Upload
vuongcong
View
251
Download
4
Embed Size (px)
3.10.2014.
1
1
RAČUNOVODSTVO
ZA PODUZETNIKE I
Predavanje 02. listopada 2014.
2
SADRŽAJ PREDAVANJA
Povijesni razvoj računovodstva
Računovodstvena regulativa
Definicija računovodstva
Struktura računovodstva
Sustavi knjigovodstva
Računovodstvena teorija
Računovodstvena udruženja i obrti
Računovodstvena profesija
Oblici organizacije poslovnih subjekata
Računovodstveni sustav Hrvatske 2
3.10.2014.
2
KVIZ
1. Što je računovodstvo?
2. Što su poslovne knjige?
3. Što su financijski izvještaji?
4. Što je bilanca?
5. Što je račun dobiti i gubitka?
6. Što je konto?
7. Što je kontni plan?
8. Što je knjigovodstvena isprava?
9. Što je inventura?3
POJAM RAČUNOVODSTVA
Računovodstvo – djelatnost u sklopu poslovnog
subjekta
Računovodstvo – služba ili grupa službi u sklopu
poslovnog subjekta (trgovačko društvo ili subjekt
koji obavlja računovodstvenu djelatnost)
Računovodstvo – vještina bilježenja,
razvrstavanja, skraćenog prikazivanja i
interpretiranja u novčanom obliku izraženih
poslovnih događaja
Računovodstvo – dio informacijskog sustava
poduzeća (input, proces, output)4
3.10.2014.
3
55
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA
Pojava računovodstvenih dokumenata –
pretpostavka poslovnog života i naznaka prvih
računovođa
Prvi računovodstveni dokumenti – glinena ploča –
babilonska civilizacija – 3.200 g.p.k.
Egipatska i grčka civilizacija – državno
računovodstvo
Rimska civilizacija – porezno računovodstvo
Katolička crkva – igrala je važnu ulogu u 9. i 10. st.
Toma Akvinski – bilježenje svih događaja koji su se
odvijali na crkvenom imanju
Arapski brojevi – Fibonacci – 12.st.
Tiskarski stroj – Gutenberg – 15.st.
66
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA
Računovođe srednjeg vijeka – pripadnici bogatih slojeva
(aristokracija, svećenstvo, plemstvo)
Metoda tradicije - prijenos vještine i tradicije u vođenju
poslovnih knjiga
Ne postoji sustavno obrazovanje
Razvoj dvojnog knjigovodstva
14.stoljeće, Genova – 1340.g. najstarija glavna knjiga –
Massari of Genova
“talijanska metoda”
trgovačke obitelji - računovodstvo kao instrument
kontrole – računovodstvo troškova i revizija trgovačke
bilance
3.10.2014.
4
7
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA Fra Luca Pacioli – “otac suvremenog računovodstva”,
1494.g. – Summa de Aritmetica, Geometria, Proportioni et
Proportionalita
Sistematizirao i objasnio:
dvojno knjigovodstvo,
ΣD=ΣP
U poslovne knjige unose se imena kupaca i dobavljača, ali i opis
vrste robe, jedinica mjere, cijena, način plaćanja i sl.
Gdje se novac prima ili plaća treba zabilježiti vrstu novca i njegov
tečaj.
Sugerira periodično zaključivanje knjiga i računanje profita. “Dobro
je uvijek zaključiti knjige svake godine posebno ako ste u
partnerstvu s drugima. Češći računovodstveni obračuni rade se za
duga prijateljstva."
88
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA
Benedikt Kotruljević
Dubrovčanin, Napulj
jedan od najbogatijih trgovaca Sredozemlja
1458.g. – O trgovini i savršenom trgovcu
poglavlja s opisima trgovca Sredozemlja, metoda
trgovanja, ponašanje trgovca i knjige trgovca
govori o ažurnosti i urednosti
1475.g. – O umijeću trgovanja - objasnio načela
računovodstva, prvi pisac o sustavu dvojnog
knjigovodstva
3.10.2014.
5
9
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA
1605.g. - prvi godišnji obračun rezultata (profit ili
gubitak) – nizozemski matematičar – Simon Stevin
1673.g. - francuz Jacques Savary – propisao izradu
bilance i izvještaja o dobiti svake druge godine
Kraj 17. i početak 18.stoljeća - industrijska revolucija:
međunarodno tržište - ujednačavanje zakonskih
propisa,
dugotrajna imovina – po trošku nabave,
revalorizacija imovine,
funkcionalna metoda amortizacije,
razvoj računovodstva troškova.
1010
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA
Kraj 19.stoljeća - razvoj računovodstvene profesije – sustavni pristup
obrazovanju – preduvjeti:
a) razvoj profesionalnih udruga računovođa,
b) uvođenje računovodstva na sveučilišta.
