Maria MontessoriBiografija Roena 1870. godine pokraj Ancone Stekla srednje tehniko obrazovanje Studirala medicinu, prva ena u povijesti Italije Radila u psihijatrijskoj klinici s djecom s tekoama, zalagala se za veu brigu o njima tj. za voenje pedagoke brige razvila je poseban pribor i naine poduavanja djece s posebnim potrebama koja su nakon nekog vremena pokazala napredak Njen rad obuhvaa znanje iz dviju disciplina: medicine i pedagogije Stekla je i titulu profesorice pedagoke antropologije 1906. godine u sklopu programa izgradnje siromane radnike etvrti u Rimu, Montessori organizira prve kole i vrtie te poinje provoditi svoju metodu s djecom urednog razvoja 1907. otvorena je prva Djeja kua namijenjena odgoju i naobrazbi djece u dobi od 3 do 6 god. Intenzvno se bavila obrazovanjem odgojiteljica Stekla brojna priznanja za svoj rad Metoda znanstvene pedagogije primjenjena na edukaciju djeteta i djeju kuu (drugi naziv Otkrie djeteta) knjiga M. Montessori u kojoj ona detaljno opisuje Montessori metodu 1929. utemeljuje AMI prvu Montessori udrugu, cilj udruge je osigurati visoku kvalitetu odgoja i naobrazbe te irenje Montessori naela Po izbijanju II. svjetskog rata odlazi u Indiju, gdje je bila u britanskom zarobljenitvu, nakon povratka ivi u Nizozemskoj Umrla je 1952. godine, a rad nastavlja njen sin Mario, a Montessori pokret nastavlja rastiTemeljna naela Montessotri pedagogije:UPIJAJUI UM Djetetov um nesvjesno upija informacije iz okoline i vrlo brzo ui o njoj, takva sposobnost svojstvena je djeci do este godine Od prve do tree godine prvo razdoblje upijajueg uma; svjesno uenje se ne pojavljuje, npr. dijete usvaja govor bez napora i doslovno ga upija, a na isti nain usvaja kulturne i drutvene norme Od tree do este godine drugo razdoblje upijajueg uma; uz djetetov upijajui um poinje se razvijati i svijest i to paralelno sa stjecanjem znanja i usvajanjem jezika, tada se poinje javljati i djetetova olja pomou koje ono kontrolira svoje radnje, odbija, djeluje. Postavlja mnotvo pitanja koja su varijacije kako i zato; njegov um pokazuje svjesnu elju za znanjemRAZDOBLJA POSEBNE OSJETLJIVOSTI Dijete prolazi kroz razdoblja u kojima neto istrauje, neprestano ponavlja neku aktivnost uz snaan unutranji osjeaj zadovoljstva Montessori je zapazila da se kod djece javljaju razdoblja posebne osjetljivosti te je njihovu snagu iskoristila u odgoju i naobrazbi djece rane dobi Radi se o posebnoj osjetljivosti koja traje dok se ne postigne odreena karakteristika, svaka karakteristika razvija se na temelju odreenog impulsa koji je prisutan u odreenom vremenskom razdobljuRazdoblja posebne osjetljivosti su: Osjetljivost za red Osjetljivost za jezik Osjetljivost za spretnost u kretanju Osjetljivost za drutveno ponaanje Osjetljivost za male predmete Osjetljivost za uenje putem osjetilaOsjetljivost za red Javlja se tijekom prve godine ivota Dijete jako uznemiruje ako mu se promijeni rutina, preuredi soba ili ako se preseli Poklapa se s razdobljem kada dijete pone uviati da moe manipulirati predmetima, ali da bi to uinio oekuje da e predmete pronai uvijek na istom mjestuOsjetljivost za jezik Razdoblje koje poinje od roenja, djeca sluaju glasove, gledaju govorne organe, cijelo vrijeme upija Do este godine usvaja rjenik, reenine strukture i naglasak, a tijekom cijelog ivota nastavlja usvajati sloenije reenine strukture i poveavati rjenik Montessori smatra da je u tom razdoblju bvano da roditelji puno i pravilno razgovaraju s djecomOsjetljivost za spretnost u kretanju Kad dijete nai hodati ima potrebu stalno se usavravati, prilikom etnje s djetetom treba hodati njegovim ritmom, zaustavljati se kad eli i nastavljati kada je spremnoOsjetljivost za drutveno ponaanje U dobi od dvije i pol ili tri godine dijete postaje svjesno da je dio skupine te se javlja elja za pripadanjem Poinje zanimanje za drugu djecu; svoje ponaanje oblikuju prema ponaanju odraslih i djeca postupno usvajaju drutvene norme skupineOsjetljivost za male predmete U dobi od godine dana kada dijete postane pokretljivije privlae ga mali predmeti popu kukaca, kamenja i trave, dio djetetova nastojanja da shvati svijet je potreba za usmjeravanjem pozornosti na detaljeOsjetljivost za uenje putem osjetaOsjetljivost za uenje putem osjeta Od trenutka roenja dijete prima informacije putem pet osjetila; najprije vidom i sluhom, a razvijanjem pokreta vaan postaje dodir, potom osjet okusa kada dijete sve stavlja u usta im dijete postane sposobno kretati se vano je pruiti mu dovoljno slobode za osjetilno istraivanje; ukoliko roditelj ili odgojitelj konstantno djetetu govori Ne, koi se prirodno djetetovo uenjeKRETANJE M. Montessori smatra da duhovni razvoj mora biti povezan s kretanjem i ovisiti o njemu, dakle polazi od motorike cijelog tijela Kretanje i tjelesne aktivnosti ine sastavni dio odgoja i naobrazbe Znaajnu ulogu pri kretanju imaju osjetila, pomou njih dijete zapaa detalje te se na taj nain pribliava cjelovitosti

