavanja student treba steći sljedeće ciljane kompetencije:Identificirati i rangirati transakcije u bilanci plaćanja neke

zemlje.Znati strukturu bilance plaćanja i vrste transakcija.

3

4

Definicija bilance plaćanja

Agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom (nerezidentima) u tijeku određenog vremenskog razdoblja (1 godine)

Nužna statističko-dokumentacijska osnova za ekonomsku analizu učinaka međunarodne ekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine makroagregate

Bilanca plaćanja vs. platna bilanca

Bilanca plaćanja – što ona nije?

Nema veze s bilancom poduzeća – struktura potpuno drugačija

Bilanca poduzeća je STANJE imovine i obveza na određeni dan

Bilanca plaćanja neke zemlje je TOK/TIJEK međunarodnih transakcija kroz godinu dana

5

Karakteristike platnobilančne transakcije

Pod platno-bilančnu transakciju spadaju transakcije koje:se odvijaju između rezidenta i nerezidenta većinom obuhvaćaju deviznu transakciju

Transakcija se ne smatra platnobilančnom transakcijom u slučaju kad se obavlja između rezidenata

6

Tko ulazi u pojam rezidenta?REZIDENT je fizička osoba koja trajno boravi u RH i

koja ima dopuštenje boravka u RH za razdoblje dulje od jedne godine;

NEREZIDENTI su sve pravne i fizičke osobe koje nisu rezidenti u RH; diplomatsko, konzularno i drugo službeno osoblje koje predstavlja RH u inozemstvu, te uživa imunitet i diplomatske privilegije; pravna osoba registrirana u RH, uključujući strane podružnice, reprezentativne urede i branše locirane u RH.

04/20/23 Bilanca plaćanja 7

Definiranje pojma rezident i nerezident

Mikro aspekt vs. makroaspekt

Pod mikroaspektom se definira upotreba resursa u određenom trenutkuPojedinačne odluke koje određuju međunarodnu

trgovinu i specijalizaciju se donose radi maksimizacije korisnosti

Pod makroaspektom se regulira i rješava pitanje nezaposlenosti, štednje, trgovinske neravnoteže i pitanje ponude novca i razine cijena

8

Povezanost između domaćeg i svjetskog tržišta

Trgovina (robe i usluge)povezuje cijene i troškove različitih zemalja

Mobilnost proizvodnih faktora povezuje kamatne stope i omogućava financiranje

neravnoteže tekuće bilance plaćanja (preljev makroekonom. poremećaja)

Razmjena valuta inflacija utječe na promjene tečaja i ograničenja

monetarne politike

9

Veća otvorenost – iskazuje se pomoću formule (Izvoz + uvoz )/BDPveća korist od međunarodne razmjeneveća izloženost poremećajimaveća ograničenja politike



Bilanca plaćanja i sustav nacionalnih računa

Računi nacionalnog dohotka (sustav nacionalnih računa, SNA) i računi bilance plaćanja su najvažnija oruđa za izučavanje makroekonomije otvorenih i međuzavisnih gospodarstava

Sustav nacionalnih računaBilježi sve izdatke koji doprinose dohotku i proizvodu

nacionalnog gospodarstvaRačuni bilance plaćanja

Bilježi promjene u dugovanju gospodarstva stranicima kao i “uspješnost” u izvoznim i uvozno-supstitutivnim aktivnostima

Pokazuje vezu između inozemnih transakcija i nacionalne ponude novca


Sustav nacionalnih računa

Bruto nacionalni proizvod (BNP ili eng. GNP) To je vrijednost svih finalnih dobara i usluga koja su

proizvedena korištenjem faktora proizvodnje tog gospodarstva i koja su prodana na tržištu u određenom vremenskom razdoblju

To je najjednostavnija mjera proizvodnje nekog gospodarstva


Bruto nacionalni proizvod se računa tako da se zbroje sve tržišne vrijednosti svih izdataka na finalne proizvode:Potrošnja

Ono što je potrošeno od strane domaćih rezidenata (osobna potrošnja)

InvesticijeOno što je izdvojeno od strane privatnih firmi s

namjenom izgradnje novih pogona i postrojenja za buduću proizvodnju

Državne nabavkeOno što je država potrošila

Saldo tekuće bilance Iznos neto izvoza roba i usluga strancima


Zašto je BNP jednak nacionalnom dohotku u određenom

razdoblju?Nacionalni dohodak stvaraju nacionalni faktori proizvodnje

u određenom razdoblju - mora biti jednak BNP ili GNP kojeg zemlja stvori u tom razdoblju.