1854.g. - Prva udruga profesionalnih računovođa – Engleska
1880.g. – Institut ovlaštenih računovođa Engleske i Walesa
1887.g. – AAPA – Američka udruga javnih računovođa
1896.g. – rođenje računovodstvene profesije - zakon o ovlaštenju
javnih računovođa – CPA
1900.g. – New York University - Škola za trgovinu, računovodstvo i
financije
1919./1920.g. – U Hrvatskoj
20.stoljeće – puni razvoj računovodstvene profesije
Pojava i sve veći utjecaj dioničkih društava na razvoj računovodstva
3.10.2014.
6
1111
POVIJESNA ISHODIŠTA
RAČUNOVODSTVA Max Weber: - objašnjava racionalnu organizaciju modernog
kapitalističkog poduzeća: “..dva su faktora važna: odvajanje poduzeća od
njegovih vlasnika i racionalno knjigovodstvo”
Sombart-ova hipoteza (veza između dvojnog knjigovodstva i kapitalizma):
“transformacijom imovine u apstraktne vrijednosti te kvantitativnim
izražavanjem rezultata u obliku dvojnog knjigovodstva omogućeno je:
1. Kapitalističkim vlasnicima da planiraju, upravljaju i mjere svoje poslovne
aktivnosti i
2. Odvajanjem vlasnika od poduzeća omogućen je rast kompanija pri čemu
sustav dvojnog knjigovodstva ima pozitivan doprinos prema ekonomskom
rastu.”
Informatička revolucija - rast financijskih tržišta, ujednačavanje
računovodstvene regulative i prakse izvještavanja
kraj 20. i početak 21. stoljeća - globalizacija svjetske ekonomije –
zahtijeva sve više ujednačenu osnovu financijskog izvještavanja
Nacionalni standardi, US GAAP, IAS
1212
RAZVOJ RAČUNOVODSTVENE
REGULATIVE U SVIJETU
računovodstvena regulativa - lat. regula – pravila, propisi, uredbe
računovodstvena legislativa – zakonski propisi
Računovodstveni propisi
Računovodstveni standardi
1673.g. – Francuska – Trgovački zakon (Code de Commerce)
Početak industrijske revolucije:
povećanje potrebe za stranim tržištima;
traže se korijeni ujednačavanja (harmonizacije) zakonskih propisa
Cilj: uklanjanje normativnih prepreka za slobodno kretanje rada i
kapitala
Tri faze:
1. Faza Napoleonovih zakona iz 1807.g. (Code de Commerce)
2. Faza direktiva iz 1978.g. (IV. i VII. Direktiva – smjernica)
3. Faza računovodstvenih standarda (US GAAP i MRS iz 1995.g.)
3.10.2014.
7
1313
NAPOLEONOVI ZAKONI
1. faza međunarodne računovodstvene harmonizacije
Napoleonov trgovački zakon iz 1807.g. – utemeljen na
Code de Commerce
Belgija, Nizozemska
Njemačka, Švedska
Ostale zemlje kontinentalne Europe
Propisana obveza sastavljanja bilance i izvještaja o
dobiti
Za dionička društva - obveza sastavljanja
polugodišnjeg obračuna i njegov sadržaj – raspoloživ
za potrebe revizije
1414
DIREKTIVE
2. faza harmonizacije
1978.g. usvajanje direktiva Europske zajednice
Poslije 1. i 2. svjetskog rata – zbližavanje razvijenih europskih zemalja
1957.g. Rimski ugovor – formira se zajedničko tržište – EEZ - EZ – EU
Slobodan protok robe, kapitala i ljudi
Razvoj zajedničkih institucija i harmonizacija nacionalnih regulativa
IV.direktiva odnosi se na:
računovodstvo
računovodstvena načela
financijske izvještaje – subjekti moraju sastavljati bilancu i račun dobiti i
gubitka
VII.direktiva – konsolidirani financijski izvještaji
Sve zemlje trebaju uskladiti svoje računovodstvene regulative
Uočavaju se nedostatci, ograničenja za nastavak harmonizacije
3.10.2014.
8
1515
RAČUNOVODSTVENI
STANDARDI 3. faza harmonizacije
80-te godine veće korištenje US GAAP
1995.g. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde
(IASC) postigao sporazum s Međunarodnom organizacijom
komisija za vrijednosne papire (IOSCO)
IOSCO će preporučit svojim članicama de se za pripremu i
objavu financijskih izvještaja listajućih kompanija mogu koristiti
MRS-om
Komisija EU – objava – za izradu konsolidiranih financijskih
izvještaja koriste se MRS-om
MRS – globalni računovodstveni okvir za financijsko
izvještavanje
NYSE – sve veći broj europskih kompanija (US GAAP ili MRS)
1616
RAZVOJ RAČUNOVODSTVENE
REGULATIVE U HRVATSKOJ Do stjecanja neovisnosti 1991.g. svi poslovni subjekti bili su u društvenom,
odnosno državnom vlasništvu
Nakon neovisnosti započela je vlasnička i gospodarska reforma
Društveno vlasništvo privatno vlasništvo
Dionička društva
Postojeća institucionalna infrastruktura nije odgovarajuća – nužne izmjene u
računovodstvenom segmentu
1945.g. Odluka o jednoobraznom računovodstvu - do 1992.g. – singularan
sustav financijskog izvještavanja (svi f.i. predaju se u SDK – vlasnički
autoritet i nadzor):
a) sustav dvojnog knjigovodstva
b) jedinstveno propisani kontni plan
c) unifikacija f.i.
d) uspjeh = dohodak (razlika ukupnih prihoda i utrošenih sredstava, bez plaća)
e) 1989.g. – dobit (razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, sadrži i troškove
plaća)
3.10.2014.
