Osnovni pojmovi sociologije obrazovanja

  • View
    33

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Anton Vukelić

Text of Osnovni pojmovi sociologije obrazovanja

  • OSNOVNI POJMOVI

    Datum: 09.03. 2015.SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

  • RAZINE DRUTVENE ZBILJEDRUTVENA STRUKTURASOCIJALNA GRUPAKULTURASOCIJALIZACIJAKONFORMIZAMSOCIJALNA SPOZNAJASOCIJALNE SHEME; STEREOTIPI; SOCIJALNA PERCEPCIJA; KONSTRUKCIJA SOCIJALNE OKOLINELEGITIMACIJA; INSTITUCIONALIZACIJASTAVOVISadraj predavanja:

  • OBITELJ ZAJEDNICE (religijske, etno-nacionalne, susjedske, prijateljske) KLASE INSTITUCIJE DRUTVA ELEMENTI DRUTVENE ZBILJE:

  • IDEJE, VRIJEDNOSTI , IDEOLOGIJA OBIAJI, ZAKONI, MORAL KULTURA TEHNOLOGIJA..

  • OSNOVNI POJMOVI I. RAZINE DRUTVENOG SVIJETA OPA, GLOBALNAPrimjer: visoka stopa nezaposlenosti INDIVIDUALNA ; POJEDINANA Primjer: moja, osobna nezaposlenostKONTINUITET

  • MAKRO FENOMENI MIKRO FENOMENI OBJEKTIVNO SUBJEKTIVNO Drava, institucije, inflacija, tehnologija,Birokratske strukture, zakoni ...... Stavovi, miljenje,Dojmovi ....Obitelj, zanimanjeStatus, obrasci ponaanja,Akcija, ...Kultura, vrijednosti drutva

  • OSNOVNI POJMOVI Sociologija njezine perspektive MIKROSOCIOLOGIJA (face to face)npr: interakcionizam, razumijevanje

    MAKROSOCIOLOGIJAnpr: funkcionalizamvee grupe, institucije, soc. sustavi, dugotrajni procesi STRUKTURALNI PRISTUP TEORIJE AKCIJE

  • OSNOVNI POJMOVI FOKUS SOCIOLOGIJE ANALIZA MNOGOSTRUKIH MREA LJUDSKE MEUZAVISNOSTI POJEDINAC DRUTVO/ SOCIJALNA GRUPA DINAMINI PROCESI

  • C. E. Bidwell: (1) fokusiranost na individualna psiholoka stanja i ponaanja, tretirajui ih kao posljedicu drutvenog utjecaja(2) primarne socijalne relacije kao kljune, ukljuujui institucionalne i kolektivne utjecaje(3) kognitivna i emocionalna stanja individua kao poveznica izmeu socijalnog konteksta i individualnog ponaanja

  • drutvo, socijalne grupe, socijalni kontekstindividualna ponaanjaindividualna stanja (emocionalna, kognitivna..)

  • OSNOVNI POJMOVI SOCIJALNI UVJETI POJEDINANIH ILI GRUPNIH PONAANJA

    .... Primjer npr. Hitler u Njemakoj..... koruptivno ponaanje

    Vjerojatnost ponaanjapojedinane aspiracije i postignua posredovane socijalnim kontekstom

  • Merton:

    postoje veze izmeu razliitih pojava u drutvu

    postoje obrasci i repeticijski karakter odnosa; postoje duboke i skrivene razine drutvenih pojava (npr. latentne funkcije) drutvena struktura ograniava ili potie odreene drutvene fenomene. (strukturalno locirana ljudska akcija.)

  • izbor izmeu socijalno strukturiranih alternativa sama struktura formira odreene alternative izborapojedine opcije izbora za pojedine strukture (ili socijalne pozicije) naprosto nisu vjerojatne ili su potencijalni trokovi izbora pojedinih opcija previsokiizvanjska ogranienja

    nejednako pozicionirani pojedinciasimetrinost odnosa, pritisci, tenzija i ambivalencije. drutveni konflikt

  • SAD (1900 1968)

  • periodEngleskaNizozemskaSkandinavijaNjemakaItalijavicarskaBelgijaSAD1900-19240,81,70,82,03,92,01,78,2

  • II. DRUTVENA STRUKTURA STRUKTURA (doslovno znaenje) = prostorni poredak elemenata Sistem meusobnih odnosa, distanci izmeu elemenata (njihove funkcije, uloge...), hijerarhije u neorganiziranoj i organiziranoj formi npr: sistem patrijarhalne porodice, moderna obitelj, melanezijska obitelj..... struktura u instituciji, politikoj stranci i sl. drutvena struktura nije prostoran odnos; (drutvena morfologija, drutvena ekologija)

  • OSNOVNI POJMOVI DRUTVENA STRUKTURA.