Ono što je izdatak za jednu osobu, to je dohodak za drugu (to znači da ukupno trošenje mora biti jednako ukupnom dohotku)

BNP uključuje samo finalne proizvode koji su proizvedeni i prodani (stoga mjerimo samo dodanu vrijednost)


Vrijednost proizvoda se izražava i u bruto domaćem proizvodu (BDP ili eng. GDP)Mjeri volumen proizvodnje unutar granica jednog

gospodarstvaDio te proizvodnje dolazi od usluga stranih faktora

proizvodnjeStoga je BDP jednak BNP-u umanjenom za neto

primitke faktorskih dohodaka od strane ostatka svijeta (R); BNP = BDP + R

Odnos između BNP-a i BDP-a

Bruto nacionalni proizvod je jednak bruto domaćem proizvodu uvećano za neto primitke od stranih proizvodnih faktora

BNP = BDP + neto primici od stranih proizvodnih faktora

Kapital u inozemstvu BNP



Identitet nacionalnog dohotka za otvoreno gospodarstvoZbroj domaćih i inozemnih izdataka na robe i usluge

proizvedene domaćim faktorima proizvodnje:

Y = C + I + G + X – M

gdje je:

Y - bruto nacionalni proizvod (BNP)C - potrošnja (osobna)I - investicijeG - državne nabavkeX - izvozM - uvoz

Struktura bilance plaćanja

Transakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci plaćanja se mogu podijeliti u tri grupe:

1. Transakcije koje su posljedica trgovine robom i uslugama

2. Transferne transakcije

3. Kapitalne i financijske transakcije

Bilanca plaćanja sastoji se od tri podbilance:

1. Bilanca tekućih transakcija

2. Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija

3. Neto greške i propusti


Ukupna bilanca plaćanja mora biti u ravnoteži, ali pojedine podbilance ne moraju; mogu biti u suficitu i deficitu

Suma salda bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih transakcija jednaka je promjenama rezervi uvažavajući neto greške i propuste


20

Struktura platne bilance

I. Tekući račun bilance plaćanjaBilanca robe i usluga

Bilanca robne trgovineBilanca usluga

Dohodak od investicija (kamate, dividende)Jednostrani transferi

Privatni transferiDržavni transferi

21

Struktura platne bilance

II. Kapitalni račun bilance plaćanjaIzravne investicijePortfolio investicijeBankarski kreditiSlužbene transakcijeDevizne (međunarodne) rezerve

III. Neto greške i propusti

Bilanca tekućih transakcija

Bilanca tekućih transakcija odnosno bilanca plaćanja na tekućem računuPrikazuje sve transakcije između zemlje i inozemstva

vezane za proizvodnju i dohodak u određenom razdoblju;Račun inozemstva:

[(E-U)+(TRI+TRG)]+ L=0

sastoji se od bilance vanjske trgovine robom i uslugama i bilance tekućih transfera pri čemu je L porast neto inozemnog zaduženja.


Bilanca tekućih transakcija

Bilanca tekućih transakcija predstavlja razliku između domaće proizvodnje i potrošnje.

Y-(C+I+G)=TBTB= E-U

E>U, suficit u BTT, višak ponude domaćeg financiranja;E<U, deficit u BTT, potražnja za inozemnim

financiranjem.



Štednja i tekući računNacionalna štednja (S)

Dio proizvoda, Y, koji nije namjenjem potrošnji domaćinstava, C, ili državnim nabavkama, G.

U zatvorenoj privredi je uvijek jednaka investicijama

S = I.Otvoreno gospodarstvo može štedjeti ili povećanjem

fonda kapitala ili “korištenjem” stranog bogatstva

S = I + CA.Suficit CA se smatra neto stranim investicijama

Potraživanja

Svaka transakcija koja rezultira u primitkuprimitku plaćanja od “stranca” :Izvoz robe Prihod od transporta i putovanja (turističkih usluga) Dohodak od stranih investicijaInozemna (međunarodna) pomoć


Dugovanja

Svaka transakcija koja rezultira u plaplaććanjuanju prema inozemstvu (strancu):Uvoz robe Izdaci za transport i usluge putovanja Dohodak koji primaju inozemni investitoriPomoć pružena inozemstvu


Shema bilance tekućih transakcija

27

Upotreba (Duguje-Debit) Izvori (Potražuje-Credit) A. Roba i usluge

1. Uvoz robe 1. Izvoz robe2. Uvoz usluga 2. Izvoz usluga2.1. Transport 2.1. Transport2.2. Osiguranje 2.2. Osiguranje2.3. Turistička potrošnja u inoz. 2.3. Potrošnja stranih turista u domaćoj z.