9
1717
RAZVOJ RAČUNOVODSTVENE
REGULATIVE U HRVATSKOJ
1989.g. Zakon o računovodstvu – prelazi se sa sustava dohotka na dobit
01.01.1993.g. novi Zakon o računovodstvu – dualni sustav financijskog
izvještavanja (jedan za vanjske korisnike, drugi prema poreznim
zakonima dostavlja se državnim institucijama):
a) ne propisuje se kontni plan
b) propisan okvirni sadržaj temeljnih f.i. (bilance i računa dobiti i gubitka) na
temelju IV.direktive
c) propisana osnovna načela procjenjivanja po uzoru na IV.direktivu
d) poziva sve subjekte na primjenu MRS-a (HORRS)
e) propisana konsolidacija f.i. subjekata koji su matica
f) propisana je revizija f.i. (za velika i srednja d.d. svake godine, za mala
d.d. svake treće godine)
Komparativna analiza – Hrvatska ima razvijenu računovodstvenu
regulativu i institucije
Globalizacija
Europske integracije
1818
PRISTUPI DEFINIRANJU
RAČUNOVODSTVA
Različite definicije – različita polazišta, tehničke osnove računovodstva, korisnici i ciljevi izvještavanja
4 pristupa:
1. Računovodstvo kao vještina, tehnika i umijeće
2. Računovodstvo kao znanstvena disciplina
3. Računovodstvo kao uslužna funkcija poslovnog subjekta
4. Računovodstvo kao dio upravljačko informacijskog sustava
Integrirani pristup – računovodstvo ima ponešto od svake definicije
3.10.2014.
10
1919
RAČUNOVODSTVO KAO
VJEŠTINA, TEHNIKA ILI UMIJEĆE
Vještina ili umijeće evidentiranja poslovnih događaja
Najstariji pristup – srednjovjekovne talijanske
trgovačke obitelji
Metoda tradicije tj. prijenosa vještina, tehnika,
umijeća s generacije na generaciju
1941.g. AICPA – “računovodstvo je vještina
evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu
izraženih poslovnih transakcija kao i interpretacije
rezultata te vještine”
“poslovni jezik”, “jezik financijskog odlučivanja”
20
RAČUNOVODSTVO KAO
ZNANSTVENA DISCIPLINA Početkom 20.st. računovodstvo postaje jedno od kolegija u
programima učilišta
E.S. Hendriksen: “Računovodstvo kao teorija može se definirati
kao logično zaključivanje na temelju uspostavljenih načela koja
pružaju opći okvir u kojem djeluje računovodstvena praksa ali i
vodič za razvoj nove prakse i postupaka”
a) Teoretski okvir (pozitivni dio računovodstva) – sadrži
računovodstvene pretpostavke, načela, pojmove i kategorije koji
su rezultat prethodnih istraživanja i stečenih znanja i temelji
daljnjih istraživanja; koncipirani u standardima
b) Normativni okvir – primjena usvojenih računovodstvenih načela,
postupaka, metoda, … radi ispunjavanja određenih ciljeva
poduzeća; obuhvaća zakonske propise i usvojene
računovodstvene standarde; može biti na zakonskoj osnovi ili na
osnovi načela profesije20
3.10.2014.
11
2121
RAČUNOVODSTVO KAO
USLUŽNA FUNKCIJA
dio organizacije poslovnog subjekta
unutar financijske funkcije
“Računovodstvo je uslužna aktivnost poduzeća. Njegova funkcija je
pružanje računovodstvenih informacija o poslovnim događajima
zainteresiranim stranama kao što su menadžeri, investitori i kreditori”
proizvodi specifične proizvode – računovodstvene informacije koje koriste :
a) unutarnji korisnici (menadžment) – troškovno i upravljačko računovodstvo
b) vanjski korisnici (investitori, ulagači, tržište, vjerovnici) – financijsko
računovodstvo
Obilježja informacije:
korist je veća od troška
razumljiva korisnicima
korisnost pri donošenju poslovnih odluka
informacije moraju biti pouzdane i na vrijeme raspoložive
međusobna usporedivost
2222
RAČUNOVODSTVO KAO DIO
UPRAVLJAČKOG INFORMACIJSKOG
SUSTAVA POSLOVNOG SUBJEKTA
“Računovodstvo je informacijski sustav koji mjeri poslovne
događaje, procesira informacije u izvještaje te komunicira
pomoću informacija s nositeljima odlučivanja poslovnog
subjekta”
Sastoji se od tri elementa koji su povezani:
input proces output
• Input = poslovni događaji i transakcije
- uvjeti koji se moraju zadovoljiti da događaji uđu u proces:
a) moraju nastati
b) biti dokumentirani
c) izraženi u novcu
d) utjecati na promjenu stanja i kretanje imovine, obveza,
kapitala, prihoda, rashoda i poslovnog rezultata
3.10.2014.