    - relativno trajan, stabilan i ureen skup odnosa meu ljudima POLOAJI mjesta u drutvenoj strukturiSTATUSI (prava i dunosti) ULOGA znaajke i oekivana ponaanja DRUTVENE GRUPE (npr. kolski djelatnici, prijatelji) SOCIJALNE ORGANIZACIJE (npr. kola) INSTITUCIJE ( npr. kolstvo)

  • OSNOVNI POJMOVI III. SOCIJALNA GRUPAsocijalni agregatsocijalna kategorijasocijalna grupa (u uem smislu)

  • Socijalni agregat:meudobna nepoznatost i anonimnostnema organizacije i struktureogranieni socijalni odnosislabe modifikacije ponaanjateritorijalni karakterprolaznost u trajanjunpr. pojedinci na tramvajskoj stanici, na koncertu

    Socijalna kategorija zajednike osobine, bez meusobnog kontakta i prostora...npr: svi studenti, svi umirovljenici

  • socijalna grupa u uem smislu: grupa je bilo koji broj ljudi (najmanje tri osobe) koji:odreen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakcijiunutarnja strukturaneprekidna dinamika utjecaja, meusobno djelujupercipiraju sebe kao grupu dinamika cjelinapostoje zajedniki ciljevi

    vie je od pukog zbroja svojih pripadnika

    Pojedinac u grupi: poloaj, uloga, status

  • SOCIJALNA GRUPAprimarnesekundarnePRIMARNE (emocionalne veze, prisnost, manje grupe)

    SEKUNDARNE GRUPE ( zajedniki interesi; racionalniji interesni odnos, manje emocionalanlanovi u ahovskom klubu)

    pitanje: razredi u koli?!

  • OSNOVNI POJMOVI IV. KULTURA- simboli, ideje, obrasci ponaanja ... SIMBOL fenomen kojem je kulturno pripisano znaenje JEZIK drutveno strukturiran sa specifinim i proizvoljnim znaenjima VRIJEDNOSTI NORME (obiaji,tabui, zakoni..) RITUALI

    IDEOLOGIJE

  • NORMEObiaji, formalizirane norme, tabuiStatusi i ulogeObrasci ponaanjaNaputci za konkretne situacije

    VRIJEDNOSTIVrijednosti se mogu definirati kao opi i relativno trajni ciljevi koje pojedinci smatraju vanim u svom ivotu. Uvjerenja, moralne vrijednostiire i apstraktnijeTakoer izvor motiva i ponaanja vrijednosno racionalno djelovanje

  • Vrijednosti"Skup vjerovanja, miljenja i stavova o tome to je ispravno, dobro ili poeljno, koji se formira kroz proces socijalizacije.U dinamikom pogledu vrijednosti predstavljaju svojevrsnu organizaciju ovjekovih potreba, elja i ciljeva, kojom se meu njima uspostavlja odreeni odnos prioriteta i hijerarhije vanosti.

    Ta organizacija olakava pojedinevo snalaenje, odluivanje i integrirano djelovanje, pa se vrijednosti stoga mogu shvatiti kao svojevrsni kriteriji prioriteta, koji usmjeravaju ovjekovo ponaanje.