2.4. Ostale usluge kupljene u inozemstvu 2.4. Ostale usluge prodane inozemstvu

2.5. Dohodak od stranih investicija u domaćoj privredi

2.5. Dohodak od investicija u inozemstvu

B. Transferi

3. Transferi inozemstvu TRI 3. Transferi iz inozemstva TRI3.1. Doznake stranih radnika 3.1. Doznake radnika iz inozemstva

3.2. Mirovine plaćene strancima 3.2 Mirovine domaćih rezidenata iz inoz.

3.3. Ostali privatni transferi strancima 3.3. Ostali privatni transferi iz inoz.

4. Državni transferi inozemstvu TRG 4. Državni transferni prihodi TRG

Posebna vrsta usluga - dohodak od investicija: plaćanje ili naplata kamata, dividendi ili drugih oblika realne ili financijske strane aktive.

Problem reinvestiranog dohotka- uključiti ga ili ne u dohodak od investicija.


Na dugovnu stranu knjiže se davanja inozemstvu, a na potražnu primanja iz inozemstva

Za otvorenu privredu vrijedi:Y+U=C+I+G+E Y-(C+I+G)=E-U

Y>(C+I+G)=>E>U Bilanca vanjske trgovine je pozitivna ako je proizvodnja

veća od potrošnje.


Pozitivna bilanca vanjske trgovine utječe na povećanje proizvodnje i zaposlenosti dok s negativnom zemlja postaje dužnik

Saldo bilance tekućih transakcija označava se s L (neto-zaduženje u inozemstvu)

[(E-U)+(TRI+TRG)]+ L= RIL se financira neto uvozom kapitala ili promjenom

(smanjenjem) deviznih rezerviDeficit u bilanci tekućih transakcija je ograničavajući

faktor gospodarskog razvitkaOpravdanost deficita kod zemalja u razvoju


Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija

Bilježi financijske tijekove kapitala koji predstavljaju kapitalne i financijske transakcije

Sastoji se od kapitalnog računa i financijskog računaPrema ročnosti razlikujemo kratkoročni od

dugoročnog kapitala



Prikazuje financijske tijekove između zemlje i inozemstva;

Odljev kapitala (-) iz zemlje u inozemstvo može biti u obliku:

1. zajmova danih inozemstvu2. depozita u inozemnim bankama3. kupnje inozemnih vrijednosnih papira Povrat odlivenog kapitala (+):1. otplata zajmova stranaca2. povlačenje depozita iz inozemnih banaka3. otkup inozemnih vrijednosnih papira


Priljev kapitala (+) u zemlju iz inozemstva ostvaruje se kroz:

1. zajmovi iz inozemstva

2. depoziti stranaca u domaćim bankama

3. prodaja vrijednosnih papira inozemstvu Povrat prilivenog kapitala (-):1. otplata inozemnih zajmova

2. povlačenje inozemnih depozita iz domaćih banaka

3. otkup domaćih vrijednosnih papira


Financijski tijekovi posljedica su:- davanja i uzimanja zajmova- promjena stanja novca (cash balances)- transakcija vrijednosnim papirima- transakcija fiksnim fondovima (investicije u inozemstvu)Izvori sredstava na računu kapitalnih transakcija su

višak na tekućem računu ili uzimanje zajmova odnosno povrat obveza zemlje prema inozemstvu

Ta se financijska sredstva mogu upotrijebiti za povećanje realne ili financijske aktive.


35

Portfolio vs. izravne investicije

Portfolio investicije – ulaganja u vrijednosne papire – do 10% temeljnog kapitala

Izravne investicije – FDI (strane direktne investicije) – ulaganja iznad 10% temeljnog kapitala

Shema bilance kapitalnih transakcija


Upotreba (Duguje-Debit) Izvori (Potražuje-Credit)

1. Dugoročni kapital

Direktne investicije u inozemstvu (-repatrijacija) Direktne investicije inozemstva u domaćoj privredi (- repatrijacija)

Privatne investicije u vrijednosne papire u inozemstvu (- otplate i preprodaje tih papira)

Privatne inozemne portfolio investicije u domaćoj privredi – neto

Državni zajmovi dani inozemstvu – neto (umanjeni za otplate)

Državno zaduženje u inozemstvu-neto (umanjeno za otplate

B. Kratkoročni kapital

Privatni trgovački krediti dani inozemstvu – neto Privatni trgovački krediti primljeni od inozemstva – neto