12
2323
PRISTUPI DEFINIRANJU
RAČUNOVODSTVA
• Proces = evidentiranje, klasificiranje i sumiranje podataka iz
inputa u poslovnim knjigama
- odvija se tijekom obračunskog razdoblja
- zaključivanje
- pokusna (bruto bilanca) – podloga za sastavljanje f.i., najvažniji
instrument kontrole knjiženja
• Output = sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja
- temeljni financijski izvještaji:
1. Bilanca
2. Račun dobiti i gubitka
3. Izvještaj o novčanom tijeku
4. Izvještaj o promjeni glavnice
5. Bilješke uz financijske izvještaje
- konsolidirani f.i.
24
Što je računovodstvo?
Računovodstvo je zaokruženi sustav
znanstvenih metoda i tehnika priznavanja,
mjerenja, evidentiranja i količinskog iskazivanja
ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja,
nadziranja te analiziranja stanja i kretanja
imovine, obveza, kapitala (glavnice), prihoda,
rashoda, utvrđivanje financijskog rezultata
poduzeća i sastavljanje financijskih izvještaja.24
3.10.2014.
13
2525
STRUKTURA RAČUNOVODSTVA
Dinamička kategorija
Mijenja se ovisno o okruženju
Izravno je uvjetovan konceptom, odnosno ciljevima,
pretpostavkama i računovodstvenim načelima
Od tradicionalnog do suvremenog
Tradicionalna:
trajala do 1959.g.
računovodstvo se sastoji od:
a) Računovodstveno planiranje
- dio računovodstva koji je okrenut budućnosti
- predmet planiranja su podaci koji će biti predmet
knjigovodstvene evidencije
- cilj – definirati zadatak subjekta za sljedeća obračunska
razdoblja
- rezultat su poslovni planovi, predračuni, planske kalkulacije
26
STRUKTURA
RAČUNOVODSTVAb) Knjigovodstvo
Knjigovodstvo ≠ Računovodstvo
Računovodstvo se često puta poistovjećuje s knjigovodstvom
u terminološkom pogledu, pa je izraz računovodstvo često
sinonim za knjigovodstvo.
Međutim, računovodstvo je znatno širi pojam od knjigovodstva,
budući da knjigovodstvo čini samo jedan, najznačajniji i
najvažniji dio računovodstva.
najvažniji dio računovodstva u kojem se knjiže sve poslovne
promjene
odvija se u poslovnim knjigama
rezultat su financijski izvještaji
tehnika knjigovodstvene obrade: tradicionalna ili suvremena
26
3.10.2014.
14
2727
STRUKTURA RAČUNOVODSTVA
c) Računovodstvena kontrola
- provjerava ispravnost i kvalitetu podataka
- više vrsta: suštinska, računska, formalna
- cilj: zaštita imovine od gubitaka i krađa; osigurati točnost
računovodstvenih podataka
d) Računovodstvena analiza
- povezuje rezultate procesa planiranja s rezultatima knjigovodstvene
obrade
- cilj: utvrđivanje odstupanja i uzroka odstupanja
- mjere za njihovo uklanjanje
e) Računovodstveno informiranje
- prezentiranje korisnicima informacija koje su rezultat procesa
planiranja, knjigovodstva, kontrole i analize
- kvalitetne, raspoložive, provjerljive i usporedive
2828
STRUKTURA RAČUNOVODSTVA
Suvremena
globalizacija
povećanje zahtjeva korisnika informacija
brz razvoj informatičke tehnologije
polazi od potreba korisnika informacija
krajem 80-tih – suvremena funkcionalna struktura
računovodstva
tri dijela:
1. Financijsko računovodstvo
- vanjski korisnici; eksterno računovodstvo
- poslovne knjige: dnevnik, glavna knjiga, analitičke evidencije
i druge pomoćne knjige
- financijski izvještaji
- povijesni podaci
3.10.2014.
15
2929
STRUKTURA RAČUNOVODSTVA
2. Troškovno računovodstvo
- unutarnji korisnici
- najvažnije područje su troškovi i to: praćenje, planiranje i
metode obračuna troškova
- aktivnosti planiranja i kontrole troškova
3. Upravljačko računovodstvo
- primarno unutarnji korisnici
- najvažnije aktivnosti:
- planiranje – definiraju se ciljevi; rezultat su planovi i
proračunu i
- kontrola – utvrđivanje odstupanja između ciljeva i
ostvarenih rezultata
- informacije primarno okrenute budućnosti
- posebni izvještaji – izvještaj o izvršenju prihoda i dr.