  • KULTURA INOVACIJA pojava novih kulturnih elemenata u drutvu

    DIFUZIJAprocesi prenoenja kulturnih elemenata AKULTURACIJAobuhvaa proces kontakata i promjena koje proizlaze iz iz doticaja dviju kultura KULTURNO ZAOSTAJANJEpojava da se promjene u materijalnoj kulturi odvijaju bre od onih u nematerijalnoj

  • KULTURAmatina kulturasubkulturakontrakulturakulturna diferenciranost suvremenih drutava

  • V. SOCIJALIZACIJA- sloeni proces uenja kojim interakcijom sa svojom drutvenom okolinom usvajamo znanja, vrijednosti i obrasce ponaanja

  • Priroda ili odgoj?divlja djecato dobivamo socijalizacijom: Jezik, ukusi, moralne vrijednosti, obrasciemu slui socijalizacija? U svakoj generaciji treba cjelokupnu kulture prenijeti na novu generaciji. taj proces mi nazivamo socijalizacija

  • PRIMARNA SOCIJALIZACIJA

    SEKUNDARNA SOCIJALIZACIJA

    RESOCIJALIZACIJA

    OBRNUTA SOCIJALIZACIJA

  • SOCIJALIZACIJA PRIMARNI IDENTITET (spol, rod, srodstvo, etnicitet) SEKUNDARNI IDENTITET (zanimanje,klasa, stil, subkultura..)

  • Traje cijeli ivotmijenjaju zadaci i ciljevi, odnosno sadraj normi i vrijednosti sastavni dio linosti

    rano djetinjstvo: stjecanje povjerenja prema ostalima. osnovni optimistiki i otvoreni stav povjerenja prema drugimaMladost: izbora partnera, prilagoavanju svijeta radaStarost: zadatak socijalizacije je prihvatiti drutvena objanjenja kako mirno prihvatiti injenicu fizike nemoi bolesti i neminovne smrti.

  • Stupnjevi socijalizacije (Erik Erikson)U ranom djetinjstvu savladavamo probleme autonomije i srama, inicijative i osjeaja krivnjeU mladosti se nosimo s problemima stvaranja identiteta, u ranoj zrelosti problemima stvaranja vrste osjeajne veze, u zrelosti s ambicijama karijere i stjecanja,pod kraj ivota nosimo se s problemom ouvanja integriteta i dostojanstva prema prijetnji neposredne smrt.

  • U svakoj od tih faza stjeemo neke nepovratne osobine linosti, karakterna obiljeja svaka ivotna dob donosi nove zadatke i probleme prilagoavanja i socijalizacije. ne moemo intimno/emocionalno shvatiti ozbiljno probleme socijalizacije koji nas tek oekuju..

    socijalizacija ne mora potpuno uspjeti,neke osobine ne moemo/ili puno tee izgraujemo ukoliko za to proe vrijeme

    bazine vrline koja socijalizacija stvara kod pojedinca (nada, postignue, cilj, vjetina, ljubav, panja ili mudrost)

  • kola, nakon obitelji (primarna socijalizacija), postaje arino mjesto sekundarne socijalizacije. Ona djeluje kao most izmeu obitelji i drutva kao cjeline, pripremajui dijete za njegovu ulogu odrasloga..

  • VI. KOMFORMIZAM

    - primjer socijalnog utjecajaNa ponaanjeNa misli i osjeajePuka prisutnost drugih? to se dogaa kada imamo suprotne nekonzistentne utjecaje ili motiveNaglasak na psiholokim procesima koji se odvijaju na emocionalnom i kognitivnom planu u kontekstu socijalne situacije i socijalnih odnosaOSNOVNI POJMOVI

  • KONFORMIZAM- slaganje s odreenom grupom i njezinim normama, vrijednostima i obrascima ponaanja NONKONFORMISTREFERENTNA GRUPA normativna i komparativna funkcijaNEGATIVNA REFERENTNA GRUPA

  • Konformizam - temeljna osobina i pretpostavka postojanja grupe pristajanje na grupne normepoputanje drutvenom utjecajustupanj konformizma unutar grupestupanj konformiranja jedinke spram drugih

  • varijacije u konformizmukulturno odreenovisan o strukturi grupeizraeniji u situaciji licem u lice (Deutsch)privlanost grupe za za pojedinca (Festinger)u referentnim grupama (Newcomb)ovisi o samopotovanju osobe (Stang)nejednoglasna veina (Asch)vremenski raspored (Moris, Miller)vjerodostojnost saveznika (Allen, Levine)spol (Sistrunk, MacDavid)

  • objanjenje konformizmau novim i dvosmislenim situacijamapotreba za evaluacijom vlastitog miljenjaugaanje dru