Privatni depoziti plasirani u inozemne banke- neto

Privatni depoziti inozemaca plasirani u domaće banke

Privatne kupnje inozemnih novčanih instrumenata-neto

Prodaja privatnih novčanih instrumenata inozemcima –neto

Ostale privatne posudbe inozemcima- neto Ostale privatne posudbe iz inozemstva-neto

Državni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi)

Državno zaduženje u inozemstvu (osim izdavanja likvidnih obveza inozemnim vladama)

Neravnoteža u bilanci tekućih transakcija kompenzira se neravnotežom u bilanci kapitalnih transakcija suprotnog predznaka

Usporedba salda dugoročni+kratkoročni kapital (-rezerve) i salda bilance tekućih transakcija koristi se kao indikator za opću (ne)ravnotežu koja se izravnava promjenom deviznih rezervi

Promjena deviznih rezervi utječe na promjenu novčane mase u zemlji


Veza s novčanim kretanjima

Novčana ponuda= novčana baza*multiplikatorMonetarna baza= RI+ZCAko se promjene rezerve, promijenit će se monetarna

baza, putem multiplikatora utjecat će na novčanu masu.

Mjere monetarne politike se koriste da se bilanca plaćanja uravnoteži.


Račun rezervi

Temeljna svrha međunarodnih rezervi je financiranje neravnoteže u bilanci plaćanja.

Veličina rezervi ovisi o:vrijednosti međunarodnih transakcijaneravnoteži bilance plaćanjasustavu tečaja koji je ta zemlja prihvatila


Račun rezervi

Račun rezervi pokazuje sve međunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija (središnje banke)

Pokriva vremenski jaz između deviznih prihoda i rashoda

Smanjuju rizik da zemlja postane nelikvidnaIndikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25 (najmanje

tromjesečni uvoz)


Shema računa rezervi

Uporaba sredstava (aktiva) Izvori sredstava (pasiva)

Promjene aktive: Promjene pasive:

monetarnog zlata Likvidnih obveza prema inozemnim vladama

SDR Obveznice emitirane od domaće vlade

Rezervne pozicije u MMF-u Sredstva (bilanci) u domaćim bankama

Inozemnih deviza

Inozemnih državnih obveznica

Sredstva u stranim bankama


Upravljanje međunarodnim rezervama

1. Prihvaćanje odgovarajuće filozofije investiranja rezervi

2. Izbor kombinacije (mix) valuta u koje će se rezerve investirati

3. Odabir optimalnog portfolia Cilj je maksimiziranje zarade od investicija uz

minimalni rizik



Podjela transakcija u bilanci plaćanja:

1. Autonomne transakcije koje rezidenti obavljaju s inozemstvom u skladu s motivima svoga poslovanja neovisno o stanju u BP

2. Kompenzirajuće transakcije obavlja Vlada, odnosno monetarne vlasti (HNB) radi izravnjanja neravnoteže u bilanci autonomnih transakcije


Kapitalni račun – bilježi kapitalne transfere, npr. oprost obveze dužnika od strane kreditora, prodaja zemljišta stranim ambasadama, kupnja podzemnih nalazišta u inozemstvu

Financijski račun – bilježi promjenu financijskih potraživanja rezidenata zemlje prema inozemstvu ili njihovih obveza prema inozemstvu, tj. promjenu inozemne aktive i inozemnih obveza


Mjere neravnoteže u BP

Cjelokupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne moraju

Iza pojedinih stavki povuče se crta i uspoređuju se zbrojevi prihoda i rashoda

Saldo stavki iznad crte financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka) - princip kompenzatornog financiranja.


Presjecanja u bilanci plaćanja:

1. Crta se podvuče ispod izvoza i uvoza roba= bilanca robne razmjene (bilanca vidljivog izvoza i uvoza)

2. Crta se podvuče ispod uvoza i izvoza roba i usluga= bilanca vanjske trgovine (vanjskotrgovinska bilanca)

3. Bilanca tekućih transakcija =bilanca vanjske trgovine+ bilanca tekućih transfera


4.Bilanca tekućih transakcija+ dugoročni kapital= temeljna bilanca

5. Temeljna bilanca+bilanca kratkoročnog privatnog nelikvidnog kapitala+ alokacija SDR+ greške i propusti= bilanca neto-likvidnosti

6. Bilanca neto likvidnosti+kratkoročni likvidni kapital=bilanca službenih podmirenja.


Tehnika knjiženja u BP

Svaka ekonomska transakcija mora se knjižiti najmanje dva puta što znači da je ukupna BP uvijek u ravnoteži