30
Slika br.1.: STRUKTURA
RAČUNOVODSTVA
Financijsko
računovodstvo
Upravljačko
računovodstvo
Računovodstvo
troškova
3.10.2014.
16
31
SUSTAVI KNJIGOVODSTVA
Prema načinu knjiženja poslovnih promjena, načelima
na kojima se knjiženja temelje, cilju koji se želi ostvariti
te poslovnim knjigama koje se vode, razlikuju se dva
osnovna sustava knjigovodstva:
1. jednostavno
2. dvojno
Uz ova dva osnovna sustava, kao njihova posebna
varijanata, razvilo se:
kameralno knjigovodstvo - varijantom jednostavnog
knjigovodstva,
konstantno knjigovodstvo -varijanta dvojnog
knjigovodstva31
32
JEDNOSTAVNO
KNJIGOVODSTVO Osnova karakteristika:
izolirano evidentiranje promjene stanja imovine ili
obveza (promjene stanja pojedinih dijelova imovine
ili obveza prikazuju se u odvojenim, posebnim
knjigama, koje nisu međusobno povezane)
Evidentira samo obveze za pribavljenu imovinu, a
vlastiti kapital uložen u poduzeće ne evidentira.
Jednostavno knjigovodstvo ne vodi računa o
ukupnoj imovini i ne prikazuje prihode i rashode
koji su umanjili ili uvećali vlastiti kapital.
32
3.10.2014.
17
33
JEDNOSTAVNO
KNJIGOVODSTVO Knjige jednostavnog knjigovodstva:
knjiga blagajne, u koju se unose svi priljevi i odljevi
gotovine
knjiga dužnika i vjerovnika, u koju se unose sva
potraživanja i obveze, i
dnevnik, u koji se kronološki unose promjene, a
potom se, prema predmetu knjiženja, prenose u
knjigu blagajne ili knjigu dužnika i vjerovnika
33
34
JEDNOSTAVNO
KNJIGOVODSTVO
Imovinsko - pravni odnosi s kupcima i
dobavljačima evidentiraju se tako što se za
svakog kupca ili dobavljača otvara posebna
strana u knjizi dužnika i vjerovnika.
Obračun rezultata poslovanja u sustavu
jednostavnog knjigovodstva ne može se utvrditi
temeljem knjiženja, tj. izravno, jer se ne vodi
evidencija o nastalim rashodima i prihodima, već
se financijski rezultat utvrđuje temeljem
vrijednosti čiste imovine (usporedbom čiste
imovine s kraja s onom s početka razdoblja, a do
koje se dolazi njezinim popisom).34
3.10.2014.
18
35
KAMERALNO
KNJIGOVODSTVO Temelji se na sustavu jednostavnog knjigovodstva, a
razvilo se u 17. stoljeću za potrebe praćenja državnih
rashoda i prihoda.
Primjenjivano je u javno-pravnim ustanovama kojima
se poslovanje odvijalo prema budžetu ili proračunu,
te se još i naziva budžetsko knjigovodstvo.
Osnovno obilježje kameralnog knjigovodstva je što uz
evidenciju nastalih rashoda i prihoda vodi i evidenciju
ostvarenja plana svih pozicija rashoda i prihoda.
Uspoređivanjem ostvarenih prihoda i rashoda s
planiranim rashodima i prihodima utvrđuje se višak ili
manjak u proračunu.35
36
KAMERALNO
KNJIGOVODSTVO
U kameralnom knjigovodstvu vode se
sljedeće poslovne knjige:
knjiga blagajne, u koju se unose svi priljevi i
odljevi gotovine,
glavna knjiga, u kojoj se prijenosom iz knjige
blagajne uspoređuju priljevi i odljevi s
pozicijama iz proračuna i utvrđuju razlike.
36
3.10.2014.
19
37
DVOJNO KNJIGOVODSTVO
Razvilo se uslijed snažnog razvoja trgovine i kreditnih
odnosa u Italiji tijekom 15. i 16. stoljeća
Karakterizira istodobno knjiženje dviju stavki (od kojih
jedna «duguje», a druga «potražuje») za svaku poslovnu
promjenu, čime se osigurava ukupni obuhvat i praćenje
kretanja imovine, obveza i vlasničke glavnice te njihova
ravnoteža.
Zasniva se na bilanci koja ima dvije, po vrijednosti, jednake
strane. S jedne strane prikazana je imovina, a s druge
strane izvori imovine. Financijski rezultat vidljiv je na strani
izvora imovine.
Za praćenje poslovnih promjena i iskazivanje financijskog
rezultata postoje posebni računi (konta) u okviru glavne
knjige. 37
38
DVOJNO KNJIGOVODSTVO
U dvojnom knjigovodstvu vode se sljedeće
poslovne knjige:
1. Dnevnik,
2. Glavna knjiga
3. Pomoćne knjige
38
3.10.2014.