PRIPREMLJENA OKOLINA Okolina koja je primjerena potrebama djeteta i koja nudi sve to djetetu treba za optimalan rast i razvoj Ureenje Montessori djejih kua poiva na pedagoko-psiholokim naelima koji se temelje na potreba djece, a ne odraslih Sve prostorije su namjetene po mjeri djeteta i opremljene priborom koji potie cjeloviti razvoj Okolina pripravljena za dijete je znak slobode i odgojno sredstvo Djetetu se prua mogunost da se igra ili radi na nain koji mu je najudobniji, pa dijete slobodno moe birati mjesto rada te se moe neometano kretati soba dnevnog boravka mora omoguiti tu slobodu, onemoguavanje kretanja sprjeava dijete u uenju Prirodna okolina mora biti harmonina, jedinstvena cjelina, dobto ureena prema temeljnim pedagokim naelima, a ne zbirka velike koliine razliitih stvari Djeja kua okolina koja prua zatitu, a koja je istovremeno otvorena prema vanPOLARIZACIJA POZORNOSTI Sva djeca sposobna su za duboku i apsolutnu koncentraciju Montessori to naziva polarizacijom pozornosti Udubljenou u rad, djetetovo ja suzdrava se od svih vanjskih stimulansa Snana usredotoenost praena intrizinom motivacijom rezultira mijenjanjem djeteta, ono postaje mirnije, staloenije, bistrije i lake se izraava

NORMALIZACIJA Fizika pojava koja nastaje kad se dijete po slobodnom izboru bavi nekom aktivnou tijekom koje dolazi do usmjeravanja panje, odnosno do Montessori fenomena psihika pojava do koje dolazi u pripremljenoj okolini uz odgojitelja (izvana smirenog ponaanja, iznutra maksimalno aktivan) Da bi dolo do koncentracije okolina mora sadravati poticaje koji e izazvati pozornost; kada se predmeti svrhovito koriste dolazi do duhovnog reda, a ako je koritenje precizno i do usklaivanja pokreta Dijete koje je usredotoeno postaje disciplinirano i zadovoljno; oslobaa se njegova djelatnost, ispravljaju se pogreke u radu; ima osjeaj drutvenog pomaganja i razumijevanja za druge pokazuje sve znakove normalizacijeSLOBODA I DISCIPLINA Svako dijete razlikuje se od druge djece, ima svoj vlastiti tempo i ritam uenja Djetetu treba omoguiti slobodu izbora jer samo ono zna to mu je potrebno za vjebu i za njegov duhovni razvoj Veliki izbor materijala koji je uvijek na raspoloaganju i pripremljena okolina nuni preduvjeti da bi djeca stekla pozitivno iskustvo preko onog za to su se sama odluila Odgojitelj treba indirektno staviti na raspolaganje materijale za samostalan rad Oputena i mirna atmosfera djeci omoguava mogunosti bolje koncentracije i meusobnog poticanja Samo ako se dijete osjea sigurno i ako zna da mu je doputeno napraviti greku i na temelju toga pronai pravi put do rjeenja moi e iskoristiti ansu koju mu prua slobodan izborMOLIM TE POMOZI MI DA TO UINIM SAM Kljuna odrednica montessori odgoja Dijete svjesno tei tome da se odvoji od odraslih, da se osamostali i razvije u slobodnu linost odgoj pomae djetetu u osamostaljivanju Najvaniji kriterij montessori pedagoga je da zna pruiti pomo za samopomo, te da uvaavajui osobnost djeteta ponudi metodu kojom e doi do izraaja spontana energija djeteta koja vodi k osamostaljenju i koja se moe realizirati Djetetu se ne smije pruiti direktna pomo, djetetu se najvie pomae ako mu se omogui stjecanje iskustva; osmiljena pedagoka pomo smije biti samo indirektna pomo za samopomo Ako se djetetu prui malo slobode, njegova volja za samopotvrivanjem odmah dolazi do izraaja

ZAKLJUAK Montessori pedagogija djeluje na naelima slobode i odgovornosti Uz pripremljenu okolinu vana je uloga odgajatelja , tj. njegov odgojni model Jedan od Montessori standarda jest integracija djece s posebnim obrazovnim potrebama Pribori su od posebno izabranih, prirodnih materijala vrhunske izrade i kvalitete U RH 2005. godine u Zagrebu je poeo s radom prvi Struno razvojni centar Montessori za edukaciju odgojitelja u suradnji dvaju montessotri vrtia