Transakcije koje rezultiraju u plaćanju inozemstva tuzemstvu knjiže se na potražnu stranu

Transakcije koje uvjetuju plaćanje tuzemstva inozemstvu knjiže se na dugovnu stranu

Transakcije se evidentiraju u trenutku nastanka prava odnosno obveze


49

Debitne stavke (-) Kreditne stavke (+)

I

A. Uvoz robe

B. Uvoz usluga

I

A. Izvoz robe

B. Izvoz usluga

II

A. Unilateralni transferi - odljev

II

A. Unilateralni transferi - priljev

III

A. Povećanje ulaganja dugoročnog kapitala u inozemstvo

B. Smanjenje ulaganja inozemnog kapitala u zemlju

III

A. Smanjenje ulaganja dugoročnog kapitala u inozemstvo

B. Povećanje ulaganja dugoročnog kapitala u zemlju

IV

A. Povećanje odljeva kratkoročnog privatnog kapitala u inozemstvo

B. Smanjenje priljeva kratkoročnog privatnog kapitala u zemlju

IV

A. Smanjenje odljeva kratkoročnog privatnog kapitala u inozemstvo

B. Povećanje priljeva kratkoročnog privatnog kapitala u zemlju

V

A. Povećanje odljeva i smanjenje priljeva kratkoročnog službenog kapitala

V

A. Smanjenje odljeva i povećanje priljeva kratkoročnog službenog kapitala

Duguje Potražuje

Obveze tuzemaca za uvoz roba i usluga

Prihodi od izvoza roba i usluga

Transferna davanja inozemstvu

Transferni prihodi iz inozemstva

Izlaz kapitala iz zemlje u inozemstvo

Ulaz kapitala iz inozemstva

Porast rezervi Porast obveza monetarnih vlasti prema inozemstvu


51

Domaća kompanija izvozi robu u vrijednosti od €50.000

Robe Usluge Dohodak Transferi Kapital / Financije

Debit (-)

Kredit (+)

Primjeri dvostranog knjiženja:

50.000

50.000

Privatni trgovački krediti dani inozemstvu

52

Vlada šalje humanitarnu pomoć u inozemstvo €100.000


Debit (-)

Kredit (+) 100.000

100.000

53

Uvoznik iz Zagreba kupuje robu u Frankfurtu za €1.000

Robe Usluge Dohodak Transferi

Kapital / Financije

Debit (-)

Kredit (+)

1.000

1.000

Privatni trgovački krediti primljeniiz inozemstva

54

“BMW” ide u zajedničke investicije s partnerom iz Zagreba investirajući €100.000 za opremu koja se uvozi iz Njemačke


Debit (-)

Kredit (+)

100.000

100.000

Direkt. investicije inozemstva u domaćoj privredi

Uvoz opreme

55

Student EFZG-a odlazi u inozemstvo i za put je platio €500


Debit (-)

Kredit (+)

500

500

Usluge transporta

Privatno zaduženje u inozemstvu

56

Ukupna bilanca


Debit (-)

100.000

1.000 500 100.000 50.000

Kredit (+)100.000

50.000

100.000

1.000

500

Tekući račun

251.500Kapitalni račun

251.500

Statistička crna rupa

Izvoz roba i usluga Svijeta: 18701 mlrd. USD (2010)*

Uvoz roba i usluga Svijeta: 18222 mlrd. USD (2010)*

Svijet više izvozi nego što uvozi (479 mlrd. USD), kako je to moguće ?

57

* - Izvor: World Development Indicators 2010, WB

Slučaj izgubljene razmjene – izvoz na Mars?

58

Razlozi izgubljene razmjene

Neto greške i propustiKrivo knjiženjePrekogranični šverc roba i usluga

59

Bilanca plaćanja Republike Hrvatske

Tablica H1

60

Bilanca tekućih transakcija Republike Hrvatske

Republika Hrvatska ima deficit na tekućem računu kojeg mora pokriti priljevom kapitala iz inozemstva

Zato bilanca kapitalnih transakcija mora biti u suficitu

Najveći uzročnik deficita je veliki nesrazmjer robnog izvoza i uvoza

Impuls uvozu daje velika kreditna aktivnost banakaDa li je pozitivan saldo bilance usluga dovoljan da

pokrije deficit robne razmjene?


Kako dalje?

Konkurentnost izvozaDevizni tečajKako zaustaviti uvoz?Pitanje inozemnog zaduženja Republike Hrvatske


Pitanja?


Documents

MEĐUNARODNA EKONOMIJA