20
39
KONSTANTNO
KNJIGOVODSTVO Zasniva se na načelima dvojnog knjigovodstva, a razvilo se u
Švicarskoj u 19. stoljeću.
Predstavlja razvoj kameralnog knjigovodstva i njegov prijenos
iz sustava knjiženja po načelima jednostavnog knjigovodstva u
sustav knjiženja po načelima dvojnog knjigovodstva.
U sustavu konstantnog knjigovodstva vode se evidencija o
svim dijelovima imovine, te rashodima i prihodima.
Da bi se osigurala usporedba ostvarenih s planiranim
rashodima i prihodima, konta u glavnoj knjizi svrstana su u tri
grupe:
upravni računi,
blagajnički računi, i
računi za obračun - veza između upravnih i blagajničkih
računa, koji su jedni drugima sučeljeni 39
4040
RAČUNOVODSTVENA
UDRUŽENJA I OBRTI 1904.g. SAD - Prvi međunarodni kongres računovođa (ICA) – osnovano prvo
međunarodno udruženje računovođa
1972.g. ICA je osnovala Međunarodni koordinacijski komitet računovodstvene
profesije (ICCAP)
1976.g. New York - Međunarodna federacija računovođa – IFAC (International
Federation of Accounting Committee) - međunarodna organizacija nacionalnih
računovodstvenih udruženja ili organizacija
cilj: razvijati računovodstvenu profesiju diljem svijeta; harmonizirati standarde
omogućava da računovođe pružaju kvalitetne usluge svojim korisnicima
osnovne aktivnosti:
- razvoj izvještaja koji služe kao vodič za međunarodnu revizijsku praksu
- uspostava i razvoj kodeksa etike računovođa
- utvrđivanje programa izobrazbe i uvježbavanja računovođa
- ocjena i razvoj tehnika i procesa upravljačkog računovodstva
- istraživanje i analiza informacija o praksi menadžmenta javnog sektora
- uspostavljanje jače suradnje s regionalnim i nacionalnim udruženjima računovođa
Od 1995.g. HZRFD član
3.10.2014.
21
4141
RAČUNOVODSTVENA
UDRUŽENJA I OBRTI
1973.g. - Komitet za međunarodne računovodstvene standarde (IASC)
neovisna privatna institucija usmjerena na ujednačavanje računovodstvenih
načela i politika koje koriste poslovni subjekti diljem svijeta za potrebe
financijskog izvještavanja
ciljevi:
- formuliranje i objavljivanje računovodstvenih standarda koji će se koristiti u
prezentiranju financijskih izvještaja diljem svijeta
- rad na poboljšanju i ujednačavanju regulative, računovodstvenih standarda i
postupaka koji se odnose na prezentiranje financijskih izvještaja
Sastavlja i objavljuje međunarodne računovodstvene standarde (MRS, od
01.01.2006.g. MSFI – Međunarodni standardi financijskog izvještavanja):
- podloga nacionalnim računovodstvenim odborima za sastavljanje i
usklađivanje nacionalnih računovodstvenih standarda
- u nekim zemljama izravno se primjenjuju kao nacionalni (u Hrvatskoj do
01.01.2009., HSFI)
- do danas objavljen 41 standard – okvir za sastavljanje i objavljivanje
financijskih izvještaja poslovnih subjekata
4242
RAČUNOVODSTVENA
UDRUŽENJA I OBRTI Europska federacija računovođa (FEE)
1986.g. Belgija, 26 europskih zemalja
predstavnik europske računovodstvene profesije
ciljevi:
- rad u javnom interesu na harmonizaciji računovodstvene regulative,
- razvijanje i produbljivanje suradnje između nacionalnih rač.udruženja u cilju
rješavanja pitanja zajedničkog interesa,
- predstavljanje europske računovodstvene profesije na višoj međunarodnoj
razini,
- vodeći predstavnik i konzultant nacionalnim rač.udr. u odnosima prema
institucijama EU.
Europsko udruženje računovođa (EAA)
1977.g. Bruxelles, članovi iz akademske zajednice – akademski i istraživački
rad na području računovodstva (The European Accounting Review)
AICPA – Američki institut ovlaštenih javnih računovođa (The Journal of
Accountancy)
FASB – Odbor za financijsko računovodstvene standarde (US GAAP)
3.10.2014.
22
4343
DOMAĆA RAČUNOVODSTVENA
UDRUŽENJA I OBRTI
1954.g. HZRFD – Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika
cilj:
- razvoj računovodstva i revizije u Hrvatskoj i njihovo
harmoniziranje s računovodstvom i revizijom razvijenog dijela
svijeta
- savjetovanje i pružanje informacija
član IFAC-a i IASC-a
1993.g. HORRS – Hrvatski odbor za računovodstvo i
računovodstvene standarde
nacionalna računovodstvena regulatorna institucija
zadaća – razvoj i usklađivanje računovodstvenih načela i
standarda za potrebe eksternog financijskog izvještavanja
HSFI
4444
RAČUNOVODSTVENA PROFESIJA
18.st. – početak formiranja
19.st. – sustavna izobrazba
20.st. – industrijska proizvodnja, informatička
tehnologija
Danas – globalizacija, međuovisnost tržišta – rač.
profesija raste brže od drugih
zanimljiva
izazovna
dobro plaćena
društveno priznata
3.10.2014.
23
45
RAČUNOVODSTVENA
PROFESIJA Četiri područja rada:
1. privatno računovodstvo – sve aktivnosti u
poslovnim subjektima
2. javno računovodstvo – javni ili ovlašteni
računovođe (ovlašteni revizori)
3. državno računovodstvo i računovodstvo
neprofitnih organizacija
4. obrazovanje – istraživači pridonose razvoju
računovodstvene teorije i prakse
45
4646
KODEKS PROFESIONALNE ETIKE
Etičko ponašanje – ponašanje koje teži najvećem
dobru te je u skladu s moralnim pravilima i načelima
Kodeks – zbornik načela ili standarda ponašanja neke
profesije
Kodeks profesionalne etike – vodič za održavanje
profesionalnog ponašanja u obavljanju zadataka
profesije na način da se štiti i jača profesionalna
disciplina
Kodeks profesionalne etike međunarodne
federacije računovođa (razvio IFAC)
Cilj – uspostaviti pravila ili najviše profesionalne
standarde etičkog ponašanja koji će omogućiti visoku
razinu uspješnosti računovodstvene profesije
Sastoji se od uvoda i tri dijela
3.10.2014.
24
47
KODEKS PROFESIONALNE ETIKE
Temeljna načela:
1. poštenje (iskren, pošten, častan)
2. objektivnost (ne smije dopustiti prejudiciranje, pristranost, konfliktnost)
3. profesionalna sposobnost i dužna pažnja (kompetencija, marljivost)
4. povjerljivost (ne koristiti ili objaviti neke od informacija bez dopuštenja)
5. profesionalno ponašanje (ne smije diskreditirati profesiju)
6. tehnički standardi (treba izvršavati profesionalne usluge sukladno relevantnim standardima)
4848
OBLICI ORGANIZACIJE
POSLOVNIH SUBJEKATA
Vlastiti poslovni subjekti
U vlasništvu jedne osobe, cjelokupna imovina,
obveze i kapital
Najčešće u trgovini i uslužnom sektoru
prednost: relativno lako pokrenuti i prekinuti,
vlasnik kao menadžer donosi odluke
nedostatak: odgovornost za obveze svom svojom
imovinom
3.10.2014.
25
49
OBLICI ORGANIZACIJE
POSLOVNIH SUBJEKATA Partnerstvo (ortakluk)
Udruživanje dviju ili više fizičkih osoba koje posluju kao
suvlasnici:
- Društvo s ograničenom odgovornošću – društvo u koje
jedna ili više fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima
sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu
- Javno trgovačko društvo – oblik udruživanja dvaju ili više
osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom
tvrtkom (svaki član odgovara neograničeno solidarno
cijelom svojom imovinom)
- Komanditno društvo - najmanje jedna osoba odgovara
samo do iznosa određenog imovinskog uloga unesenog u
društvo49
50
OBLICI ORGANIZACIJE
POSLOVNIH SUBJEKATA
Korporacija (dioničko društvo) – pravni subjekt koji
egzistira odvojeno od svojih vlasnika – dioničara
Prednosti:
- nema osobne odgovornosti dioničara,
- lakše se akumulira kapital,
- lakši je prijenos vlasništva,
- kontinuitet poslovanja, i
- ima profesionalni menadžment
Slabosti:
- potreba za većom zakonskom regulacijom,
- odvojeno vlasništvo od kontrole.50
3.10.2014.
26
51
RAČUNOVODSTVENI SUSTAV
HRVATSKE
Zakonski regulirana četiri temeljna
računovodstvena sustava:
1. računovodstvo poduzetnika
2. računovodstvo neprofitnih organizacija
(fondovsko računovodstvo)
3. računovodstvo proračuna i proračunskih
korisnika
4. računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja
Računovodstvo poreza koje je regulirano
posebnim zakonima, pravilnicima i uredbama. 51
52
RAČUNOVODSTVENI SUSTAV
HRVATSKE Primjena ostalih računovodstvenih sustava kao što
su troškovno računovodstvo, menadžersko
računovodstvo i slični sustavi nije obvezna po
zakonu i interna je stvar svakog subjekta.
Formalni računovodstveni sustavi koji se
primjenjuju u Hrvatskoj međusobno se razlikuju
prema:
načinu priznavanja prihoda i rashoda,
načinu utvrđivanja financijskog rezultata,
načinu obračunavanja poreza, te
obvezatnosti primjene propisanog kontnog
plana.52
3.10.2014.
27
OBILJEŽJA RAČUNOVODSTVA
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
udruge građana, športski klubovi, đački domovi,
vjerske zajednice, sindikati i sl.
nisu osnovani s ciljem ostvarenja dobiti
prihod i rashodi se priznaju prema načelu nastanka
događaja
primjena načela dvojnog knjigovodstva
financijski izvještaji: bilanca, račun prigoda i rashoda,
skraćeni račun prohoda i rashoda, bilješke
fondovi- računovodstvene jedinice53
OBILJEŽJA RAČUNOVODSTVA
PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA
proračunski korisnici: državni organi, osnovne,
srednjoškolske i visokoškolske ustanove, zdravstvo i sl.
sustav proračuna temelji se na državnoj riznici
proračun kao cjeloviti pregled svih prihoda i primitaka te
izdataka
vođenje dvojnog knjigovodstva
primjena modificiranog načela nastanka događaja
financijski izvještaji: bilanca, izvještaj o prihodima i
rashodima, primicima i izdacima, izvještaj o n.t., izvještaj
o obvezama, izvještaj o promjenama u vrijednosti i
obujmu imovine i obveza, bilješke54
3.10.2014.
28
OBILJEŽJA RAČUNOVODSTVA
OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA
nije utemeljen na dvojnom knjigovodstvu
poslovne knjige: primitaka i izdataka, prometa, i popis
dugotrajne imovine
primjena načela blagajne
obveznici plaćanja poreza na dohodak
55
56
RAČUNOVODSTVO
PODUZETNIKA
Temelji se na :
1. Zakonu o računovodstvu
2. Međunarodni standardima financijskog
izvještavanja (MSFI / IFRS) ili Hrvatskim
standardnima financijskog izvještavanja (HSFI)
koje donosi Odbor za standarde financijskog
izvještavanja
Podržano je i nizom zakona, pravilnika, uredbi i
mišljenja Ministarstva financija i drugih nadležnih
institucija.56
3.10.2014.
29
57
RAČUNOVODSTVO
PODUZETNIKA
Obveznici primjene Zakona o računovodstvu
- sve pravne osobe u smislu Zakona o
trgovačkim društvima sa sjedištem u RH
kao i fizičke osobe (trgovci pojedinci) koji
su obveznici poreza na dobit.
Obveznici primjene ZOR-a su i fizičke osobe,
udruge građana i ustanove koje samostalno
obavljaju djelatnost sa ciljem ostvarivanja
dobiti.
57
58
RAČUNOVODSTVO
PODUZETNIKA Najznačajniji kriteriji koji se primjenjuju u računovodstvu
poduzetnika:
primjena sustava dvojnog knjigovodstva
primjena načela nastanka događaja
obveza vođenja poslovnih knjiga
obveza izrade temeljnih financijskih izvještaja
Navedene osnove računovodstva poduzetnika jednake
se za sve poduzetnike, no zbog:
razlika u računskim planovima i obvezatnosti njihove
primjene
različitog sadržaja bilance i RDG-a
različite primjene poreznih propisa
računovodstva poduzetnika se razlikuju.58
3.10.2014.
30
59
RAČUNOVODSTVO
PODUZETNIKA
Računovodstvo poduzetnika s obzirom na
vrste poduzetnika može se podijeliti na:
1. Računovodstvo poduzeća (uključivo i
fizičke osobe obveznike poreza na dobit)
2. Računovodstvo banaka i drugih financijskih
institucija
3. Računovodstvo osiguravajućih i
reosiguravajućih društava.
59
60
RAČUNOVODSTVO
PODUZEĆA Računovodstvo poduzeća vode poduzetnici koji nisu
banke, druge financijske institucije i osiguravajuća te
reosiguravajuća društva. Oni sastavljaju financijske
izvještaje na temelju odredbi MSFI-a (HSFI-a)
Kontni plan nije propisan zakonom. Najčešće se
koriste kontni planovi specijaliziranih tvrtki za
savjetovanje i edukaciju u računovodstvu.
Zbog specifičnosti pojedinih djelatnosti
računovodstvo poduzeća se često dijeli na:
računovodstvo proizvodnje
računovodstvo trgovine
računovodstvo usluga60
3.10.2014.
31
61
RAČUNOVODSTVO
PODUZEĆA
Budući da su poduzeća u pravilu obveznici
PDV-a to značajno utječe na modele
knjiženja općenito i terećenje troškova
posebno.
Po tome se računovodstvo poduzeća
razlikuje od računovodstva banaka i drugih
financijskih institucija, te računovodstva
proračuna i proračunskih korisnika koji nisu
obveznici PDV-a.
61
62
SLJEDEĆI PUTA
Računovodstvene pretpostavke
Računovodstvena načela
Računovodstveni standardi
Zakon o računovodstvu
MRS-evi
HSFI
62